terça-feira, 26 de dezembro de 2017

KORENTE PENSAMENTU “HUMANISMO”


KORENTE PENSAMENTU “HUMANISMO”

Imagem: Google/Humanismo
Hakerek Na’in: R Ferreira [Finalista FFCH-UNTL]

Iha Realidade ne’ebé hatuur no haktuir iha istória sira Filozofia nian, iha Idade haat maka daudaun ne’e Filozofia ultrapasa no lao hamutuk hela, Filozofia Antiga, Filozofia Medieváll, Filozofia Moderna, Filozofia Contemporânea . Iha idade hirak ne’e iha nia Periódu lubuk ida maka falun a’an iha idade haat ne’e nia laran.
Idade antiga ho nia Periódu hanesan; Pre-Socrático(Antes Socrátes), Periódu Socrático (Baibain iha Filozofia bolu Periódu Osan Mean ka “Masa Keemasan”), Periódu Pos-Socrático (Hafoin Socrátes) no Periódu Helenéstico.
Iha Idade Medievál ho nia Periódu sira hanesan; Periódu Patrística, Periódu Filozofia Eskolástika Islamismu, Periódu Escolástika Kristaun, no Periódu Eskolástiku São Tomas de Aquino.  Nune’e mós Idade Moderna nia Periódu maka; Periódu Renasimentu no Periódu Iluminismu. Iha Periódu ida ne’e maka mosu transformasaun ka Revolusaun Sientífika no Industriál. La’ós de’it mudansa iha aspetu rua ne’e, maibé mós iha Periódu ida ne’e  lori fali ema hotu, liuliu Filózofu sira-nia rásio serbisu fila-fali hodi sentraliza sira-nia pensamentu hanesan saida mak uluk filózofu Naturalista no Klásika sira hanoin ho halo.  Hanesan saida mak haktuir iha istória filozofia nian katak idade média ne’e “idade das trevas”(idade nakukun), no iha idade média ne’e la’ós “rásio” mak sai sentru, maibé “Fé”.
Hahú husi sekúlu XVII to’o ohin loron mosu Korente Pensamentu oi-oin hanesan idealismu, empirismu, rasionalismu, kritisismu, positivismu, pragmatismu, fenomenolojia, ezistensialismu, polítika, antropolojia Filozófika, étika, valor sira no seluk tan[1].
Husi lidun Antropolojia Filozófika nian, hafalun korente pensamentu importante rua maka hanesan Humanismu no Antroposentrismu. Neduni iha artigu ida ne’e, ha’u koko sani hanoin balun kona-ba sentidu loloos husi konseitu Humanismo nian, ho objetivu fanun hanoin nakasalak no pre-konseitu balun ne’ebé daudaun ne’e estudante barak konsumu hela.
“Humanismo”, termu ida ne’ebé mosu iha sekúlu XIV(14) h.K[2]. Termu ne’e rasik ita bele komprende liuhusi dimensaun rua hanesan; dimensaun istórika no mós nu’udar dimensaun korente pensamentu iha filozofia nian. Dimensaun dahuluk, humanismu signifika motór inteletuál ka movimentu inteletuál no linguistíca ne’ebé mosu ka moris iha Itália iha (Sek XIV h.K.), ne’ebé book ka movimenta kultura moderna, espesífikamente kultura Europa nian. Autór prinsipál ba movimentu ida ne’e maka hanesan; Dante, Petrarca, Boccaceu, no Michelangelo. No Dimensaun daruak humanismu nian baibain signifika hanesan korente pensamentu filozofia nian ne’ebé tau aas no fó valór ba dignidade ema nian, nune’e hatuur no konsidera ema iha espasu sentrál no previléjiu iha reflesaun teorétika-filozófika nune’e mós iha prátika moris lor-loron nian.[3] Husi dimensaun daruak ne’e, ema haree “ema” hanesan sasukat ba kualker valór, no referénsia prisnsipál ba kualker akontesimentu iha natureza ida ne’e. No opiniaun seluk husi hanoin filozófiku ida ne’e maka ema sai nu’udar  ‘sentru ba realidade’. Opiniaun ka hanoin ida ne’e kontradis uito’an ho hanoin filozófiku kona-ba umanismu nian ne’ebé dezenvolve iha idade medievál ne’ebé dehan katak natureza ka esénsia ema nian la’ós hanesan vaber mundi (kriadór ba nia mundu) maibé hanesan viator mundi  (la’o rai ka bainaka).Tanba ne’e bele ona dehan katak determinasaun no sasukat ba valór no referensia sira ikus husi akontesimentu ema nian fila-fali ba ema-rasik  no la’ós mai husi forsa sira ne’ebé mai husi liur, ezemplu forsa Maromak nian, ka forsa natureza nian.
            Konseitu Humanismo ne’e mosu hodi hafanun ema nia hanoin ne’ebé durante tinan rihun resin hatoba husi sosiedade medievál. Durante iha idade média, ema nia autonomia, liberdade hanoin, hakarak no kreatividade kontrola husi poder relijiozu ka igreja. Humanismu mosu atu haketak ema no lori ema atu hatuur no define loloos ninia an no hasa’i ema hodi labele hakesi-an ho dogma-dogma no doksa sira autoridade igreja nian, maibé ema tenki sai viator mundi no tenki iha liberdade hanoin no hakarak, kontrola ninia an-rasik, produs ninia kreatividade hodi sai ema ne’ebé livre no nakonu iha poder hodi kontrola nia ezisténsia no nia futuru ka nia dezenvolvimentu pesoál.
            Termu “Humanismo” mai husi lian latina “humanitas” (edukasaun kona-ba ema), no iha lian grego paideia signifika edukasaun ne’ebé hetan suporta husi ema hirak ne’ebé sentraliza arte liberál sai hanesan materia iha edukasaun refere. Razaun fundamentu uza “Arte liberál” sai materia importante ba edukasaun iha tempu ne’ebá tanba realidade dehan katak ho de’it “arte liberál” mak lori ema sai ema, no ema sei sai ema ne’ebé livre no la kesi-an no dependénsia ba buat hotu ne’ebé mai husi liur. Ema iha fiar katak ho “arte liberál” bele hafanun ema husi toba ne’ebé naruk durante idade nakukun nian ka idade medievál.
            Modelu edukasaun ida ne’e hanesan modelu edukasaun ida ne’ebé suporta no dudu husi edukasaun idade antiga nian (Grecia antiga), mak asentua husi moris demokrátiku, ne’ebé  iha idade média konsidera hanesan espiritu ema pagaun ka ema ne’ebé mak laiha fiar/fé nian. Iha tempu antigu, autonomia ema nian hatuur aas no iha limitasaun balun ne’ebé halo ema iha direitu ka poder rasik hodi hola parte ba natureza no determina dalan ba nia istória moris. Maski ita hateke hetan katak “liberdade” hetan fatin no konsidera hanesan tema importante ida iha humanismu nia laran, maibé liberdade ne’ebé durante sira buka la’ós liberdade absolutu maibé liberdade ne’ebé sai anti-teze ba determinismu idade medievál nian. Liberdade ne’ebé sira buka maka liberdade ida ne’ebé ho nia karater umanu; liberdade  iha limitasaun ba natureza, istória no sosiedade[4]. Ema hirak mak la’o tuir korente pensamentu ida ne’e hanaran humanista.
Sorin seluk, teoria ida ne’ebé besik hanesan ho Humanismo maka “Antropocentrismo”. Termu ida ne’e mosu no ko’alia hahú kedas husi idade klásika, iha tempu Sokrátes, Platão no Aristóteles nia tempu. Termu ida ne’e mosu besik tinan ikus idade média nian. No Termu da ne’e hetan fatin priviléjiu ka hetan fatin loloos bainhira Humanismu mosu. Antropocentrismo konsidera ema mak sai nu’udar sentru ba mundu (o homem é o centro do cosmos) no teoria ida ne’e sujere katak ema deve ser hanesan sentru ba asaun, espresaun kulturál, istórika no filozófika. Mosu antroposentrismu maka hamonu escolaticismo[5] no lori matenek nain sira demonstra ka hatudu sira nia interese dahuluk ba literatura sekular (humane litterae) ne’ebé sira hanaran “humanismo”. Hanesan haktuir ona iha leten kona-ba humanismo, maibé iha sentidu rezumidu humanismo hanesan perspetiva moris ne’ebé maka fó atensaun maka’as ba valór  sira ema nian[6].
Ikus, hakarak konklui de’it katak iha perspetiva lubun ida husi matenek-na’in sira hotu ne’ebé ko’alia kona-ba Korente Pensamentu ne’e, maibé iha ne’e só haktuir de’it sira balun husi sira seluk nia hanoin. Neduni karik iha fontes balun ladun klaru, autor hein hanoin seluk hodi hadi’ak liutan artigu simples ne’e.
Saudasoens Filozófikas.
Referénsia
Snijerds, Adelbert. AntropologiFilsafat; MANUSIA PARADOKS DAN SERUAN: Kanisius, 2004.
Abidin,Z. FilsafatManusia, 2014.



[1] Asesu iha artigu ne’ebé hakerek husi ha’u rasik, konaba Korente Pensamentu Idealismu nian.
[2]h.Klia-narukmakahafoinKristu
[3]Asesu iha Livru Zainal Abidin: 2014, p. 39-40.
[4]Asesu iha Livru Zainal Abidin; 2014, p. 40-41
[5]Escolatisismu Signifika eskola ba ema hirak ne’ebé estuda iha idade medievál.
[6]Asesu iha Livru Snijders; 2004, p. 148.

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE                                                                                                               ...