segunda-feira, 17 de novembro de 2025

PODÉR, DISKURSU, NO VIOLÉNSIA IHA ENSINU SUPERIÓR IHA TIMOR-LESTE

 

PODÉR, DISKURSU, NO VIOLÉNSIA IHA ENSINU SUPERIÓR IHA TIMOR-LESTE


Cesar Ferreira Amaral


Fontes foto: https://ykp.or.id/datainfo/materi/category/sexviolance

Ensinu superiór iha mundu tomak, ne’e nu’udar espasu ba liberdade, diálogu, produsaun koñesimentu krítiku no libertasaun ignoránsia. Universidade sira iha knaar ontolójiku as liu ne’ebé hatuur ona iha magna charta universidade nian ne’ebé serve nu’udar fuan sosiedade nian (lee: magna charta universitatum). Maibé, iha imajen ideál ida-ne'e nia kotuk, infelizmente iha relasaun podér ida-ne'ebé kompleksu no subar. Kazu asédiu seksuál entre dosente no estudante sira iha kampus sira iha Timor-Leste, represaun ne’ebé jornalista sira hasoru foin daudaun iha Universidade Dili (UNDIL) ne’ebé atu halo kobertura ba kazu sira-ne’e, no violénsia sira seluk, ne’e la’ós kestaun pesoál (entre privadu feto ida no mane ida), maibé nu’udar fenómenu estruturál ne’ebé reflete oinsá podér funsiona iha instituisaun edukasionál nia laran. Aktu hirak-ne’e kontráriu ho esénsia kampus nian inklui traisaun ba dignidade umana.

Kazu sira kona-ba asédiu seksuál akontese beibeik iha espasu públiku iha Timor-Leste. Maioria ne’ebé sai vítima mak feto sira-ne’ebé vulneravel. Iha kazu ikus, ita foin akompaña (bele haree mídia sira), dosente ida iha Fakuldade Siénsia Sosiál no Polítika, Fakuldade Edukasaun Arte no Umanidade-UNTL no mós iha UNDIL ne’ebé diskonfia halo asédiu seksuál hasoru estudante sira. Antes ne’e, ita haree, lee no rona, kona-ba bimbing monografia iha kareta laran iha UNPAZ, kazu Fakuldade Medisina Siénsia Saúde UNTL nian, nst.

Atu hateten, hosi espasu diabu nian bá to’o Maromak nia ain-hun, kuaze akontese hotu. Hosi kazu hirak-ne’e hotu, vítima uito’an de’it mak ko’alia sai (speak up), barak mak dalaruma sei ta’uk no hili dalan silénsiu. Vítima ne’ebé fó sai dalaruma, hetan resposta negativa hosi sosiedade ne’ebé halo feto ida moris dilemátiku (entre livre no presaun). Dalawa’in, aktu sira-ne’e ema normaliza liuhosi hasai narrativa ka diskursu oi-oin; “tanba feto hatais saia badak bá kampus, evidénsia laiha, kaer de’it ne’e normál, i até ke dosente balun defende tan nia maluk sira, nst.”

Iha ensaiu ida-ne’e, ita buka atu hatene, tanba sá narrativa no diskursu hirak-ne’e mosu? Saida mak iha narrativa ida-ne’e nia kotuk (noumena)? Tanbá sá kampus sees hosi nia knaar ontolojia nian? Tanbá sá ema mak iha podér sempre asegura no proteje malu? Tanba sá sosiedade mout iha ejemonia podér nian hodi normaliza aktu ne’e? Tanba sá vítima barak hili dalan nonok iha trauma nia laran?

Utiliza perspetiva filozófiku hosi filózofu boot Michel Foucault nian, hamaluk ho roman teorétiku hosi filózofu boot seluk, ensaiu ida-ne'e sei esplora oinsá podér funsiona liuhosi diskursu, vijilánsia, no kontrolu ba “isin” no narrativa sira, hodi prodús forma violénsia ne'ebé subar-an no metin (lejitimadu) iha ensinu superiór nia laran. Komprensaun krítiku ida-ne'e krusiál atu loke espasu sira ba rezisténsia no reforma iha ambiente akademia nia laran, no ideál liu mak kria espasu ida-ne'ebé seguru no justu ba universitáriu sira hotu iha Timor-Leste.

Perspetiva filozófika ne’ebé Foucault propoin, hanoin katak relevante no urjente tebes atu rezolve kestaun sira kona-ba asédiu seksuál no represaun jornalista nian iha ensinu superiór, iha fulan hirak ikus ne’e. Foucault oferese komprensaun ida radikál kona-ba oinsá podér funsiona iha instituisaun públiku nia laran, no rejeita vizaun ka perspetiva sira kona-ba podér nu'udar monopóliu hosi indivíduu ka grupu ida nian de'it; envezde nu’udar rede relasaun nian ne'ebé maka inkorpora ona iha prátika sosiál oioin, inklui instituisaun edukasionál sira.

Espesífikamente, Foucault hatudu katak koñesimentu no podér iha ligasaun metin. Koñesimentu ne'ebé prodús hosi instituisaun ensinu superiór sira la'ós neutru ka objetivu, maibé forma hosi relasaun podér nian ne'ebé orienta hahalok sira, isin sira, no diskursu sira ne'ebé konsidera loos no lejítimu (rejime sira lia-loos nian, ka lia-loos iha rejime rasik). Diskursu sira iha kampus sira bele funsiona hanesan instrumentu sira atu regula, kontrola, no mós fó fatin ba hamosu violénsia simbóliku no fíziku, hanesan asédiu seksuál, ne'ebé dala barak subar ka asegura hosi norma no ema mak iha podér sira.

Podér no Koñesimentu

Michel Foucault nu’udar filózofu boot ida, ne’ebé moris iha loron-15, fulan-outubru, tinan-1926, iha kota Poitiers iha Fransa, no nia mate iha loron-25, fulan-juñu, tinan-1984 iha Paris. Nia sai famozu tanba halo krítika maka’as ba instituisaun sosiál sira, espesiál liu iha Psikiatra, medisina, nst. Ita hatene konseitu importante barak mak nia ko’alia, hanesan; Podér, Dispozitivu podér (vijilánsia no punisaun), arkitetura podér, hatene kona-ba isin (saber sobre o corpo), arqueolologia do saber, genelogia do saber no seluk tan. Bele lee iha referénsia sira seluk atu komprende konseitu hirak-ne’e.

Kona-ba podér, tuir Foucault nu’udar relasaun forsa entre ema no ema ka grupu sosial sira, no podér ne’e rasik abstratu (la eziste konkretamente) maibé realmente nia akontese iha fatin sira hotu. No atu define no fó podér, ema mak determina ba malu. Poder la’o tranzisaun hosi ema ba ema, tuir rede.(Foucault, 1988).  Podér no koñesimentu iha relasaun metin. Ema mak iha koñesimentu, nia iha podér. Ema mak iha podér, nia bele halo “vijilánsia” no “punisaun”.

Liuhosi Podér bele kontrola ema-nia asesu ba informasaun, ba soin sira, ba hahan, ba saúde, ba edukasaun no hirak seluk tan. Kazu ne’ebé akontese iha UNTL, UNPAZ, UNDIL, no fatin públiku sira seluk hatudu oinsá podér ne’e funsiona realmente. Foucault dehan, atu ema bele kontrola ema seluk mak, tenke iha vijilánsia no punisaun. Liuhosi vijilánsia no punisaun ema mak iha podér koko kontrola sosiedade. (Foucault, 1999).

Saida mak akontese iha kampus iha tinan hirak ikus, ema mak iha podér (dosente balun) hatudu oinsá uza podér halo kontrolu ba maneira hanoin (modo de pensar) estudante sira-nian. Nu’udar ezemplu, uza monografia nu’udar meius vijilánsia ida oinsá bele kontrola estudante sira (manorin idaidak uza nia mekanizmu rasik ba regula estudante ida). Ida-ne’e halo estudante sira tauk bainhira la halo tuir, bele hetan la pasa ka notas ladi’ak ka bele hetan punisaun.

Sorin seluk, saida mak hatudu iha kampus hirak-ne’e, hatudu oinsá mane nia hanoin kona-ba feto. Maske iha moris ita sékulu-21, maibé ita-nia maneira hanoin no hahalok sei iha hela sékulu-17 ba kotuk (sosiedade antiga nian) ne’ebé maskulinidade no misoginista. Ida-ne’e la diferente ho saida mak filózofu misoginista sira halo iha períodu antiga to’o moderna. Hanesan saida mak Beauvoir dehan “filosof klasik seperti Plato, Aristoteles, hingga Heidegger menenggelamkan keberadaan perempuan sebagai makhluk yang memikul beban seksual”. (Enggo & Firmanto, 2024).

Perspetiva hirak-ne’e la diferente ho istória sivilizasaun umana ne’ebé sempre konsidera feto nu’udar segunda klase ne’ebé laiha hanoin/rasio. Hanesan Aristóteles ne’ebé sempre dehan “wanita itu anak kecil yang bertubuh besar”. (Arivia, 2003; Gerung, 2022). No nia rasik konsidera feto nu’udar feen no nu’udar mákina produsaun (hodi bele prodús oan), ne’ebé nivel hanesan mós atan sira, ne’ebé hola pozisaun hodi serve nesesidade sira mane nian. (Arivia, 2003).

Maneira hanoin hirak-ne’e, kahur-malu ho podér ne’ebé dalaruma lakon kontrolu, nia konsekuénsia mak akontese iha kampus sira ikus ne’e. Kampus menus mekanizmu kontrolu, no fim, ema mak iha podér bele instala nia rede sira hodi oinsá hamosu aktu hirak-ne’e, inklui oinsá bele proteje malu. Kampus lakon nia identidade nu’udar espasu públiku ba diskuti asuntu interdisiplináriu sira ne’ebé afeta ba vida sosiál umanidade nian. Identidade públiku ne’ebé daudaun kampus iha sai de’it espasu ba grupu-ki’ik balun ne’ebé iha podér oinsá ezekuta sira-nia podér no halo kontrolu ba estudante sira; domina estudante sira-nia hanoin (ejemonia) hodi halo asaun hasoru estudante seluk, nune’e bele taka aktu sira-ne’ebé sira halo.

Kampus la’ós ona nu’udar espasu krítiku ba inteletuál sira tuur hamutuk hodi diskuti asuntu públiku sira ho rasionál tuir metodolojia ne’ebé iha ka iha Habermas nia konseitu dehan “public use of reason”.(Maurer et al., 2015).  Maibé sai de’it espasu ba haki’ak no proteje predatór sira. Kampus lakon esénsia morál no kontrolu sosiál.

Kona-ba baku jornalista, ida-ne’e hatudu de’it oinsá podér funsiona liuhosi nia rede sira. Taka dalan ba ema seluk halo vijilánsia. Tuir loos, kampus fó espasu ba kontrolu sosiál, tanba pilár ida hodi kampus mak kontrolu sosiál ne’e rasik. Timor-Leste, hatudu ona katak ita nia ranking liberdade imprensa as, maibé prátika iha terrenu, hatudu sei iha ameasa ba jornalista sira, aat liután ne’e mai hosi kampus sira iha Timor-Leste. Kampus lakon nia knaar no responsabilidade hodi asegura liberdade akadémika, ka tuir loos sai nu’udar espasu ba promove no proteje liberdade sira, la’ós sai fali fatin ba violénsia estruturál ka simbólika sira.

Ba oin, sosiedade hotu presiza halo kontrolu maka’as ba kampus sira. Atu rezolve violénsia seksuál no rezolve kestaun sira podér nian ne'ebé maka buras iha kampus, Foucault la oferese solusaun tradisionál sira hanesan ezekusaun lei represivu sira, maibé  enkoraja komprensaun no krítika ba mekanizmu oioin podér nian ne'ebé maka forma subjetividade no norma sira iha espasu públiku sira. Importánsia mós halo ezaminasaun ba oinsá podér funsiona iha nivel mikro iha ambiente sosiál sira, inklui kampus sira. Nesesidade atu loke diskursu no rezisténsia ba estrutura podér sira ne'ebé eziste, inklui reflete no reforma maneira oinsá instituisaun edukasionál sira jere no reprodús podér liuhosi polítika, kultura, no prátika sosiál sira durante ne’e.

Bele haree iha:

Arivia, G. (2003). Filsafat Berperspektif Feminis. Yayasan Jurnal Perempuan.

Enggo, E. E., & Firmanto, A. D. (2024). Epifani Wajah Liyan dalam Kekerasan Seksual Terhadap Perempuan (Telaah Menurut Konsep Wajah Emmanuel Levinas). Jurnal Filsafat Indonesia, 7(1), 110–116. https://doi.org/10.23887/jfi.v7i1.71454

Foucault, M. (1988). Microfísica do Poder.

Foucault, M. (1999). Vigiar e Punir- Nascimento da Prisão. In Editora Vozes (20a Edicão).

Gerung, R. (2022, December 15). Rocky Gerung Melucuti Perangkat Patriarki dalam Kelas KAFFE Desember. Jurnal Perempuan. https://www.jurnalperempuan.org/warta-feminis/rocky-gerung-melucuti-perangkat-patriarki-dalam-kelas-kaffe-desember

Luis Fuentes, R., & Charles, G.-U. E. (2015). Habermas, Ruang Publik, Dan Pembentukan Kontra-Ruang Publik Rasial. Sekolah Hukum Maurer: Universitas Indiana.

 

 

quarta-feira, 3 de setembro de 2025

PRADO BA DEPUTADU SIRA: INTERESE FISKALIZASAUN KA KANTEENIZMU ?


PRADO BA DEPUTADU SIRA:  INTERESE FISKALIZASAUN KA KANTEENIZMU ?


                                                                                                                                  Cesar Ferreira Amaral


Iha loron hirak liubá, Timor-Leste (T-L) selebra hikas aniversáriu ba konsulta populár ba da-26. Loron ida-ne’ebé timoroan tomak (78.5%)[1] deside Timor-Leste nia destinu hodi sai nasaun ida soberanu no independente, ne’ebé ohin-loron ita hotu goja. Rezultadu ida-ne’e hatudu katak timoroan sira lakoi tan ona terus no atan waiwa’in no mós refleta timoroan sira la hakruuk ba ajenda imperializmu, kolonializadór no invazór sira-nian.

Tinan-24  nu’udar nasaun soberanu (?),  T-L dependénsia de’it ba fundu mina-rai, ne’ebé sai fonte úniku ba Orsamentu Jerál Estatu (OJE). Setór estratéjiku oioin frajil tebes; Turizmu, Agrikultura, Pekuária, Akikultura, Hortikultura, Mariña no seluk tan la dezenvolve. Tinan-tinan, ita gastu orsamentu sai ba rai-liur liuhosi importasaun sira, hosi nesesidade primária to tersiária importadu. Ranking ki’ak multidimensionál 48.3% (lee: Relatóriu UNDP)[2]. Povu barak tebes sei moris iha kondisaun mizéria;  sei susar atu hetan ai-han ne’ebé saudavel, hela-fatin ne’ebé dignu, bee-moos no saneamentu ne’ebé disponivel no asesivel, edukasaun ne’ebé kualidade, saúde ne’ebé kualidade no integradu, infra-estrutura ne’ebé disponivel to’o áreas remotas, empregu ne’ebé disponivel no seluk tan. Hirak-ne’e hotu durante ne’e povu sei halerik.

Iha área edukasaun, timoroan barak seidauk asesu ba edukasaun ida kualidade; disponivel, asesivel, aseitavel no apropriadu. Iha saúde hatudu ita sei haksadak hela; menus ai-moruk, profisionál saúde, ambulánsia, mal-nutrisaun, povu iha áreas remotas seidauk asesu ba saúde ne’ebé kualidade[3], etc. Setór agrikultura tinan-tinan ita só prodús ai-han oan ruma hodi atende de’it ba nesesidade uma-laran. Lalika ko’alia soberania alimentár. Seguransa alimentár de’it mós ita seidauk atinji (indikadór ida maka, to’o oras ne’e ita-sei importa ai-han sira). Em summa, kuaze setór esensiál  sira iha T-L sei dook hosi dezenvolvidu.

Iha situasaun ida povu enfrenta dezafiu no krize oioin, hela iha liña probreza, deputadu sira ne’ebé hamahan-an iha uma-lulik Parlamentu Nasionál ho laran-malirin no konxiente hanoin tan ona atu troka karreta. Razaun ida de’it, “fiskalizasaun” ba programa ezekutivu nian. Tinan-tinan deputadu sira dehan fiskalizasaun, maibé rezultadu laiha. Kuaze territóriu nasionál ita nafatin enfrenta kondisaun hirak mensiona iha leten. Ita lahatene fiskaliza saida no oinsá rezultadu fiskalizasaun? Se imi (deputadu) halo fiskalizasaun, dalahira ona mak imi levanta problema povu nian? Pesoalmente la haree ita-boot sira  (deputadu) diskuti problema povu nian ho sériu ho baze argumentativu, maibé infelizmente gasta de’it tempu ba tolok no trata malu ka defende de’it interese partidu nian.

La’ós de’it sosa karreta, maibé PN mós halo lei hodi benefisia ba sira-nia interese (lee: korrupsaun legál); lei pensaun mensál vitalísia, subsídiu no abonu, regalia oioin no lei predatór seluk. Lei hirak-ne’e prodús iha povu nia terus no susar nia leten. Uma-fukun lulik Parlamentu Nasionál, la’ós ona nu’udar espasu ba diskuti asuntu komum (summum bonum); relasaun ho moris-di’ak povu nian, maibé sai de’it espasu ba grupu ki’ik-oan ida diskuti sira-nia interese. Reprezentante povu nakfilak sai reprezentante pesoál, família no elite partidu polítiku.  

Hanoin fali katak, ho situasaun ida-ne’e halo ita refleta hikas ukun ne’ebé daudaun ne’e Timor-Leste opta. Reprezentante povu ne’ebé ita eleje ba tuur iha PN mai hosi desizaun líder Partidu polítiku sira-nian. Depende sé mak prezidente partidu fihir (lee: close legislative system). “Faktu polítiku sira close legislative system ne’e parte ki’ik-oan ida hosi sistema polítika sabraut seluk ne’ebé tendénsia korruptu. Sei iha tan prátika polítika nasionál ne’ebé taka metin odamatan partisipasaun ba públiku mak hanesan deside desizaun públiku ho lian-portugéz, lian ne’ebé povu maioria la komprende”. (lee: Podér ne’e Korruptu, Labele Adora![4]). Tanba ne’e, sira sei deside de’it tuir orientasaun líder boot Partidu nian. Lalika hateke dook, atu komprova ida-ne’e rona no lee de’it deklarasaun líder boot Partidu Polítiku sira iha fulan hirak ikus, hosi opozisaun to’o governu hotu-hotu konkorda atu sosa karreta, até ke to’o Prezidente Repúblika mós aseita.

Tanba sá osan hirak ne’e la aloka ba setór hirak ne’ebé sei frajil? Ka ita hanoin atu lori Timor-Leste sai estadu falladu? Xamada hosi Banku Mundiál katak, T-L nia fundu mina-rai sei hotu iha tinan hirak mai tan (2030 ka 2035?). Deklarasaun ida-ne’e fundamenta mós hosi Primeiru Ministru Governu da-9. Ida-ne’e hatudu no fó hanoin ba ita atu tenke hanoin ona oinsá salva ita-nia ekonomia, dezenvolve ona setór estratéjiku no esensiál sira. Hahú hanoin ona oinsá hadi’ak ita-nia sistema ekonomia no polítika (maski tarde). La’ós tinan-tinan mak Prado.

Loos duni, saida mak Prof. Armada Rianto dehan; “Politik memiliki dimensi violatif. Artinya politik rentan kekerasan, manipulasi, intrik-intrik, strategi kotor, ketidakadilan sistematis, kerancuan dan kekacauan[5].  Ita haree, hirak-ne’e mak durante akontese iha ita-nia rain, ne’ebé elite polítiku sira hatudu. No Polítiku sira, inklui sosiedade balun konsidera hirak-ne’e nu’udar atividade polítika.  Manipulativu, injustisa sistemátiku, violasaun, hirak-ne’e mak durante ne’e deputadu sira hatudu iha PN. Bele observa hosi oinsá sira trata no hatuun malu, baku-malu, diskrimina malu tanba rasa, sobu-meza PN, hariku-an liuhosi halo lei predatór sira no seluk tan. PN lakon esénsia nu’udar uma povu nian.

Saida mak ita bele halo, mak halo kontrolu másimu ba podér hirak-ne’ebé tendénsia ba korruptu, atu labele kontinua no tenke para. Apresia ba universidade hirak ne’ebé foti ona posizaun ba kontra sosa karreta ba deputadu sira. Universidade iha pilár akadémika boot no iha responsabilidade morál atu halo kontrolu sosiál,  ne’e mak fuan universidade nian. No Universidade nu’udar fuan sosiedade nian. Sosiedade iha esperansa ba universidade hodi sai nafatin espasu ba lian-laek sira; vox populi vox dei”! Igreja mós tenke hola papel estra-ornádinariu hodi halo kontrolu ba desizaun públiku sira, hanesan saida mak Habermas dehan, ne’ebé sita hosi Magnis-Suseno: “agama-agama harus berpartisipasi dalam diskursus publik tentang ke mana kita mau bergerak”[6]. Ita iha konfiansa ba Uma-kreda atu sai nafatin espasu ba hatutan lian-laek sira-nian, no nu’udar mahon esperansa povu nian.  

Esforsu koletivu mak tenke lori fila esénsia PN ba nia baze ontolójika, nu’udar fatin ba hanoin, diskuti no deside respublica  ba interese summum bonum. Inklui hatuur fali esénsia polítika ba nia sentidu orijináriu, nu’udar esforsu ida hodi lori sosiedade ba atinji moris-di’ak.

 

[1] Relatóriu CHEGA! Volume V: Timor-Leste 1999: Crimes Contra a Humanidade.

[3] Rezolusaun Plenária Parlamentu Foin-sa’e Nian, Períodu, 2025, MSSI, Dili, Timor-Leste.

[4]  Moniz Amaral , Armindo, 2024. DIRETU, KORRUPSAUN NO LAW ENFORCEMENT IHA KONTROVÉRSIA ISU, Genta Publising, Yogyakarta.

[5] Rianto, Armada. 2014. BERFILSAFAT POLITIK, Penerbit Kanisius, Yogyakarta.

[6] A.B. Menoh, Gusti. 2015. AGAMA DALAM RUANG PUBLIK: Hubungan antara Agama dan Negara dalam Masyarakat Post Sekuler Menurut Jürgen Habermas, Penerbit Kanisius, Yogyakarta 



sexta-feira, 28 de março de 2025

ÉTIKA NO MORÁL IHA KONTESTU AKADÉMIKU: PERSPETIVA FILOZÓFIKA

 

ÉTIKA NO MORÁL IHA KONTESTU AKADÉMIKU: PERSPETIVA FILOZÓFIKA

Cesar Ferreira Amaral

 

Universidade nu’udar fuan sosiedade nian, ida-ne’ebé funda ho baze étika no morál. Hosi universidade bele habelar siénsia hirak-ne’e ba sosiedade. Universidade iha nia pilár akadémika boot tolu mak, Ensinu no Aprendizajen, Peskiza no Serbí ba komunidade ka ho lian-seluk kontrolu sosiál. Atu implementa ho loloos hirak-ne’e mak sívitas akadémika sira tenke iha prinsípiu étiku ne’ebé natoon hodi bele sadere-an ba sai nu’udar étika deontolojia. Iha ambiente akadémiku sira, étika no morál hala'o papél krusiál ida hodi mantein integridade, onestidade no kredibilidade siénsia nian. Hanesan hato’o hosi Rahardjo, koñesimentu kona-ba hahalok loos-sala ka di’ak-aat hetan liuhosi esperiénsia, aprendizajen no edukasaun.

Universidade nu’udar espasu ida-ne’ebé hanorin ema kona-ba konseitu rua ne’e. Mundu akadémiku la'ós de'it eziji exelénsia inteletuál, maibé mós kompromisu ida ba valór étiku no morál sira-ne'ebé aas. La ho fundasaun étika ne'ebé metin, prátika sira hanesan plájiu, fabrika dadus ka la onestu inklui bias (prejuizu) sira iha peskiza bele estraga kredibilidade siénsia nian no prejudika sosiedade ein-jerál. Tanba ne'e, komprende no aplika prinsípiu étika no morál sira iha aspetu hotu-hotu akadémiku nian importante tebes; hosi hanorin, peskiza ba to’o serbí komunidade. Artigu ida-ne'e sei diskute liután prinsípiu sira étika akadémika nian, dezafiu sira-ne'ebé dala barak hasoru, no pasu sira-ne'ebé bele foti atu asegura katak ambiente akadémiku sai nafatin espasu ida-ne'ebé justu, transparente no dignu.

Ko’alia kona-ba étika no morál ne’e konseitu tuan liu ne’ebé sai diskusaun boot ba nia definisaun sira dezde idade antiga to’o miléniu rua ikus. Etikawan sira, sempre diferente perspetiva kona-ba definisaun ba konseitu ne’e rasik. Definisaun kona-ba étika bele komprende nu’udar siénsia ida-ne’ebé tulun ema ida atu responsabiliza ba asaun sá de’it mak nia halo, no tuir morál ka siénsia kona-ba morál. Morál refere ba konjuntu hosi norma sira mak orienta ema ida nia hahalok kona-ba di’ak no ladi’ak. Nu’udar siénsia ida, étika hafahe ba sanak barak hanesan, étika normativa (deontolojia no teleolojia), étika deskritivu, metaétika no étika aplikada. Baibain ita rona kona-ba étika privada no públika no mós morál privada no públika. Iha kontestu akadémika, rua ne’e ita ko’alia hotu. Maibé iha ne’e, hakerek-na’in sei ko’alia barak liu kona-ba étika públika no morál públika, tanba, konsidera ambiente kampus nu’udar espasu públiku ne'ebé envolve interasaun entre parte oioin (estudante, dosente, pesoál, no instituisaun sira) no iha regra, norma, no responsabilidade sira-ne'ebé aplika koletivamente.

Iha kontestu akadémiku, iha instituisaun akadémika sira iha padraun étiku no morál ne’ebé sai nu’udar konkordánsia komum (étika deontolojia). Étika públika iha kontestu akadémiku refere konkordánsia komum sira-ne’ebé sosiedade akadémika ka aas liu karik, komunidade sientífika konkorda hamutuk ne’ebé vale iha mundu akadémiku, hanesan prodús verdade no justisa alternativa, defende justisa umanidade, integridade akadémika, onestidade, respeita ema seluk nia direitu, responsabilidade, transparante, nst.

Integridade akadémika importante la halimar ba sívitas akadémika ida. Ida-ne’e inklui onestidade (la halo plajiarizmu, la manipula ka fabrika dadus iha hakerek no publikasaun sira), no la’o tuir baze metodolojia ne’ebé iha ho klaru. Nu’udar ita hatene katak, bainhira akadémiku ida publika peskiza ne’ebé la objetivu, bele fó impaktu negativu ba sosiedade (Zeydan, 2016). La’ós de’it hirak-ne’e, maibé prinsípiu sira hanesan autentisidade (lee: originalidade), inklui hanoin bazeia ba lia-loos, ho rasionál, objetivu no krítiku nu’udar prinsípiu étiku ne’ebé presiza konsidera.[1] Iha kestaun morál públiku nian iha kampus mak, n.e, respeita propriedade inteletuál ema seluk nian, respeita ema seluk (dosente, kolega estudante, ka ein-jerál sivitas akadémika sira) no nia karetér ne’e subjetivu no internál.

Iha tinan-hirak ikus, ho prezensa Artificial Inteligence halo sosiedade akadémiku lubuk ida lakon nia integridade akadémika. Copy paste ema-nia obra sem rekoñesimentu ba autór, lakon autentisidade hosi obra sira, laiha tranparénsia, no balun hosi akademista sira mak prodús obra hodi favorese de’it ba interese elite sira. Ka ho lian-seluk ita lakon obra alternativa hirak-ne’ebé tulun ba libertasaun umana.

Iha realidade no istória dezenvolvimentu polítiku nian, dalabarak liu ema lakoi hamosu verdade no justisa alternativa. Ita adora no hana’i verdade no justisa ne’ebé prodús hosi klase elite sira (ka grupu ditadura minoria) . Universidade sira barak sai fatin ba prodús koñesimentu versaun klase elite nian ou (kapitalizmu) nian, tanba hakarak nafatin mantein podér iha jerasaun tuir  mai. Tuir teoria, “universidade ka eskola sira nu’udar espasu emansipasaun” (cf. Bortolo Valle). La’ós espasu ba adora ka hana’i malu hodi prodús jerasaun esploradór[2]. Wiji Thukul dehan, “bila rakyat tidak berani mengeluh itu artinya sudah gawat, dan bila omongan penguasa tidak boleh dibantah kebenaran pasti terancam”. Ida-ne’e atu hateten katak, se universidade sira ka (inteletuál) sira nonok hodi simu de’it saida mak mahukun sira ko’alia sem halo verifikasaun krítiku ka halo anti-teze ruma maka lia-loos ne’e rasik ameasadu.

Confere ho Magna Charta Universitatum, hatuur prinsípiu, valór no responsabilidade sira klaru ba Universidade ka Instituisaun akadémika sira. Em summa, Charta ida-ne’e ko’alia pontu importante sira hanesan; Ida, Liberdade Akadémika (universidade deve ser livre hosi presaun polítika, ekonomia no ideolojia; dosente no estudante sira iha liberdade atu hanorin no aprende inklui espresa ideia sira ho livremente). Rua, Autonomia Institusionál (universidade iha autonomia tomak hodi desidi nia destinu, iha parte akadémika, administrasaun no finansas); Tolu, Integridade akadémika (Ensinu aprendizajen no peskiza sira deve ser hala’o ho onestu, transparénsia no responsabilidade); Haat, Responsabilidade sosiál (Universidade sira tenke kontribui ba moris-di'ak sosiedade nian no promove valór sira hanesan justisa no sustentabilidade.); Lima, kolaborasaun no diálogu (universidade sira tenke servisu hamutuk ho instituisaun relevante seluk hosi solusiona problema globál ne’ebé mundu enfrenta); Neen, Edukasaun ne’ebé olístiku (Universidade sira la'ós de'it dezenvolve matenek, maibé mós karatér morál estudante sira-nian.)[3]

Maski Magna Charta ida-ne’e la hatuur esplisítamente kona-ba étika no morál maibé implisítamente nia fó-hanoin ba universidade sira iha mundu tomak kona-ba prinsípiu, valór no responsabilidade sira-ne’ebé universidade hotu iha mundu presiza konsidera no adota iha nia étika deontolojia universidade nian.

Ita hatene katak, kampus sira iha mundu raik-laran, barak mak la’o tuir valór no prinsípiu étiku hirak iha leten, maski nune’e ita sei enfrenta dezafiu boot liu iha prodús verdade no justisa alternativa sira. Kampus barak seidauk autónomu iha nia desizaun sira tanba sei hetan intervensaun polítika hosi elite polítika no ekonomia sira. Produsaun ba obra ka peskiza sira dalaruma bele mosu presaun no halo frabrikasaun ba dadus sira, barak sei halo plajiarizmu no konsidera plajiarizmu nu’udar aktu normál ida. Injustisa sei buras iha kampus rasik, (n.e; atendementimentu ne’ebé haree de’it ba favoritizmu, sukuizmu, ras nst.) Kampus la livre no aprendizajen sira sei nakonu ho presaun.

Hodi evita atu tendénsia hirak iha leten labele akontese mak, edukasaun ba étika no morál nesesáriu tebes ba univesitáriu sira, inklui hatuur sansaun ne’ebé rigór ba hirak mak lakon integridade akadémika ka la kumpri prinsípiu étiku sira, no mós instituisaun idaidak tenke sériu iha promove ambiente ida-ne’ebé suporta no defende integridade akadémika no implementa ho loloos prinsípiu, valór no responsabildade étiku sira.



[1] Lee: Rahmia Rachman et al: EDUKASI TENTANG PENTINGN YA KESADARAN MAHASISWA DALAM ETIKA DI KEHIDUPAN KAMPUS, 2022.

[2] Lee Artigu UNIVERSIDADE IHA TIMOR-LESTE: PRODÚS VERDADE & JUSTISA ALTERNATIVA KA PRO-ELITE NO STATUS QUO? Estudu Krítiku Filozófiku- https://erryferreira.blogspot.com/2022/11/universidade-iha-timor-leste-produs.html

sexta-feira, 14 de fevereiro de 2025

TEORIA EDUKASAUN PAULO FREIRE: REZEÑA LIVRU PENDIDIKAN ALAT PERLAWANAN

 

TEORIA EDUKASAUN PAULO FREIRE: REZEÑA LIVRU PENDIDIKAN ALAT PERLAWANAN


Cesar Ferreira Amaral

 

Livru ho títulu Pendidikan Alat Perlawanan Teori Pendidikan Paulo Freire, hakerek hosi Siti Murtiningsih iha lian-indonézia ne’ebé esplika kona-ba teoria sira edukasaun nian ne’ebé Freire ko’alia. Siti nu’udar alumna ida hosi Fakuldade Filozofia, Universidade Gadjah Mada (UGM-indonézia), nia hakerek obra lubuk ida, inklui obra alternativa ida-ne’ebé halo rezeña ba. 

Freire nu’udar Filózofu no Pedágogu boot Brazileiru nian ne’ebé moris hosi família ida-ne’ebé nakonu ho karatér demokrátiku no nakloke tebtebes. Ida-ne’e, ita bele haree hosi nia família ne’ebé respeita tebes ema seluk (umanidade). Kontestu sosiál moris Freire nian iha ambiente ida-ne’ebé nakonu tebes ho irarkia opresaun (penindasan). Sosiedade maioria moris-ki’ak, ne’ebé sira-nia moris dependente tebes ba klase elite sira, ne’ebé nu’udar opresór. Sira moris iha klima ida-ne’ebé nakonu ho presaun no esplorasaun no maioria hosi sira, simu kondisaun ida-ne’e nu’udar destinu, ka ho lian Freire nian dehan “Culture of Silence”. Kultura silénsiu ne’e nu’udar karatér hosi sosiedade frajil sira, ka sosiedade terseiru mundu. Habadak,  Freire hanoin no haree katak, kultura ida-ne’e labele kontinua, nune’e nia inisia ninia teoria sira kona-ba edukasaun libertadora nian.

Livru ne’ebé Siti hakerek, kompostu hosi kapítulu-neen (6). Kapítulu dahuluk introdús kona-ba Freire no nia ideia (gagasan) sira kona-ba edukasaun krítiku; daruak kona-ba antesedénsia moris Freire nian no nia pensamentu sira; datoluk kona-ba baze sira teoria edukasaun krítiku Freire nian; dahaat kona-ba teoria konsientizasaun iha edukasaun; dalimak kona-ba konsientizasaun iha prátika edukasaun no ikus liu Siti halo reflesaun krítiku ba konseitu no teoria sira Freire nian, forsa no frakreza hosi konsientizasaun no relevánsia konsientizasaun ba edukasaun iha indonézia (ida ikus ne’e, ita bele haree no halo reflesaun krítiku mós ba edukasaun Timor-Leste nian).

Ideia (gagasan) edukasaun krítiku Freire nian ne’e baze ba korrente pensamentu krítiku-progresivu. Antagónika mak doutrina rua seluk ne’ebé (tradisionál-konservativu); 1. Esensializmu no 2. Perenializmu.  Dahuluk, tau aas valór (nilai-nilai) ne’ebe ezamina hosi tempu ba tempu no daruak hateten edukasaun deve ser dezenvolve maka’as ho posibilidade tomak rásio ema-nian, tanba ne’e edukasaun tenke sentraliza iha manorin (mestre/a) sira. Doutrina rua ne’e konsidera ema nu’udar homo cultural (mahkluk budaya), ne’ebé iha papel atu observa, implementa no dezenvolve moris. Nune’e, konsidera mestre/a sira (manorin) nu’udar sujeitu ne’ebé lori valór no norma kulturál sira, hola pozisaun sentrál iha prosesu edukasaun. Tuir Freire, natureza edukasaun sira ho modelu tradisionál hanesan ne’e iha tendénsia boot ba hamosu presaun ba estudante sira, no halo estudante sira sei hakruuk no halo tuir de’it saida mak manorin sira ko’alia.

Pozisiona-an iha krítiku-progresivu, Freire hamosu nia edukasaun krítiku ho natureza “diálogu” (dadalia). Ita bele haree Freire nia teoria kona-ba edukasaun ne’ebé revolusionáriu tebes hosi mós nia obra boot rua Pedagogy of the oppressed & Education for Critical consciousness. Korrente pensamentu krítiku progresivu foku ba hamoris abilidade krítiku no kreativu estudante nian, la’ós konsidera estudante nu’udar sujeitu ne’ebé presiza esplora no prienxe, maibé tenke simu nu’udar sujeitu ne’ebé kompletu ho nia kapasidade hodi muda realidade ne’ebé nia hasoru ba diresaun ida-ne’ebé loloos. Métodu Freire nian ne’e métodu ativu, ka ho lian-seluk métodu praxis; reflesaun no asaun ema nian kona-ba mundu.  

Iha prosesu aprendizajen, manorin labele halo estudante sai nu’udar objetu, tanba ida-ne’e kontradís ho xamada ontolojia ema nian. Xamada ontolojia ema nian mak ema nu’udar sujeitu ne’ebé konxiente. Ida-ne’e mak halo ema diferente ho animál; animál halo nia asaun tuir nia instintu (naluri) maibé ema halo nia asaun tuir nia konxiénsia. Tanba ne’e mak ema la’ós de’it moris (to live) maibé ema ne’e ezistensiál (to exist). Konxiente katak, konxiénsia ne’e tenke dezenvolve, mak edukasaun tenke sentraliza estudante nu’udar sentru pedagojia.

Baze sira Teoria Edukasaun Krítiku Freire nian

Iha kapítulu-3 livru ida-ne’e, esplika kona-ba baze teoria edukasaun Freire nian, iha-ne’ebé inisia ho baze ontolojia filozofia edukasaun Freire nian. Iha livru ida-ne’e, limita perpestiva ontolojia ne’ebé Freire uza relasiona ho enkuadramentu kona-ba oinsá perspetiva báziku ba hateke mundu. Atu hatene ho kle’an dialétika pensamentu Freire nian mak, dahuluk tenke haree oinsá relasaun espistemolójika Freire nian no nia perspetiva kona-ba realidade. Perspetiva Freire nian kona-ba mundu sentraliza ba nia atensaun  kona-ba ema (sujeitu). Nune’e ita haree oinsá Freire hateke no komprende mundu  liuhosi nia perspetiva sira kona-ba ema. Imposivel ita separa ema ho nia mundu. Tuir Freire, relasaun ema ho nia mundu labele separa, tanba ne’e mak nia karatér úniku. Estatutu úniku relasaun ema nian ho nia mundu indika hosi kapasidade ema nian iha “koñese”. Koñese nu’udar aktu (act of knowing) ne’ebé orienta ema ba nia mundu. Aktu koñese ida-ne’e, labele separa ho kapasidade, pensamentu-língua (thougth-language) ne’ebé mós deside orientasaun ema nian ba mundu. Hosi hirak-ne’e, ita bele hatene katak, afirmasaun sira Freire nian kona-ba realidade ne’e ita bele deskobre liuhosi nia ko’alia sira-ne’ebé repete fila-fila ho mahusuk “oinsá ema hatene/komprende?”

Ema nu’udar sujeitu istóriku ne’ebé hakesi ho espasu no tempu, iha-ne’ebé enfrenta kontradisaun oioin ne’ebé bele halo mo’ut no halakon nia. Iha fraze ida-ne’e, Aristóteles ho Charles Darwin dehan, atu labele mo’ut no lakon ho lalais mak, tenke halo adaptasaun ho realidade. Ba Freire, ema la’ós to’o de’it iha nivel adaptasaun atu bele sobrevive (survive), maibé ema iha kapasidade atu hamriik no hola parte iha prosesu istóriku, ho lian-seluk transforma realidade ne’ebé sira-ne’ebé sira enfrenta no ameasadu. Ba Freire, hamriik no halo transformasaun uza kapasidade ne’ebé iha hatudu ema sei sai di’ak liu/dezenvolve liu (to be more) duké mo’ut iha kontradisaun sira.

Ema iha knaar ontolojia ne’ebé dupla. Nu’udar sujeitu istóriku ema iha knaar atu sai sujeitu ne’ebé auténtiku no mós komprende nia mundu. Intensaun Freire nian katak, nu’udar projetu ne’ebé nunka hotu hosi praxis balun, ema iha knaar ontolojia ne’ebé esensiál tebes mak sai nu’udar sujeitu ne’ebé auténtiku. Se ema iha kapasidade halo auto-reflesaun mak nia parte ho istória no fiar katak asaun sira mak halo ne’e loos. Iha parte seluk, Freire dehan médiu ne’ebé importante ba ema nu’udar sujeitu hosi konsidera no respeita ema seluk  mak “diálogu”. Métodu ida-ne’e mak Freire prefere iha nia diskursu sira kona-ba edukasaun libertadora.   

Hosi esplikasaun sira kona-ba hanoin ontolójiku Freire nian ne’ebé haktuir, ita bele to’o iha konkluzaun ida katak relasaun ema (sujeitu) ho nia mundu ne’e hakesi hosi kapasidade hanoin no liguajen ne’ebé hala’o ho dalan diálogu.  

Iha livru refere ko’alia mós kona-ba baze epistemolójika filozofia edukasaun Freire. Epistemolojia iha kontestu ida-ne’e ligadu ho perspetiva bázika kona-ba esénsia hosi koñesimentu no oinsá ema-nia koñesimentu ne’e mosu/iha. Ba Freire, kona-ba epistemolojia kuaze nia perspetiva atu hanesan ho saida mak nia dehan kona-ba ontolojia, ne’ebé sempre diskorda ho dualizmu subjetividade no objetividade. Dualizmu iha kontestu ida-ne’e mak hafahe subjetividade ho objetividade. Freire hanoin katak subjetividade no objetividade hasoru malu iha unidade dialétika ne’ebé hamosu koñesimentu mak haforsa hosi prátika ou visé-versa. Hanoin no koñese labele haketak hosi istória no kultura. Laiha realidade ida-ne’ebé haketak nia relasaun ho istória no kultura. Tanba realidade ne’e nu’udar prosesu ida, maka atividade koñese mós hala’o servisu laiha rohan. Linguajen no pensamentu nu’udar prosesu ba hamosu (kria) koñesimentu no transforma realidade. Ho kondisaun ida konxiente mak ema bele “hanoin”, no konxiénsia ne’e rasik sempre orienta ba oin.

Freire dehan, reflesaun kona-ba realidade bele lori ema ba koñese no deskobre istória violénsia (opresaun) iha-ne’ebé grupu ki’ik balun iha prerrogativu halo esplorasaun ba ema seluk. Iha maneira ba hateke realidade hirak-ne’e, dalabarak diferente entre opresór no oprimidu. Oprimidu konsidera nu’udar sujeitu pasivu ne’ebé hatene simu no halo tuir de’it opresór sira. Opresór sira la importa kona-ba esplorasaun sira mak akontese no sira sempre haluan sira-nia esplorasaun sira atraves edukasaun, no konsidera oprimidu sira nu’udar objetu, maski esénsia oprimidu nian nu’udar ema ne’ebé iha kapasidade atu sai sujeitu auténtiku. Violénsia hirak-ne’e tuir Freire hakotu knaar ontolójiku ema nian nu’udar sujeitu. Nune’e importante edukasaun tenke lori oprimidu sira ba hateke sira-nia realidade no halo transformasaun.

Tuir Freire ba enfrenta situasaun iha leten, ema (oprimidu) sira tenke sai hosi konxiénsia májiku (simu de’it nu’udar destinu) ba konxiénsia krítiku (kestiona no muda). Freire dehan, ema nia kondisaun istórika ka fíziku ezisti etapa konxiénsia tolu; 1). Konxiénsia májiku (magis)/semi-intranzitivu; 2). Konxiénsia Naive (naif)-tranzitivu no 3.) Tranzitivu – krítiku.

Konxiénsia májiku lori ema enfrenta realidade sira nu’udar destinu. Nu’udar ezemplu ki’ak ne’e destinu, maromak nia planu nst. No pasrah hodi simu realidade ida-ne’e. Pensamentu fatalístiku no májiku sira nu’udar parte hosi konxiénsia semi-intranzitivu nian. Enfrenta problema ruma, sempre haketak-an hosi problema refere, tan konsidera problema ne’e iha podér superiór ruma mak hamosu, nune’e la uza hanoin hodi deskobre raison d’etre (rasão de ser) hosi problema refere. Loke liman simu ho liman-rua, baibain halo liuhosi rituál sira tantu relijiozu ka kulturál.

Konxiénsia naive (naif)-tranzitivu ne’e hakat sai uito’an. Ema komesa hatene problema ruma mak nia enfrenta, maibé tenta simplika problema, identifika-an nu’udar elite, dalabarak mout ho pasadu, hanoin nunka moos iha forma argumentasaun no la gosta diálogu. Kondisaun ida-ne’e mak eziste ba komunidade brazileiru iha sékulu-20 liubá ne’ebé Freire fó ezemplu iha nia livru Education as a practice of freedom.

Konxiénsia tranzitivu-krítiku, nu’udar etapa konxiénsia ida-ne’ebé ema konxiente ba realidade no fiar katak realidade nu’udar problema ne’ebé presiza rezolve. Ema iha etapa ida-ne’e  bele dezenvolve bainhira nia interese no pensamentu sai ba liur ho natureza no hahú halo diálogu no ema seluk, mundu no Maromak. Iha kontestu ida-ne’e pensamentu la satisfaz ho de’it opiniaun ruma, maibé esforsu tama to’o ba “raison d’etre’” (huun no abut) hosi realidade ida. Liután ida-ne’e dudu atu hakle’an realidade hamutuk ho sujeitu sira seluk no muda/transforma iha prosesu diálogu ne’ebé hala’o beibeik ba beibeik.

Edukasaun ida-ne’ebé loloos tuir Freire tenke lori ema to’o iha konxiénsia krítiku-tranzitivu. Asaun sira iha kondisaun tranzitivu ida-ne’e nu’udar kombinasaun entre reflesaun no asaun iha praxis ida loloos. No hirak-ne’e tuir Freire bele hetan liuhosi prosesu ne’ebé nia hanaran concientização.

Ikus, kona-ba aksiolojia iha filozofia edukasaun Freire nian, ne’ebé ko’alia liu kona-ba saida mak konsidera iha valór liu?. Tuir Freire, ida-ne’ebé iha valór liu ba ema mak “kemanusiaanya serta sikap ontologisnya untuk menjadi manusia sepenuhnya”. Objetivu loloos hosi ema nian mak, umanizasaun ne’ebé atinji liuhosi prosesu libertasaun. Ema diferente ho animál, ema bele sai ema loloos liuhosi halo interasaun ho ema seluk no mundu. Hanesan saida mak haktuir iha leten, ema la’ós iha de’it kapasidade ba halo adaptasaun maibé halo transformasaun uza rásio no linguajen ne’ebe ema iha ka ho lian-Freire nian mak halo “integrasaun”. Tuir Freire, “adaptasaun ne’e de-umanizasaun”, signifika kondisaun ida-ne’e hatuur ema-nia estatutu hanesan de’it ho animál. Sorin seluk, importante liu atu haree katak, iha mós solidariedade no fraternidade nu’udar ejizénsia iha knaar libertasaun no mós nu’udar valór importante libertasaun umana nian.   

Teoria Konsientizasaun iha Edukasaun

Iha kapítulu dahaat hosi livru ida-ne’e ko’alia kona-ba teoria konsientizasaun iha edukasaun. Konsientizasaun nu’udar prosesu ida-ne'ebé ema hetan konxiénsia ida-ne'ebé kle’an ba beibeik kona-ba realidade kulturál sira-ne'ebé hale'u sira-nia moris no kona-ba sira-nia abilidade atu muda realidade hirak-ne'e. Freire dehan, konsientizasaun nu’udar prosesu ema sai ema loloos ka prosesu dezenvolvimentu konxiénsia liuhosi etapa tolu; magis, naive no critical. Atu hateten, sai hosi konxiensia májiku ba konxiénsia krítiku hodi to’o ba muda realidade opresaun sira.

Atu to’o iha konxiénsia krítiku, Freire halo krítika ba edukasaun tradisionál sira-ne’ebé ho modelu bankeiru (sistem bank dalam pendidikan), iha-ne’ebé konsidera estudante nu’udar depózitu inteletuál (fatin atu rai matenek). Konsidera ema nu’udar telespetadór (penonton) la’ós kriadór ba realidade. Freire hateten, ema hotu-hotu iha nanis konxiénsia no koñesimentu, soké konxiénsia sira kona-ba sira-nia realidade dalabarak satán hosi kondisaun sira-ne’ebé hanehan sira; tantu presaun ekonomia, polítika ka estrutura sosiál sira seluk. Nune’e edukasaun deveria ser tulun ema ba hatene no sobu kondisaun aat hirak-ne’e.

Tuir nia, koñesimentu la’ós sasán ne’ebé bele transfere hanesan transfere ema ida nia hanoin ba fali ema seluk, ka ho lian-seluk, koñesimentu labele transfere hosi manorin nia ulun ba fali estudante nia ulun, maibé estudante rasik mak sai sujeitu prinsipál atu interpreta informasaun hotu ne’ebé nia kapta no aplika iha realidade konkretu. Konxiénsia ba realidade loloos ne’ebé hale’u nia nu’udar atinjimentu koñesimentu ida loloos.  Iha kontestu edukasaun modelu bankária, konsidera estudante nu’udar fatin atu rai osan. Manorin iha osan no rai iha estudante nia ulun.   Manorin sira konsidera iha autoridade boot liu, ka hatene buat hotu, nune’e estudante tenke tuur, rona, simu, no halo tuir. Estudante ne’ebé halo tuir, ne’e mak estudante di’ak, matenek no estudante ne’ebé krítika manorin ruma ne’e estudante ne’ebé ladi’ak no beik. Sistema edukasaun ida-ne’e anti diálogu.

Freire krítika maka’as modelu edukasaun ida-ne’e.  Tuir nia, sistema edukasaun tenke nakloke ba diálogu. Manorin no estudante sira nu’udar belun di’ak, laiha superiór iha prosesu aprende. Dalaruma manorin bele sala no bele loos, nune’e mós ho estudante. No liuhosi diálogu mak deskobre hirak-ne’e. Se natureza edukasaun taka-an ba diálogu mak, nia sei hamosu de’it ema sira-ne’ebé ho karatér opresór no kontinua korrente opresór nian. Maibé se iha ambiente edukasaun nakonu ho diálogu mak, ita sei to’o iha edukasaun ida loloos no libertadora; livre hosi analfabetizmu; tantu literál ka funsionál, inklui livre hosi presaun no opresaun sá de’it.

Iha Parte ikus livru ne’e nian, ko’alia kona-ba Prátika Konsientizasaun no reflesaun krítiku teoria hirak-ne’e nia relevánsia ho kontestu indonézia nian. Liga ha kontestu Timor-Leste, ita-nia edukasaun seidauk forma ema to’o iha nivel konxiénsia krítiku, ka sei dook hosi teoria edukasaun libertadora ne’ebé Freire dehan. Manorin barak sei tau-an nu’udar na’in ba matenek hotu iha aula-laran. Estudante barak sei ta’uk atu ko’alia, sá tan krítika ka diferente hanoin ka perspetiva ho manorin. Manorin balun sei iha mindset primitivu ne’ebé hateten “estudante é só para estudar”. La nakloke-an ba diálogu. Tauk enfrenta kontradisaun, lakon espíritu diáletika nsst. Aat liután, Ministra Edukasaun dehan “filozofia labele integra iha ensinu sekundáriu”. Ida-ne’e fatál tebes.  Seluk tan, leitór idaidak bele halo reflesaun krítiku tuir idaidak nia modo de pensar.

Pontu fraku hosi livru ida-ne’e mak nia konseitu sira esplika ho natureza filozofia nian no la konsege simplifika. Ba ema hirak mak laiha koñesimentu báziku kona-ba filozofia difisil atu komprende. Maski iha rezeña ida-ne’e ho lian-tetun, maibé maioria uza konseitu filozófiku. Ita espera Ministra Edukasaun labele hanoin nakukun beibeik hodi taka-dalan atu ema aprende filozofia. Se ema hotu iha koñesimentu báziku ba filozofia mak, fiar katak sei fasil lee livru ida-ne’e.

 

Happy Valentine Day

PODÉR, DISKURSU, NO VIOLÉNSIA IHA ENSINU SUPERIÓR IHA TIMOR-LESTE

  PODÉR, DISKURSU, NO VIOLÉNSIA IHA ENSINU SUPERIÓR IHA TIMOR-LESTE Cesar Ferreira Amaral Fontes foto: https://ykp.or.id/datainfo/materi/c...