sexta-feira, 28 de março de 2025

ÉTIKA NO MORÁL IHA KONTESTU AKADÉMIKU: PERSPETIVA FILOZÓFIKA

 

ÉTIKA NO MORÁL IHA KONTESTU AKADÉMIKU: PERSPETIVA FILOZÓFIKA

Cesar Ferreira Amaral

 

Universidade nu’udar fuan sosiedade nian, ida-ne’ebé funda ho baze étika no morál. Hosi universidade bele habelar siénsia hirak-ne’e ba sosiedade. Universidade iha nia pilár akadémika boot tolu mak, Ensinu no Aprendizajen, Peskiza no Serbí ba komunidade ka ho lian-seluk kontrolu sosiál. Atu implementa ho loloos hirak-ne’e mak sívitas akadémika sira tenke iha prinsípiu étiku ne’ebé natoon hodi bele sadere-an ba sai nu’udar étika deontolojia. Iha ambiente akadémiku sira, étika no morál hala'o papél krusiál ida hodi mantein integridade, onestidade no kredibilidade siénsia nian. Hanesan hato’o hosi Rahardjo, koñesimentu kona-ba hahalok loos-sala ka di’ak-aat hetan liuhosi esperiénsia, aprendizajen no edukasaun.

Universidade nu’udar espasu ida-ne’ebé hanorin ema kona-ba konseitu rua ne’e. Mundu akadémiku la'ós de'it eziji exelénsia inteletuál, maibé mós kompromisu ida ba valór étiku no morál sira-ne'ebé aas. La ho fundasaun étika ne'ebé metin, prátika sira hanesan plájiu, fabrika dadus ka la onestu inklui bias (prejuizu) sira iha peskiza bele estraga kredibilidade siénsia nian no prejudika sosiedade ein-jerál. Tanba ne'e, komprende no aplika prinsípiu étika no morál sira iha aspetu hotu-hotu akadémiku nian importante tebes; hosi hanorin, peskiza ba to’o serbí komunidade. Artigu ida-ne'e sei diskute liután prinsípiu sira étika akadémika nian, dezafiu sira-ne'ebé dala barak hasoru, no pasu sira-ne'ebé bele foti atu asegura katak ambiente akadémiku sai nafatin espasu ida-ne'ebé justu, transparente no dignu.

Ko’alia kona-ba étika no morál ne’e konseitu tuan liu ne’ebé sai diskusaun boot ba nia definisaun sira dezde idade antiga to’o miléniu rua ikus. Etikawan sira, sempre diferente perspetiva kona-ba definisaun ba konseitu ne’e rasik. Definisaun kona-ba étika bele komprende nu’udar siénsia ida-ne’ebé tulun ema ida atu responsabiliza ba asaun sá de’it mak nia halo, no tuir morál ka siénsia kona-ba morál. Morál refere ba konjuntu hosi norma sira mak orienta ema ida nia hahalok kona-ba di’ak no ladi’ak. Nu’udar siénsia ida, étika hafahe ba sanak barak hanesan, étika normativa (deontolojia no teleolojia), étika deskritivu, metaétika no étika aplikada. Baibain ita rona kona-ba étika privada no públika no mós morál privada no públika. Iha kontestu akadémika, rua ne’e ita ko’alia hotu. Maibé iha ne’e, hakerek-na’in sei ko’alia barak liu kona-ba étika públika no morál públika, tanba, konsidera ambiente kampus nu’udar espasu públiku ne'ebé envolve interasaun entre parte oioin (estudante, dosente, pesoál, no instituisaun sira) no iha regra, norma, no responsabilidade sira-ne'ebé aplika koletivamente.

Iha kontestu akadémiku, iha instituisaun akadémika sira iha padraun étiku no morál ne’ebé sai nu’udar konkordánsia komum (étika deontolojia). Étika públika iha kontestu akadémiku refere konkordánsia komum sira-ne’ebé sosiedade akadémika ka aas liu karik, komunidade sientífika konkorda hamutuk ne’ebé vale iha mundu akadémiku, hanesan prodús verdade no justisa alternativa, defende justisa umanidade, integridade akadémika, onestidade, respeita ema seluk nia direitu, responsabilidade, transparante, nst.

Integridade akadémika importante la halimar ba sívitas akadémika ida. Ida-ne’e inklui onestidade (la halo plajiarizmu, la manipula ka fabrika dadus iha hakerek no publikasaun sira), no la’o tuir baze metodolojia ne’ebé iha ho klaru. Nu’udar ita hatene katak, bainhira akadémiku ida publika peskiza ne’ebé la objetivu, bele fó impaktu negativu ba sosiedade (Zeydan, 2016). La’ós de’it hirak-ne’e, maibé prinsípiu sira hanesan autentisidade (lee: originalidade), inklui hanoin bazeia ba lia-loos, ho rasionál, objetivu no krítiku nu’udar prinsípiu étiku ne’ebé presiza konsidera.[1] Iha kestaun morál públiku nian iha kampus mak, n.e, respeita propriedade inteletuál ema seluk nian, respeita ema seluk (dosente, kolega estudante, ka ein-jerál sivitas akadémika sira) no nia karetér ne’e subjetivu no internál.

Iha tinan-hirak ikus, ho prezensa Artificial Inteligence halo sosiedade akadémiku lubuk ida lakon nia integridade akadémika. Copy paste ema-nia obra sem rekoñesimentu ba autór, lakon autentisidade hosi obra sira, laiha tranparénsia, no balun hosi akademista sira mak prodús obra hodi favorese de’it ba interese elite sira. Ka ho lian-seluk ita lakon obra alternativa hirak-ne’ebé tulun ba libertasaun umana.

Iha realidade no istória dezenvolvimentu polítiku nian, dalabarak liu ema lakoi hamosu verdade no justisa alternativa. Ita adora no hana’i verdade no justisa ne’ebé prodús hosi klase elite sira (ka grupu ditadura minoria) . Universidade sira barak sai fatin ba prodús koñesimentu versaun klase elite nian ou (kapitalizmu) nian, tanba hakarak nafatin mantein podér iha jerasaun tuir  mai. Tuir teoria, “universidade ka eskola sira nu’udar espasu emansipasaun” (cf. Bortolo Valle). La’ós espasu ba adora ka hana’i malu hodi prodús jerasaun esploradór[2]. Wiji Thukul dehan, “bila rakyat tidak berani mengeluh itu artinya sudah gawat, dan bila omongan penguasa tidak boleh dibantah kebenaran pasti terancam”. Ida-ne’e atu hateten katak, se universidade sira ka (inteletuál) sira nonok hodi simu de’it saida mak mahukun sira ko’alia sem halo verifikasaun krítiku ka halo anti-teze ruma maka lia-loos ne’e rasik ameasadu.

Confere ho Magna Charta Universitatum, hatuur prinsípiu, valór no responsabilidade sira klaru ba Universidade ka Instituisaun akadémika sira. Em summa, Charta ida-ne’e ko’alia pontu importante sira hanesan; Ida, Liberdade Akadémika (universidade deve ser livre hosi presaun polítika, ekonomia no ideolojia; dosente no estudante sira iha liberdade atu hanorin no aprende inklui espresa ideia sira ho livremente). Rua, Autonomia Institusionál (universidade iha autonomia tomak hodi desidi nia destinu, iha parte akadémika, administrasaun no finansas); Tolu, Integridade akadémika (Ensinu aprendizajen no peskiza sira deve ser hala’o ho onestu, transparénsia no responsabilidade); Haat, Responsabilidade sosiál (Universidade sira tenke kontribui ba moris-di'ak sosiedade nian no promove valór sira hanesan justisa no sustentabilidade.); Lima, kolaborasaun no diálogu (universidade sira tenke servisu hamutuk ho instituisaun relevante seluk hosi solusiona problema globál ne’ebé mundu enfrenta); Neen, Edukasaun ne’ebé olístiku (Universidade sira la'ós de'it dezenvolve matenek, maibé mós karatér morál estudante sira-nian.)[3]

Maski Magna Charta ida-ne’e la hatuur esplisítamente kona-ba étika no morál maibé implisítamente nia fó-hanoin ba universidade sira iha mundu tomak kona-ba prinsípiu, valór no responsabilidade sira-ne’ebé universidade hotu iha mundu presiza konsidera no adota iha nia étika deontolojia universidade nian.

Ita hatene katak, kampus sira iha mundu raik-laran, barak mak la’o tuir valór no prinsípiu étiku hirak iha leten, maski nune’e ita sei enfrenta dezafiu boot liu iha prodús verdade no justisa alternativa sira. Kampus barak seidauk autónomu iha nia desizaun sira tanba sei hetan intervensaun polítika hosi elite polítika no ekonomia sira. Produsaun ba obra ka peskiza sira dalaruma bele mosu presaun no halo frabrikasaun ba dadus sira, barak sei halo plajiarizmu no konsidera plajiarizmu nu’udar aktu normál ida. Injustisa sei buras iha kampus rasik, (n.e; atendementimentu ne’ebé haree de’it ba favoritizmu, sukuizmu, ras nst.) Kampus la livre no aprendizajen sira sei nakonu ho presaun.

Hodi evita atu tendénsia hirak iha leten labele akontese mak, edukasaun ba étika no morál nesesáriu tebes ba univesitáriu sira, inklui hatuur sansaun ne’ebé rigór ba hirak mak lakon integridade akadémika ka la kumpri prinsípiu étiku sira, no mós instituisaun idaidak tenke sériu iha promove ambiente ida-ne’ebé suporta no defende integridade akadémika no implementa ho loloos prinsípiu, valór no responsabildade étiku sira.



[1] Lee: Rahmia Rachman et al: EDUKASI TENTANG PENTINGN YA KESADARAN MAHASISWA DALAM ETIKA DI KEHIDUPAN KAMPUS, 2022.

[2] Lee Artigu UNIVERSIDADE IHA TIMOR-LESTE: PRODÚS VERDADE & JUSTISA ALTERNATIVA KA PRO-ELITE NO STATUS QUO? Estudu Krítiku Filozófiku- https://erryferreira.blogspot.com/2022/11/universidade-iha-timor-leste-produs.html

sexta-feira, 14 de fevereiro de 2025

TEORIA EDUKASAUN PAULO FREIRE: REZEÑA LIVRU PENDIDIKAN ALAT PERLAWANAN

 

TEORIA EDUKASAUN PAULO FREIRE: REZEÑA LIVRU PENDIDIKAN ALAT PERLAWANAN


Cesar Ferreira Amaral

 

Livru ho títulu Pendidikan Alat Perlawanan Teori Pendidikan Paulo Freire, hakerek hosi Siti Murtiningsih iha lian-indonézia ne’ebé esplika kona-ba teoria sira edukasaun nian ne’ebé Freire ko’alia. Siti nu’udar alumna ida hosi Fakuldade Filozofia, Universidade Gadjah Mada (UGM-indonézia), nia hakerek obra lubuk ida, inklui obra alternativa ida-ne’ebé halo rezeña ba. 

Freire nu’udar Filózofu no Pedágogu boot Brazileiru nian ne’ebé moris hosi família ida-ne’ebé nakonu ho karatér demokrátiku no nakloke tebtebes. Ida-ne’e, ita bele haree hosi nia família ne’ebé respeita tebes ema seluk (umanidade). Kontestu sosiál moris Freire nian iha ambiente ida-ne’ebé nakonu tebes ho irarkia opresaun (penindasan). Sosiedade maioria moris-ki’ak, ne’ebé sira-nia moris dependente tebes ba klase elite sira, ne’ebé nu’udar opresór. Sira moris iha klima ida-ne’ebé nakonu ho presaun no esplorasaun no maioria hosi sira, simu kondisaun ida-ne’e nu’udar destinu, ka ho lian Freire nian dehan “Culture of Silence”. Kultura silénsiu ne’e nu’udar karatér hosi sosiedade frajil sira, ka sosiedade terseiru mundu. Habadak,  Freire hanoin no haree katak, kultura ida-ne’e labele kontinua, nune’e nia inisia ninia teoria sira kona-ba edukasaun libertadora nian.

Livru ne’ebé Siti hakerek, kompostu hosi kapítulu-neen (6). Kapítulu dahuluk introdús kona-ba Freire no nia ideia (gagasan) sira kona-ba edukasaun krítiku; daruak kona-ba antesedénsia moris Freire nian no nia pensamentu sira; datoluk kona-ba baze sira teoria edukasaun krítiku Freire nian; dahaat kona-ba teoria konsientizasaun iha edukasaun; dalimak kona-ba konsientizasaun iha prátika edukasaun no ikus liu Siti halo reflesaun krítiku ba konseitu no teoria sira Freire nian, forsa no frakreza hosi konsientizasaun no relevánsia konsientizasaun ba edukasaun iha indonézia (ida ikus ne’e, ita bele haree no halo reflesaun krítiku mós ba edukasaun Timor-Leste nian).

Ideia (gagasan) edukasaun krítiku Freire nian ne’e baze ba korrente pensamentu krítiku-progresivu. Antagónika mak doutrina rua seluk ne’ebé (tradisionál-konservativu); 1. Esensializmu no 2. Perenializmu.  Dahuluk, tau aas valór (nilai-nilai) ne’ebe ezamina hosi tempu ba tempu no daruak hateten edukasaun deve ser dezenvolve maka’as ho posibilidade tomak rásio ema-nian, tanba ne’e edukasaun tenke sentraliza iha manorin (mestre/a) sira. Doutrina rua ne’e konsidera ema nu’udar homo cultural (mahkluk budaya), ne’ebé iha papel atu observa, implementa no dezenvolve moris. Nune’e, konsidera mestre/a sira (manorin) nu’udar sujeitu ne’ebé lori valór no norma kulturál sira, hola pozisaun sentrál iha prosesu edukasaun. Tuir Freire, natureza edukasaun sira ho modelu tradisionál hanesan ne’e iha tendénsia boot ba hamosu presaun ba estudante sira, no halo estudante sira sei hakruuk no halo tuir de’it saida mak manorin sira ko’alia.

Pozisiona-an iha krítiku-progresivu, Freire hamosu nia edukasaun krítiku ho natureza “diálogu” (dadalia). Ita bele haree Freire nia teoria kona-ba edukasaun ne’ebé revolusionáriu tebes hosi mós nia obra boot rua Pedagogy of the oppressed & Education for Critical consciousness. Korrente pensamentu krítiku progresivu foku ba hamoris abilidade krítiku no kreativu estudante nian, la’ós konsidera estudante nu’udar sujeitu ne’ebé presiza esplora no prienxe, maibé tenke simu nu’udar sujeitu ne’ebé kompletu ho nia kapasidade hodi muda realidade ne’ebé nia hasoru ba diresaun ida-ne’ebé loloos. Métodu Freire nian ne’e métodu ativu, ka ho lian-seluk métodu praxis; reflesaun no asaun ema nian kona-ba mundu.  

Iha prosesu aprendizajen, manorin labele halo estudante sai nu’udar objetu, tanba ida-ne’e kontradís ho xamada ontolojia ema nian. Xamada ontolojia ema nian mak ema nu’udar sujeitu ne’ebé konxiente. Ida-ne’e mak halo ema diferente ho animál; animál halo nia asaun tuir nia instintu (naluri) maibé ema halo nia asaun tuir nia konxiénsia. Tanba ne’e mak ema la’ós de’it moris (to live) maibé ema ne’e ezistensiál (to exist). Konxiente katak, konxiénsia ne’e tenke dezenvolve, mak edukasaun tenke sentraliza estudante nu’udar sentru pedagojia.

Baze sira Teoria Edukasaun Krítiku Freire nian

Iha kapítulu-3 livru ida-ne’e, esplika kona-ba baze teoria edukasaun Freire nian, iha-ne’ebé inisia ho baze ontolojia filozofia edukasaun Freire nian. Iha livru ida-ne’e, limita perpestiva ontolojia ne’ebé Freire uza relasiona ho enkuadramentu kona-ba oinsá perspetiva báziku ba hateke mundu. Atu hatene ho kle’an dialétika pensamentu Freire nian mak, dahuluk tenke haree oinsá relasaun espistemolójika Freire nian no nia perspetiva kona-ba realidade. Perspetiva Freire nian kona-ba mundu sentraliza ba nia atensaun  kona-ba ema (sujeitu). Nune’e ita haree oinsá Freire hateke no komprende mundu  liuhosi nia perspetiva sira kona-ba ema. Imposivel ita separa ema ho nia mundu. Tuir Freire, relasaun ema ho nia mundu labele separa, tanba ne’e mak nia karatér úniku. Estatutu úniku relasaun ema nian ho nia mundu indika hosi kapasidade ema nian iha “koñese”. Koñese nu’udar aktu (act of knowing) ne’ebé orienta ema ba nia mundu. Aktu koñese ida-ne’e, labele separa ho kapasidade, pensamentu-língua (thougth-language) ne’ebé mós deside orientasaun ema nian ba mundu. Hosi hirak-ne’e, ita bele hatene katak, afirmasaun sira Freire nian kona-ba realidade ne’e ita bele deskobre liuhosi nia ko’alia sira-ne’ebé repete fila-fila ho mahusuk “oinsá ema hatene/komprende?”

Ema nu’udar sujeitu istóriku ne’ebé hakesi ho espasu no tempu, iha-ne’ebé enfrenta kontradisaun oioin ne’ebé bele halo mo’ut no halakon nia. Iha fraze ida-ne’e, Aristóteles ho Charles Darwin dehan, atu labele mo’ut no lakon ho lalais mak, tenke halo adaptasaun ho realidade. Ba Freire, ema la’ós to’o de’it iha nivel adaptasaun atu bele sobrevive (survive), maibé ema iha kapasidade atu hamriik no hola parte iha prosesu istóriku, ho lian-seluk transforma realidade ne’ebé sira-ne’ebé sira enfrenta no ameasadu. Ba Freire, hamriik no halo transformasaun uza kapasidade ne’ebé iha hatudu ema sei sai di’ak liu/dezenvolve liu (to be more) duké mo’ut iha kontradisaun sira.

Ema iha knaar ontolojia ne’ebé dupla. Nu’udar sujeitu istóriku ema iha knaar atu sai sujeitu ne’ebé auténtiku no mós komprende nia mundu. Intensaun Freire nian katak, nu’udar projetu ne’ebé nunka hotu hosi praxis balun, ema iha knaar ontolojia ne’ebé esensiál tebes mak sai nu’udar sujeitu ne’ebé auténtiku. Se ema iha kapasidade halo auto-reflesaun mak nia parte ho istória no fiar katak asaun sira mak halo ne’e loos. Iha parte seluk, Freire dehan médiu ne’ebé importante ba ema nu’udar sujeitu hosi konsidera no respeita ema seluk  mak “diálogu”. Métodu ida-ne’e mak Freire prefere iha nia diskursu sira kona-ba edukasaun libertadora.   

Hosi esplikasaun sira kona-ba hanoin ontolójiku Freire nian ne’ebé haktuir, ita bele to’o iha konkluzaun ida katak relasaun ema (sujeitu) ho nia mundu ne’e hakesi hosi kapasidade hanoin no liguajen ne’ebé hala’o ho dalan diálogu.  

Iha livru refere ko’alia mós kona-ba baze epistemolójika filozofia edukasaun Freire. Epistemolojia iha kontestu ida-ne’e ligadu ho perspetiva bázika kona-ba esénsia hosi koñesimentu no oinsá ema-nia koñesimentu ne’e mosu/iha. Ba Freire, kona-ba epistemolojia kuaze nia perspetiva atu hanesan ho saida mak nia dehan kona-ba ontolojia, ne’ebé sempre diskorda ho dualizmu subjetividade no objetividade. Dualizmu iha kontestu ida-ne’e mak hafahe subjetividade ho objetividade. Freire hanoin katak subjetividade no objetividade hasoru malu iha unidade dialétika ne’ebé hamosu koñesimentu mak haforsa hosi prátika ou visé-versa. Hanoin no koñese labele haketak hosi istória no kultura. Laiha realidade ida-ne’ebé haketak nia relasaun ho istória no kultura. Tanba realidade ne’e nu’udar prosesu ida, maka atividade koñese mós hala’o servisu laiha rohan. Linguajen no pensamentu nu’udar prosesu ba hamosu (kria) koñesimentu no transforma realidade. Ho kondisaun ida konxiente mak ema bele “hanoin”, no konxiénsia ne’e rasik sempre orienta ba oin.

Freire dehan, reflesaun kona-ba realidade bele lori ema ba koñese no deskobre istória violénsia (opresaun) iha-ne’ebé grupu ki’ik balun iha prerrogativu halo esplorasaun ba ema seluk. Iha maneira ba hateke realidade hirak-ne’e, dalabarak diferente entre opresór no oprimidu. Oprimidu konsidera nu’udar sujeitu pasivu ne’ebé hatene simu no halo tuir de’it opresór sira. Opresór sira la importa kona-ba esplorasaun sira mak akontese no sira sempre haluan sira-nia esplorasaun sira atraves edukasaun, no konsidera oprimidu sira nu’udar objetu, maski esénsia oprimidu nian nu’udar ema ne’ebé iha kapasidade atu sai sujeitu auténtiku. Violénsia hirak-ne’e tuir Freire hakotu knaar ontolójiku ema nian nu’udar sujeitu. Nune’e importante edukasaun tenke lori oprimidu sira ba hateke sira-nia realidade no halo transformasaun.

Tuir Freire ba enfrenta situasaun iha leten, ema (oprimidu) sira tenke sai hosi konxiénsia májiku (simu de’it nu’udar destinu) ba konxiénsia krítiku (kestiona no muda). Freire dehan, ema nia kondisaun istórika ka fíziku ezisti etapa konxiénsia tolu; 1). Konxiénsia májiku (magis)/semi-intranzitivu; 2). Konxiénsia Naive (naif)-tranzitivu no 3.) Tranzitivu – krítiku.

Konxiénsia májiku lori ema enfrenta realidade sira nu’udar destinu. Nu’udar ezemplu ki’ak ne’e destinu, maromak nia planu nst. No pasrah hodi simu realidade ida-ne’e. Pensamentu fatalístiku no májiku sira nu’udar parte hosi konxiénsia semi-intranzitivu nian. Enfrenta problema ruma, sempre haketak-an hosi problema refere, tan konsidera problema ne’e iha podér superiór ruma mak hamosu, nune’e la uza hanoin hodi deskobre raison d’etre (rasão de ser) hosi problema refere. Loke liman simu ho liman-rua, baibain halo liuhosi rituál sira tantu relijiozu ka kulturál.

Konxiénsia naive (naif)-tranzitivu ne’e hakat sai uito’an. Ema komesa hatene problema ruma mak nia enfrenta, maibé tenta simplika problema, identifika-an nu’udar elite, dalabarak mout ho pasadu, hanoin nunka moos iha forma argumentasaun no la gosta diálogu. Kondisaun ida-ne’e mak eziste ba komunidade brazileiru iha sékulu-20 liubá ne’ebé Freire fó ezemplu iha nia livru Education as a practice of freedom.

Konxiénsia tranzitivu-krítiku, nu’udar etapa konxiénsia ida-ne’ebé ema konxiente ba realidade no fiar katak realidade nu’udar problema ne’ebé presiza rezolve. Ema iha etapa ida-ne’e  bele dezenvolve bainhira nia interese no pensamentu sai ba liur ho natureza no hahú halo diálogu no ema seluk, mundu no Maromak. Iha kontestu ida-ne’e pensamentu la satisfaz ho de’it opiniaun ruma, maibé esforsu tama to’o ba “raison d’etre’” (huun no abut) hosi realidade ida. Liután ida-ne’e dudu atu hakle’an realidade hamutuk ho sujeitu sira seluk no muda/transforma iha prosesu diálogu ne’ebé hala’o beibeik ba beibeik.

Edukasaun ida-ne’ebé loloos tuir Freire tenke lori ema to’o iha konxiénsia krítiku-tranzitivu. Asaun sira iha kondisaun tranzitivu ida-ne’e nu’udar kombinasaun entre reflesaun no asaun iha praxis ida loloos. No hirak-ne’e tuir Freire bele hetan liuhosi prosesu ne’ebé nia hanaran concientização.

Ikus, kona-ba aksiolojia iha filozofia edukasaun Freire nian, ne’ebé ko’alia liu kona-ba saida mak konsidera iha valór liu?. Tuir Freire, ida-ne’ebé iha valór liu ba ema mak “kemanusiaanya serta sikap ontologisnya untuk menjadi manusia sepenuhnya”. Objetivu loloos hosi ema nian mak, umanizasaun ne’ebé atinji liuhosi prosesu libertasaun. Ema diferente ho animál, ema bele sai ema loloos liuhosi halo interasaun ho ema seluk no mundu. Hanesan saida mak haktuir iha leten, ema la’ós iha de’it kapasidade ba halo adaptasaun maibé halo transformasaun uza rásio no linguajen ne’ebe ema iha ka ho lian-Freire nian mak halo “integrasaun”. Tuir Freire, “adaptasaun ne’e de-umanizasaun”, signifika kondisaun ida-ne’e hatuur ema-nia estatutu hanesan de’it ho animál. Sorin seluk, importante liu atu haree katak, iha mós solidariedade no fraternidade nu’udar ejizénsia iha knaar libertasaun no mós nu’udar valór importante libertasaun umana nian.   

Teoria Konsientizasaun iha Edukasaun

Iha kapítulu dahaat hosi livru ida-ne’e ko’alia kona-ba teoria konsientizasaun iha edukasaun. Konsientizasaun nu’udar prosesu ida-ne'ebé ema hetan konxiénsia ida-ne'ebé kle’an ba beibeik kona-ba realidade kulturál sira-ne'ebé hale'u sira-nia moris no kona-ba sira-nia abilidade atu muda realidade hirak-ne'e. Freire dehan, konsientizasaun nu’udar prosesu ema sai ema loloos ka prosesu dezenvolvimentu konxiénsia liuhosi etapa tolu; magis, naive no critical. Atu hateten, sai hosi konxiensia májiku ba konxiénsia krítiku hodi to’o ba muda realidade opresaun sira.

Atu to’o iha konxiénsia krítiku, Freire halo krítika ba edukasaun tradisionál sira-ne’ebé ho modelu bankeiru (sistem bank dalam pendidikan), iha-ne’ebé konsidera estudante nu’udar depózitu inteletuál (fatin atu rai matenek). Konsidera ema nu’udar telespetadór (penonton) la’ós kriadór ba realidade. Freire hateten, ema hotu-hotu iha nanis konxiénsia no koñesimentu, soké konxiénsia sira kona-ba sira-nia realidade dalabarak satán hosi kondisaun sira-ne’ebé hanehan sira; tantu presaun ekonomia, polítika ka estrutura sosiál sira seluk. Nune’e edukasaun deveria ser tulun ema ba hatene no sobu kondisaun aat hirak-ne’e.

Tuir nia, koñesimentu la’ós sasán ne’ebé bele transfere hanesan transfere ema ida nia hanoin ba fali ema seluk, ka ho lian-seluk, koñesimentu labele transfere hosi manorin nia ulun ba fali estudante nia ulun, maibé estudante rasik mak sai sujeitu prinsipál atu interpreta informasaun hotu ne’ebé nia kapta no aplika iha realidade konkretu. Konxiénsia ba realidade loloos ne’ebé hale’u nia nu’udar atinjimentu koñesimentu ida loloos.  Iha kontestu edukasaun modelu bankária, konsidera estudante nu’udar fatin atu rai osan. Manorin iha osan no rai iha estudante nia ulun.   Manorin sira konsidera iha autoridade boot liu, ka hatene buat hotu, nune’e estudante tenke tuur, rona, simu, no halo tuir. Estudante ne’ebé halo tuir, ne’e mak estudante di’ak, matenek no estudante ne’ebé krítika manorin ruma ne’e estudante ne’ebé ladi’ak no beik. Sistema edukasaun ida-ne’e anti diálogu.

Freire krítika maka’as modelu edukasaun ida-ne’e.  Tuir nia, sistema edukasaun tenke nakloke ba diálogu. Manorin no estudante sira nu’udar belun di’ak, laiha superiór iha prosesu aprende. Dalaruma manorin bele sala no bele loos, nune’e mós ho estudante. No liuhosi diálogu mak deskobre hirak-ne’e. Se natureza edukasaun taka-an ba diálogu mak, nia sei hamosu de’it ema sira-ne’ebé ho karatér opresór no kontinua korrente opresór nian. Maibé se iha ambiente edukasaun nakonu ho diálogu mak, ita sei to’o iha edukasaun ida loloos no libertadora; livre hosi analfabetizmu; tantu literál ka funsionál, inklui livre hosi presaun no opresaun sá de’it.

Iha Parte ikus livru ne’e nian, ko’alia kona-ba Prátika Konsientizasaun no reflesaun krítiku teoria hirak-ne’e nia relevánsia ho kontestu indonézia nian. Liga ha kontestu Timor-Leste, ita-nia edukasaun seidauk forma ema to’o iha nivel konxiénsia krítiku, ka sei dook hosi teoria edukasaun libertadora ne’ebé Freire dehan. Manorin barak sei tau-an nu’udar na’in ba matenek hotu iha aula-laran. Estudante barak sei ta’uk atu ko’alia, sá tan krítika ka diferente hanoin ka perspetiva ho manorin. Manorin balun sei iha mindset primitivu ne’ebé hateten “estudante é só para estudar”. La nakloke-an ba diálogu. Tauk enfrenta kontradisaun, lakon espíritu diáletika nsst. Aat liután, Ministra Edukasaun dehan “filozofia labele integra iha ensinu sekundáriu”. Ida-ne’e fatál tebes.  Seluk tan, leitór idaidak bele halo reflesaun krítiku tuir idaidak nia modo de pensar.

Pontu fraku hosi livru ida-ne’e mak nia konseitu sira esplika ho natureza filozofia nian no la konsege simplifika. Ba ema hirak mak laiha koñesimentu báziku kona-ba filozofia difisil atu komprende. Maski iha rezeña ida-ne’e ho lian-tetun, maibé maioria uza konseitu filozófiku. Ita espera Ministra Edukasaun labele hanoin nakukun beibeik hodi taka-dalan atu ema aprende filozofia. Se ema hotu iha koñesimentu báziku ba filozofia mak, fiar katak sei fasil lee livru ida-ne’e.

 

Happy Valentine Day

quarta-feira, 8 de janeiro de 2025

DEZENVOLVIMENTU SIDADE NO POLÍTIKA ‘DUNI’ POVU

 

DEZENVOLVIMENTU SIDADE NO POLÍTIKA ‘DUNI’ POVU


R Ferreira


Iha tinan-2025, hodi selebra tinan-foun, Nonu Governu liuhosi SEATOU fó prezente tinan-foun ba povu ho natureza halo represaun; eviksaun/gusur povu sira mak hela iha mota-ninin Fomentu (lee: direitu represivu). Situasaun ida-ne’e mosu reasaun pro no kontra hosi sosiedade ho klase oioin. Ukun-na’in sira hateten ba vítima eviksaun katak, mota mak iha uluk ka imi mak hela uluk? Ka ho lian-seluk, tanba sá imi hatene dehan ne’e mota (risku) maibé nafatin hela? Ema lubuk ida, aseita narasaun ida-ne’e. Narasaun sira hanesan ne’e la’ós foin akontese, maibé akontese beibeik, no ne’e nu’udar arma hosi mahukun inklui liman-ain mahukun nian hodi tiru povu kbiit-laek sira. Se ita haree ho lalais (modelu tolan-tomak) mak, ita fasil monu ba narasaun sira hanesan ne’e. No ita tama iha gaiola ukun-na’in (rejime ditadura minoria) nian hodi haloos aktu represivu hirak-ne’e.

Mota mak iha uluk ka imi mak hela uluk?

Mahusuk sira hanesan ne’e laloos! Mahusuk sira hanesan ne’e somente fó de’it kulpa ba povu kbiit-laek ne’ebé hela iha mota-ninin. Tuir loos hamosu mahusuk krítiku sira hanesan, tansá tinan-23 ukun rasik-an povu sei hela iha mota-ninin? Tansá Povu hakarak buka-moris no hala’o moris iha sidade Dili, la’ós iha foho? Estadu (governu) bele garante moris-di’ak povu nian bainhira sira fila ba foho? Oinsá kontinuasaun labarik no joven sira (universitáriu) nia estudu no atividade sira seluk bainhira sira fila bá foho? Oinsá ho destinu inan-aman sira-ne’ebé hala’o servisu hanesan ajente funsaun públika nian ne’ebé nia sede iha Dili, bainhira sira fila bá foho? Oinsá ho sira-ne’ebé durante ne’e hela iha Dili nanis (moris iha Dili), duni sira bá tan ne’ebé? Oinsá inan-aman, labarik, foin-sa’e feto no mane sira-nia kondisaun Psiko-sosiál no ekonómiku bainhira sira husik sira-nia hela-fatin? No kestaun pertinente seluk tan.

Hateke ba kestaun hirak iha leten, hamosu kestaun foun tan, sá kondisaun maka governu prepara ona hodi garante sidadaun hirak-ne’e bele hala’o sira-nia moris no goja sira-nia direitu nu’udar ema no nu’udar sidadaun iha estadu ida-ne’e ho dignidade tomak? Se kondisaun de’it ita la prepara, tanba sá ita duni sira? Ka iha ona kondisaun ne’ebé governu prepara mak, husik vítima eviksaun hela iha ponte-okos, hanesan realidade daudaun iha Ponte Comoro-II nian? (haree: vídeo mídia-nasionál sira; GMNTV, SMNews, nst).

Hamosu kestaun hirak-ne’e, la’ós signifika ita aseita atu ema (povu) hela iha fatin-risku sira (mota-ninin no foho-lolon) no anti dezenvolvimentu, hanesan aleadu ukun-na’in nian sira ko’alia bebeik. Lae, konkorda katak,  hela iha mota-ninin no foho-lolon ne’e fó risku ba ema-nia vida. Maibé, ita presiza haree ho fundamentu, tanba sá sira hela iha mota-ninin? Ida-ne’e sira-nia kulpa ka estadu (governu) nia kulpa, tanba lakon nia responsabilidade (nu’udar portadór devér) hodi fó-protesaun ba nia sidadaun sira-nia vida durante ukun rasik-an? Iha ka lae ordamentu territóriu ba sidadaun sira durante ukun-an no sidadaun idaidak iha hela-fatin ne’ebé dignu, ne’ebé nu’udar sira-nia direitu konstitusionál?  Ka duni de’it sira tanba ita avizu (fó-notifikasaun) ona, sem prepara kondisaun sira hanesan mahusuk iha leten? Será que avizu (fó-notifikasaun) mak solusaun ida ideál (di’ak liu) ba moris-di’ak (summum bonum) povu nian? Ka ho de’it avizu ita bele hasai povu hosi ki’ak no mukit?

Hela-fatin ne’ebé dignu nu’udar direitu konstitusionál!

Iha ita-nia Konstituisaun RDTL, artigu.58 ko’alia kona-ba “ema hotu iha direitu ba nia an, nia família atu iha uma ida ho nia dimensaun no kondisaun di’ak, moos no konfortu atu bele iha intimidade ba ema idaidak no privasidade familiár”. Estadu Timor-Leste rasik ratifika tratadu internasionál sira hanesan, Paktu Internasionál Direitu Ekonómiku, Sosiál & Kulturál (PIDESK) ho intensaun hodi fó-protesaun ba povu nia direitu hirak-ne’e. Maibé tratadu hirak ne’e la folin, tanba SEATOU, ho nia polítika represivu duni povu hanesan loloos povu laiha direitu ba sidade rasik. (lee: Direitu ba Sidade). Aat liután husu povu atu buka-rasik hela-fatin (ida-ne’e tenke kuidadu, bainhira povu buka rasik hela-fatin, karik la tuir selera ukun-na’in nian mak, iha futuru sira sei duni, ho lójika ne’ebé hanesan katak ne’e rai estadu, ne’e risku no seluk tan).  Estadu (governu) husik nia responsabilidade nu’udar portadór devér ba direitos humanos, ne’ebé tuir loos asegura no proteje atu labele iha violasaun ba direitos humanos no direitu sidadaun sira-nian, tantu violasaun vertikál (estadu ba povu) no orizontál (povu ho povu).

Konsekuénsia hosi povu laiha hela-fatin ne’ebé dignu, hafoin tinan-23 ukun rasik-an, ne’e mai hosi rezultadu desizaun polítika ne’ebé falla durante ne’e. Povu labele hakonu nia direitu ekonómiku, sosiál inklui direitu nu’udar sidadaun iha foho. Nu’udar ezemplu, laiha kampu traballu iha foho (munisípiu no postu), laiha universidade iha foho, infra-estrutura sira iha foho iha kondisaun mizéria,nst, ka ein-jerál laiha sistema sosio-ekonómiku no polítiku ne’ebé di’ak iha munisípiu sira hodi bele tulun ba hakonu direitu povu nian. Rezultadu hosi ida-ne’e, halo urbanizasaun mai iha kapitál Dili boot liu, ida-ne’ebé afeta ba hela-fatin la to’o no problema sosiál sira seluk, no nia rezultadu mak balun tenke foti risku hodi hela iha mota-ninin no foho-lolon. (lee: Rezultadu Peskiza Fundasaun Mahein, 2010).

Se ita la haree ho didi’ak nia kauza sira mak, ita ho lais fó sala povu. Uza perspetiva idealizmu nian katak povu mak laiha konxiénsia, hodi haluha tiha desizaun sira mak durante ne’e polítiku sira halo ne’ebé la favorese ba hasai povu husi ki’ak, mukit, hamlaha no moras. Eviksaun ne’ebé durante ne’e halo, hatudu de’it katak SEATOU laiha planu polítika ida intregradu ba solusiona povu nia terus no susar, maibé somente hatudu de’it egoizmu polítiku ho karatér neo-Soeharto (deside mesak) sem partisipasaun hosi povu hodi ko’alia kona-ba sira-nia direitu ba hela-fatin no boot liu karik, direitu ba sidade. Atu hatete, tempu ona ba ita ordena ita-nia sidade, maibé labele haluha katak sidade ne’ebé moos, saudavel no organizadu ne’e, ema (povu) mak na’in no hela ba. Tanba ne’e, kualkér desizaun sira tenke deside hamutuk ho povu, atu nune’e povu bele sente na’in ba desizaun ne’e no bele sente moris ho dignidade iha nia rain rasik. No ida-ne’e mak rejime demokrasia oferese ba ita. Saida mak durante SEATOU halo la’ós tulun ba rezolve kondisaun ki’ak no mukit, maibé duni ema-ki’ak no mukit sira hanesan ema-fuik no leet iha rejime ida-ne’ebé hanaran Estadu Direitu Demokrátiku.

 

Boas Entradas

segunda-feira, 30 de dezembro de 2024

LÍNGUA (DALEN) NO PODÉR: ENTRE INSTRUMENTU KOMUNIKASAUN NO DOMINASAUN?

 

LÍNGUA (DALEN) NO PODÉR: ENTRE INSTRUMENTU KOMUNIKASAUN NO DOMINASAUN?

R Ferreira


Iha semana hirak ikus ne’e, mosu polémika boot ida kona-ba utiliza dalen portugés iha prosesu ensinu no aprendizajen (edukasaun) iha Timor-Leste. Inisia hosi deklarasaun Ministru Ensinu Superiór nian durante Debate Orsamentu Jerál Estadu ba to’o diskursu Reitór Universidade da Paz (UNPAZ) nian durante serimónia gradusaun iha UNPAZ (2024).

Ministru Ensinu Superiór dehan, Portugés ne’e Timór nia dalen, tanba konsagra iha Konstituisaun RDTL, hamutuk ho dalen tetun nu’udar dalen ofisiál, nune’e nesesáriu ba ema hotu tenke aprende. Sorin seluk, Reitór UNPAZ ho sinizmu hateten, la presiza aprende dalen portugés tanba dalen ida-ne’e la lori benefísiu, aliás la oferese kampu traballu. Di’ak liu aprende dalen seluk, inglés, mandarin nst. (haree: Diskursu líder rua ne’e nian iha mídia-nasionál sira, RTTL no mídia-ofisiál UNPAZ, kira-kira hanesan ne’e). 

De jure, Portugés nu’udar dalen ida-ne’ebé konsagra iha Konstituisaun RDTL (artigu.13) no de facto dalen-ne’e utiliza ona durante ne’e iha prosesu dezenvolvimentu edukasaun Timor-Leste nian. Maski nune’e ema barak sei enfrenta dezafiu ba aprende dalen ida-ne’e no mós iha ko’alia. Grupu ki’ik-oan ida mak hatene ko’alia no uza iha desizaun públiku no atividade edukasionál.

Hafoin rona tiha diskursu hosi líder rua ne’e, públiku hatudu resaun maka’as iha mídia-sosiál, balun konkorda no diskorda ho nia razaun rasik. Ne’eduni, iha ensaiu simples ne’e, pesoalmente hakarak aprezenta opiniaun balun no mós perspetiva teórika balun kona-ba situasaun ida-ne’e. Iha ensaiu ne’e, la’ós simplesmente hateke ba dalen portugés de’it (ne’ebé daudaun sai kontrovérsia) maibé dalen (língua) sira seluk mós. Aprosimasaun sira, sei uza teoria sira Bourdieu, Wittgenstein inklui filózofu linguista sira seluk nian.

Dalen (língua), Lia-loos no Podér

Sub-tema ida-ne’e, foti hosi Bourdieu nia teoria. Felíx Bourdieu, nu’udar filózofu no sosiólogu boot ida-ne’ebé destaka mós nia preokupasaun kona-ba língua no podér simbólika. Tuir nia, konsidera língua nu’udar medium ba podér. Ka ho sentidu seluk, nia dehan ‘dalen nu’udar instrumentu ba dominasaun’.

Bainhira nia ko’alia kona-ba língua, nia liga ho ekonomia no podér. Hanesan saida mak nia dehan “ketika bahasa mendominasi pasar, ia menjadi norma yang dihapannya harga berbagai gaya ekspresi lainnya dan nilai berbagai kompetensi yang menyertai gaya tersebut didefinisikan... [...] Melalui norma ini, dijalankanlah dominasi kelompok yang memiliki baik perangkat untuk memaksakan norma tersebut sebagai hal yang legitimit, maupun monopoli perangkat untuk mengunakannya”. (lee. Bourdieu).

Diferente ho Nietzsche ne’ebé ezistensiál no Wittgenstein ne’ebé linguistika, inklui filózofu sira seluk hanesan Austin, Searle no filózofu linguistika sira seluk, Bourdieu la’ós konsidera dalen nu’udar instrumentu komunikasaun baibain, maibé nia hakat liu no konsidera língua nu’udar instrumentu ba dominasaun. Nia hateke língua nu’udar parte hosi atividade ida, iha-ne’ebé ema balun halo dominasaun ba ema balun seluk. Hanesan, n.e; ema sira-ne’ebé iha modal ekonomia ne’ebé bele kontrola ema sira mak laiha modal ekonomia, nune’e mós ho ema sira-ne’ebé iha modal linguistika kontrola ema sira mak asesu ba referénsia limitadu. Nune’e, ba Bourdieu língua labele separa ho sosiedade, tanba iha-ne’ebá mak forma dominasaun mosu, nune’e ita tenke buka atu hatene.

Ne’eduni, dalen (língua) nunka neutru. Dalen sempre iha ligasaun ho podér. Nia la’ós simplesmente instrumentu komunikasaun maibé instrumentu hosi ema mak iha podér hodi kontrola ema mak laiha podér. Ema mak iha podér bele deside lia-loos tuir nia versaun. Hanesan Foucault dehan, Lia-loos determina fali hosi diskursu sientífiku ka hosi instituisaun sira (grupu sira, sistema ierárkiku) ne’ebé kaer podér. Lia-loos dala barak podér polítiku maka uza hodi dehan saida maka ema tenke fiar no halo. Lia-loos habelar iha sosiedade liuhosi sistema edukasaun (eskola no universidade), mídia (jornál, televizaun, rádiu, nst), instituisaun sira seguransa nian (Forsa-Armada no Polísia), literatura (orál/ko’alia no hakerek), polítiku, kultura (saida maka ita halo), no hirak seluk. (lee: Foucault).

Hosi hirak-ne’e atu dehan, labele mo’ut iha kondisaun pragmátiku hodi haluhan intensaun sira mak haksumik-an iha polítika linguistika ida nia laran. Ba kestaun dalen portugés iha Timor-Leste, ita presiza haree, tanba sá durante kolonializasaun to’o ohin loron (ukun rasik-an) nia sai ona dalen ofisiál, povu uito’an de’it mak ko’alia? Fukun no naksalak iha-ne’ebé? Ida-ne’e ita presiza loke debate ka diskusaun akadémiku atu haree no diskute, nune’e bele hetan solusaun ida di’ak liu hodi labele investe saugate ba dalen ida-ne'e.

Kona-ba Polémika Dalen Portugés iha Timor-Leste

Portugés, iha Timor-Leste nu’udar dalen-ofisiál, hatuur iha artigu-13 Konstituisaun RDTL. Dalen ida-ne’e Portugál lori mai iha illa-ki’ik ne’e iha sékulu XV (1511-1512). Ho finalidade boot tolu; domina (kolonializa) illa-timór, interese merkadoria no mós espanda fé kristianizmu.  Sékulu XV, nu’udar mós sékulu ida-ne’ebé iha istória filozofia konsidera nu’udar sékulu nakukun (século das trêvas), tanba iha sékulu ida-ne’e razaun no siénsia la dezenvolve (lee: Bertrand Rusell). Durante périodu naruk kolonializasaun Portugal, besik tinan-450, ema uito’an de’it mak aprende dalen ne’e, tanba bele asesu edukasaun ne’ebé Portugál oferese. Ema sira-ne’e mak Liurai nia oan ka ema klase médiu no altu sira. Dalen iha momentu ne’ebá nu’udar instrumentu ba administra ukun Portugal nian.

Iha períodu invazaun indonézia, dalen indonézia nu’udar instrumentu dominasaun indonézia nian, ba hanorin timoroan sira iha eskola no atividade loroloron nian, ho intensaun bele internaliza identidade no ideolojia sira indonézia nian. Ema balun hanoin katak, Portugés de’it mak nu’udar únika língua ne’ebé uza durante luta hasoru okupasaun ilegál. Durante luta ba ukun rasik-an, la’ós portugés mesak mak nu’udar dalen luta nian, maibé mós dalen sira seluk, inklui dialetu lokál sira. Se nega dalen seluk, hatudu ita halo distorsaun ba istória nasionál.  

Ita bele aprende portugés ka língua sá de’it, bele, tanba nia nu’udar instrumentu ba deskobre mós siénsia sira. Hanesan mós ho língua sira seluk (inglés, mandarin, español nst). Tenke rekoñese katak iha ita-nia dalen tetun sei menus referénsia ba livru sientífiku, polítiku, jurídiku no filozófiku. Ita iha livru sura ho liman iha dalen tetun. Ne’e dezafiu no luta ne’ebé presiza enfrenta no halo mudansa. Maibé utiliza dalen sira seluk (n.e dalen portugés) iha desizaun públiku sira, ne’e mak presiza kestiona?. Tanba dalen hirak-ne’e povu maioria iha Timor-Leste la hatene, sa tan komprende. Grupu ki’ikoan liu mak hatene ko’alia, ne’e mós iha balun sei ko’alia so para, so para. Signifika ita nega portugés? Lae, atu hateten desizaun públiku sira halo ho dalen tetun, hafoin ba interese pragmátika no polítika halo tradusaun desizaun hirak-ne’e ba dalen portugés ka dalen seluk. Karik, iha futuru povu maioria komprende ona dalen portugés maka, ita bele uza nia iha desizaun publiku sira. No ida-ne’e la’ós fasil, presiza esforsu maka’as iha nivel edukasaun atu lori ema ba komprende, sa tan to’o iha nivel konxiénsia krítiku. (Lee: Paulo Freire).

Iha demokrasia moderna, partisipasaun públiku ne’e esensiál tebes. Povu tenke hola parte direta iha deside no kontrola desizaun públiku sira. Atu nune’e, desizaun sira labele sai todan ba povu maioria nia destinu. Hanesan Armindo Moniz dehan fila-fila, oinsá povu bele partisipa hodi ezamina (menguji) desizaun ne’ebé mahukun deside, se língua ne’ebé ukun-na’in uza hodi deside desizaun públiku, povu maioria la komprende. Se ita nafatin mantein, deside desizaun ho dalen ida-ne’ebé povu maioria la komprende, korrupsaun legál sei buras iha Timor-Leste no povu sei terus-naruk. (lee: Armindo Moniz).   

Maibé ema barak kestiona, tanba tetun empresta dalen portugés hodi kompleta nia vokabuláriu sira. Tanba ne’e labele separa tetun ho portugés. Hanoin sira nune’e laloos. Tetun no portugés la’ós dalen maun-alin (lee: Istória dezenvolvimentu dalen tetun).  Iha dezenvolvimentu língua sira, sempre tulun hosi dalen sira seluk. Hanesan mós ho portugés (kahur-malu línguas nove latinas) no mós inglés (anglo saxono) nst. Atu hanesan hirak-ne’e, dezenvolvimentu tetun mós hanesan. No ne’e normál iha dezenvolvimentu siénsia ida.

Aprende língua hirak-ne’e la’ós de’it ba interese merkadu hodi bele sobrevive (survive) hanesan saida mak Reitór UNPAZ dehan. Lójika lakon-manan ne’e lójika tuan ne’ebé ema husik iha sékulu hirak ba kotuk. Maibé importante liu mak, aprende dalen sira hodi bele tulun ita haluan ita-nia orizonte hanoin hodi hateke realidade no mundu. No mós hatene forma dominasaun sira mak ema bele subar hosi dalen ida.

Kona-ba identidade, Timor-Leste iha variedades identidade, ida mak dalen tetun ne’e rasik, la’ós dalen sira seluk. (Lee: Identidade). Tanba sá dalen portugés seidauk bele sai identidade Timór nian? Tanba nia seidauk inerente (melekat) ho isin no klamar Timoroan sira. Atu iha futuru (karik?) nia bele sai identidade, presiza halo timoroan sente sai na’in ba dalen ne’e. Tetun nu’udar identidade, ida-ne’e klaru tebes.  Povu Timor-Leste presiza dezenvolve dalen tetun tanba, dalen ida-ne’e nu’udar Patrimóniu kulturál nasaun no povu Timor-Leste nian, Identidade Nasionál no Dalen Nasionál. (lee: Lei Númeru 1/2004 14 fulan-Abril). Ho baze ida-ne’e, iha situasaun atuál ita-nia estadu presiza inisia ona desizaun sá de’it no atividade sira hotu tenke la’o ho dalen tetun, ho tulun hosi dalen sira seluk. Atu nune’e bele hatuur prestíjiu aas liu ba ita-nia dalen hanesan mós dalen sira seluk iha mundu raik-laran. Hodi nune’e povu maioria bele sente na’in ba desizaun sira mak prodús.

 

terça-feira, 12 de novembro de 2024

ANÁLIZE KRÍTIKU FOIN-SA’E IHA PARADIGMA TEKNOLOJIA AVANSADA: ENTRE DEZAFIU NO OPORTUNIDADE

 

ANÁLIZE KRÍTIKU FOIN-SA’E IHA PARADIGMA TEKNOLOJIA AVANSADA: ENTRE DEZAFIU NO OPORTUNIDADE


             Cesar Ferreira Amaral


Loron-12 fulan-novembru tinan-tinan, la’ós nu’udar loron baibain ba sosiedade Timorense. Iha loron ida-ne’e, timoroan sira sempre memoriza nu’udar lutu metan, tanba loron refere, iha tinan-1991, akontese masakre ida-ne’ebé boot iha Timor-Leste, kauza hosi luta ba Independénsia Nasionál.

Joven lubuk ida mate iha momentu ne’ebá tan proklama oho kolonializmu no imperializmu. Masakre ida-ne’e konsidera nu’udar violasaun direitos humanos ida klara no grave i  konsidera nu’udar krime kontra umanidade. Antes to’o iha ne’e, iha períodu naruk dezde 1975, ho prezensa invazór Indonézia nian ne’ebé halo populasaun lubuk ida mak lakon sira-nia vida. Relatóriu hosi George Junus Aditjondro hatudu katak, metade hosi populasaun Timór mate iha momentu ne’ebá (1975-1978), 300.000 hosi 600.000 populasaun Timór.  

Hodi hanoin hikas akontesimentu istóriku ne’e, estadu Timor-Leste atraves dekretu Lei nú.10/2005 deklara nu’udar loron nasionál juventude, loron ida-ne’ebé foin-sae sira uza nu’udar momentu ba halo reflesaun istórika no foti lisaun pozitiva sira nune’e bele uza nu’udar referénsia istórika hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasionál.  

Tinan-tinan, hodi selebra loron Juventude no Komemora hikas Masakre refere,  Ministériu Juventude, Desportu Arte no Kultura (MJDAK) hamutuk ho organizasaun juventude sira iha Timor-Leste sempre organiza variedades ativididades. Ida hosi sorumutuk ohin, nu’udar konsekuénsia hosi ida-ne’e[1].

Komisaun Organizadora fó ba ha’u temátiku krítiku ida kona-ba foin-sa’e no teknolojia. Oinsá foin-sa’e bele aproveita teknolojia mak iha hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasionál, iha agora no futuru inklui dezafiu no oportunidade sira? Iha-ne’e ha’u sei hateke hosi perspetiva akademia nian, atu análize sira labele tendénsia de’it ba interese grupu balun nian (disclaimer).

Juventude ne’e nu’udar períodu, ka faze dezenvolvimentu umanu nian, ida-ne’ebé labarik ida husik ona períodu infánsia no hakat ba períodu adultu. Iha faze ida-ne’e akontese mudansa oioin, fíziku, emosionál no psiko-sosisiál. Ema sira-ne’ebé tama iha períodu ida-ne’e mak hanaran joven / foin-sa’e. Iha Timor-Leste, Polítika Nasionál Juventude (PNJ) juncto Organizasaun Nasaun Unidas (ONU) defini idade ideiál ba foin-sa’e mak entre 15 no 25.  Faze ida-ne’e se la kuidadu didi’ak, mak bele sai nu’udar obstákulu boot ba dezenvolvimentu nasionál.

Iha Timor-Leste, liu metade hosi populasaun mak ho idade foin-sa’e, pursentu 70% resin, ( haktuir sensus populasaun 2022). Ida-ne’e nu’udar rekursu boot estadu nian ba dezenvolvimentu Timor-Leste. Maibé, nia sei sai dezafiu ka obstákulu bainhira estadu la halo investimentu sériu ba dezenvolvimentu foin-sa’e nian, hodi sai joven ida maduru iha pensamentu, emosaun inklui abilidade psiko-sosiál.

Papel foin-sa’e iha dezenvolvimentu estadu nian ne’e krusiál tebes. Maski nune’e haree realidade atuál, maioria hosi foin-sa’e sira mak seidauk iha oportunidade natoon atu partisipa iha dezenvolvimentu atuál. Ida-ne’e, la’ós simplesmente tanba baruk, maibé ne’e problema estruturál no multidimensionál; entre dezempregadu, la eskola no para eskola, ki’ak, ransu negativu nst.

Kona-ba tekonolojia, dezde kedas luta ba independénsia, Timor-Leste koko ona uza teknolojia hodi tulun ba hafasil luta ba konkista independénsia. Kazu konkretu, nu’udar ezemplu ita bele haree oinsá Saudozu Max Sthal halo gravasaun ba akontesimentu Masakre Santa Kruz ne’ebé daudaun ne’e ita komemora. Hosi rezultadu gravasaun vídeo (filmajen) ne’ebé fó sai ba mundu, mak mundu hatene katak Timor-Leste iha violasaun direitos humanos klara no grave. No hosi ne’e ita hetan solidariedade internasionál hetok maka’as liu.

Dekada rua Independénsia, Timor-Leste enfrenta tekonolojia ida-ne’ebé avansadu liu (sofistikadu; besik ona 5G) maski iha Timor-Leste sei dolar iha lenuk G , ida-ne’e bele lori pontu pozitivu no negativu hosi nia impaktu, liuliu ligadu ho impaktu ba moris jerasaun mileniál no Z. Jerasaun rua ne’e, kuaze otas adolexente no foin-sa’e. Otas ida-ne’ebé fasil liu atu aproveita teknolojia ba sira-nia nesesidade loroloron nian no mós fasil atu sai atan ba teknolojia. Aproveitamentu pozitivu sira, mak bele uza ba hafasil atividade loroloron nian; n.e uza komputadór ba halo servisu sira ho lais, fasil no efisiente; uza internete hodi asesu informasaun no koñesimentu ba tulun dezenvolve abilidade krítiku no kreativu, inovativu no seluk tan. Negativu mak, ema bele uza teknolojia hodi esplora no estraga ema seluk (umanidade) no estraga ekolojia (casa comum) no mós sai atan ba teknolojia rasik. Iha ohin loron, ema sei lakon kapasidade krítiku tanba prezensa hosi teknolojia Artificial Inteligence (AI). Halo saida de’it importante kópia hosi AI, la presiza hanoin ka halo juizu uza rásio.

Iha era ida-ne’ebé mundu moris hamutuk ho teknolojia ida avansadu, ne’e nu’udar oportunidade di’ak ba ema atu aproveita hodi tulun ba hafasil servisu no atividade seluk. Ita labele hanoin katak, lakoi uza teknolojia, maibé nafatin nakloke-an hodi simu era foun ne’e ho atitude nakloke, hanesan uluk ema gresia sira husik mitos no simu logos.

Iha ita-nia moris loroloron nian, prezensa teknolojia lori fasilidade (hafasil) ida-ne’ebé estra-ordináriu. Ezemplu, mákina sira-ne’ebé bele tulun ita ba hala’o servisu loroloron nian ho lais, fasil no efisiente.  Aleinde ne’e, ho asesu internete ne’ebé luan, ita bele buka informasaun sira no komunika ho ema seluk iha mundu tomak la ho limitasaun jeografia. Labele haluha, ohin-loron, iha ema-nia rain edukasaun mós hetan mudansa ida radikál iha métodu aprendizajén ho interativu, efetivu no divertidu tanba dezenvolvimentu teknolójiku sira.  La’ós de’it hirak-ne’e, maibé mudansa mós iha aspetu moris sira seluk.

Maski nune’e iha era ida-ne’e lori mós dezafiu sira-ne'ebé maka halo ta’uk, no ita tenke matenek atu haree, hanesan fraude, cyberbullying, informasaun fake no hoax, propagasaun konteúdu ilegál sira, atake malware tan frakeza seguransa nian iha aplikasaun sira, dezigualdade/diskripánsia dijitál entre sira-ne'ebé profisionál ba uzu teknolojia no sira mak laiha abilidade, entre riku no ki’ak, mudansa signifikativu sira iha serbisu nian ne’ebé troka ho mákina sira, impaktu ba ambiente hosi lixu eletróniku sira inklui na'ok dadus pesoál sira-ne'ebé kauza hosi tentasaun lukru nian.

Dezafiu boot ne’ebé ita sei enfrenta mak, sei luta atu labele sai vítima ba parte negativu hosi teknolojia. Nu’udar faktu konkretu, iha Timor-Leste tuir Relatóriu Survey Komportamentu Adoloxente no Foin-sa’e Uza Internet, Agostu 2022, ne’ebé Alumni Parlamentu Foin-sa’e Timor-Leste halo, hatudu kuaze 87% hosi adolexente no foin-sa’e 93% mak utiliza telemovel hodi asesu internete. Respondente hirak-ne’e uza internete ba sira-nia nesesidade pesoál tantu pozitivu no negativu hotu; balun uza ba asesu konteúdu edukativu balun balun ba konteúdu la edukativu, hanesan ezemplu asesu pornografia, uza ba halo atividade la produtivu no seluk tan.

Kapisidade ba utilizasaun teknolojia mak sei sai nu’udar dezafiu boot ba joven sira. Ida-ne’e ezizi entidade hotu, liuliu estadu presiza investe maka’as iha edukasaun hodi tulun ba dezenvolve abilidade ba uzu teknolojia (nu’udar ezemplu literasia dijitál). Inan-aman sira nu’udar protagonista prinsipál hodi kontrola oan sira ba uzu ekipamentu teknolójiku sira (hanesan telemovel, nst) atu oan sira labele sai vítima ba impaktu negativu teknolojia nian. Joven sira tenke uza teknolojia ho responsabilidade no ho abilidade krítiku, nune’e bele halo filtrazen ba informasaun sira hotu no halo disernimentu ba informasaun sira-ne’ebé loos hosi laloos, faktuál hosi la faktuál no kredivel hosi la kredivel atu nune’e labele sai vítima ba teknolojia no informasaun negativu sira no mós la uza teknolojia hodi halo esplorasaun ema seluk (umanidade) no ambiente (ekolojia). Estadu Timor-Leste iha devér atu instala no dezenvolve lei sira inklui mekanizmu protesaun seluk mak adekuadu hodi garante seguransa iha utilizasaun teknolojia. Hodi nune’e ema hotu bele uza teknolojia ho loloos, krítiku no responsabilidade hodi serbí de’it ba moris di’ak umanidade nian.

Luta foin-sa’e nian iha era teknolojia ida-ne’e mak, oinsá bele liberta-an hosi konsumerizmu, atan no hegemonia kapitalista nian ne’ebé hafalun hosi dezenvolvimentu teknolojia dijitál. Ne’e mak dezafiu prinsipál ne’ebé estadu no entidade hotu presiza atensaun no rezolve.



[1] Semináriu ne’e realiza iha Munisípiu Baukau, iha loron 11-fulan novembru, 2024. Organiza hosi Centro Juventude Baucau, hodi Selebra Loron Nasionál Juventude ba dala-19 no Komemorasaun Masakre Santa Kruz, ba dala-33.

ÉTIKA NO MORÁL IHA KONTESTU AKADÉMIKU: PERSPETIVA FILOZÓFIKA

  ÉTIKA NO MORÁL IHA KONTESTU AKADÉMIKU: PERSPETIVA FILOZÓFIKA Cesar Ferreira Amaral   Universidade nu’udar fuan sosiedade nian, ida-n...