terça-feira, 10 de agosto de 2021

ANÁLIZE POLÍTIKA ATIVA-HIKAS AULA PREZENSIÁL NIVEL ENSINU SUPERIÓR IHA TIMOR-LESTE

 ANÁLIZE POLÍTIKA ATIVA-HIKAS AULA PREZENSIÁL NIVEL ENSINU SUPERIÓR IHA TIMOR-LESTE

Cesar Ferreira Amaral[1]


Timor-Leste nia estadu emerjénsia kuaze tinan ida liu ona. Espasu ekonómiku, akadémiku, relijiozu, kulturál, ka kuaze espasu públiku no privadu hotu taka no loke tuir situasaun balun de’it. Sirkulasaun sira nasionál no internasionál limita. Ida-ne’e akontese tanba pandemia globál Covid-19 ne’ebé daudaun ne’e invade mundu tomak. Timor-Leste mós rejista ona transmisaun komunitária ba kazu variante Delta (outbreak munisípiu Ermera), nune’e halo munisípiu Ermera tama hela iha situasaun konfinamentu obrigatóriu (lockdown). Sees hosi munisípiu Ermera, munisípiu seluk bele hala’o atividade normál, espasu públiku no privadu sira hahú nakonu fali ho populasaun hodi hala’o atividade sosiál, ekonómika, kuturál no atividade pertinente seluk, no nafatin kumpri protokolu saúde.  

Durante tinan-1 resin mak atividade letiva hala’o ho maneira virtuál. Aula hirak ne’e laiha efetividade tanba kondisaun rede, telemovel, abilidade uza teknolojia, nu’udar kauza ba ida-ne’e. Hodi garante hikas efetividade ba atividade letiva maka governu hamosu despaxu ministeriál ho baze dekretu governu hodi re-ativa prosesu aprendizajen prezensiál.

Ministériu Ensinu Superiór Siénsia no Kultura (sigla portugés-MESCC) liuhosi despaxu ministeriál nú. 149/GM-MESCC/VIII/2021 kona-ba “retoma do processo de ensino e aprendizagem, em regime presencial, nas instituições de ensino superior públicas e privadas” ne’ebé hahún ba podér mak konfere iha artigu-19 nú.2 Dekretu Governu  nú.19/2021, 28 jullu deteremina katak; Eskola hotu sei komesa iha dia 09 fulan-agostu, 2021 no aula prezensiál ne’e prioridade liu ba estudante/universitáriu mak kompleta ona vasinasaun doze daruak [2o dose] ho intensaun mak garante seguransa sanitária ne’ebé instala iha universidade hodi nune’e andamentu aula prezensiál bele la’o ho di’ak[2].

Dekretu hirak ne’e vinkula prosesu ensinu aprendizajen ne’ebé mak sei hala’o. Dekretu ne’e implisitamente eziji universitáriu sira “tenke” vasina, laiha esepsaun. Lójika dekretu ne’e nian hateten sé mak la vasina no seidauk vasina kompletu doze daruak “labele” partisipa aula prezensiál! Polítika ida-ne’e kontraditóriu ho polítika anteriór. Iha polítika anteriór hateten ema mak hetan ona pozitivu covid-19, nia labele vasina banhira seidauk halo fulan-6[3] nia sai hosi kuarentena ka izolamentu. Polítika ida-ne’e mós taka dalan ba universitáriu sira mak ho idade-17 ne’ebé labele vasina, tanba vasina p-fizer seidauk to’o mai TL [deklarasaun Sra. Odete Viegas[4]] no mós sira ne’ebé iha moras seluk [tanba moras seluk labele vasina] inklui sira ne’ebé foin vasina dala-1 no ema balun ne’ebé hili atu lakoi vasina ho razaun seluk.

Hosi analiza ne’e atu hateten katak polítika no dekretu mensionadu la ideál, injustisa no eskluzivu tanba  esklui ema seluk nia direitu hodi partisipa aula prezensiál. Estudante hirak mak seidauk vasina tenke lakon totál aula sira no sira ne’ebé vasina dala-1 tenke lakon aula fulan ida bele to’o fulan rua ka tolu. Dosente sira mak la vasina sira sei la fó aula ba estudante sira, no estudante sira sei lakon matéria ne’ebé dosente refere hanorin. Seluk mak, universitáriu sira munisípiu Ermera nian ne’ebé daudaun ne’e iha hela munisípiu sira labele fila mai Dili tanba serka sanitária, nune’e sira tenke lakon aula prezensiál, maski sira balun vasina kompletu ona.

Fakuldade balun komesa husu ona estudante sira kópia kartaun vasinasaun hodi bele partisipa aula. Kartaun vasinasaun nu’udar rekezitu prinsipál liu sira seluk. Tanba sá la husu razaun seluk hodi ema ida lakoi halo vasinasaun. Tanba sá regra sira mak hakerek iha dokumentu ema mak pozitivu covid-19 la uza [hanesan ema ne’e, labele vasina banhira seidauk halo fulan-6 nia sai hosi karantina ka izolamentu]?, Tanba sá la uza atestadu médiku seluk ne’ebé hateten ema ne’e labele vasina tanba hetan moras komplikadu seluk, tanba sá tenki hein vasina kompletu? Pergunta hirak ne’e hanoin katak estrutura nivel reitoria no fakuldade sira inklui MESCC hanoin hodi buka solusaun ida justu ba universitáriu timoroan hotu. Pesoalmente sujere atu uza dokumentu hirak ne’e iha prosesu re-ativasaun aula prezensiál no mós vasinasaun la’ós “tenki” maibé “opsionál”. Só ho nune’e de’it mak bele garante justisa ba hotu-hotu, se lae mak ita liberta ida, sakrifika fali seluk.

Hanoin no analiza hirak ne’e la’ós signifika anti-vasinasaun, lae! Ida-ne’e nu’udar liberdade espresaun sidadaun ida nian kona-ba saida mak naksalak iha desizaun polítika sira ba bem-komum hodi tulun estadu bele hetan solusaun ida ne’ebé fó justisa ba timoroan hotu.

Ikus liu, agradese ba MESCC, no en-jerál ba VIII Governu Konstitusionál ne’ebé bele re-ativa aula prezensiál ba ensinu superiór sira. Husu ba hotu-hotu nafatin kumpri medida preventiva sira tuir protokolu saúde nian atu labele lori TL tama ba risku boot liu.



[1] Alumni Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas-UNTL

[2] Bele lee detallu dekretu MESCC nú 149/GM-MESCC/VIII/2021

[3] Cf dokumentu Pozitivu covid-19

[4] Asesu kompletu iha link Sosial Media GMNTV nian 16 jullu, 2021

quinta-feira, 8 de julho de 2021

TANBA SÁ HERMENÊUTICA IMPORTANTE ? REZUMU IDEIA PRINSIPÁL HOSI LIVRU SENI MEMAHAMI- HERMENEUTIK DARI SCHLEIERMACHER SAMPAI DERRIDA

TANBA SÁ HERMENÊUTICA IMPORTANTE ? REZUMU IDEIA PRINSIPÁL HOSI LIVRU SENI MEMAHAMI- HERMENEUTIK DARI SCHLEIERMACHER SAMPAI DERRIDA

                R Ferreira[1]

Tanba sá hermenêutica importante? Nu’udar tema interesante ne’ebé presiza diskuti iha sosiedade atuál, liuliu sosiedade akadémiku sira. Sosiedade akadémiku barak [observasaun pesoál] hanoin no hatene katak testu nu’udar reprezentasaun ideia mak ita bele asesu hosi surat-tahan ka livru ruma, fora hosi ida-ne’e la’ós testu. Tanba ne’e, bainhira ema halo interpretasaun só halo de’it ba testu literáriu mak hakerek iha surat-tahan, ka livru ruma. Ema nunka hanoin métodu interpretasaun seluk no diferente, ka ema nunka hanoin fora ka sees hosi testu. 

Livru (Hardiman, 2015) nu’udar livru filozofia hermenêutica ida-ne’ebé hakerek hosi eskritór Indonézia nian ida naran F. Budi Hardiman ne’ebé prodús iha tinan-2015. Eskritór ida-ne’e iha nia obra barak ho natureza filozofia [bele lee biografia detallu iha website sira internete].

Livru Seni Memahami [tetun; Arte ba komprensaun[2]] ida-ne’e nu’udar rezultadu peskiza Hardiman nian ba matenek-na’in ka filózofu hermenêutica modernu na’in-8 nia pensamentu, hanesan: Friedrich Schleiermacher, Wilhelm Dilthey, Martin Heiddeger, Rudolf Bultmann, Hans-Georg Gadamer, Jürgen Habermas, Paul Ricoeur no Jacques Derrida[3]. Iha introdusaun F. B. Hardiman hateten, pensamentu hosi filózofu na’in-8 ne’e tulun tebes ita hodi komprende teoria interpretasaun en-jerál nune’e mós kompleta peskiza ka estudu sira iha filozofia, teolojia, linguístika, sosiolojia, etnografia siénsia komunikasaun, siénsia direitu no siénsia polítika.

Filózofu hirak ne’e la’ós hotu-hotu ho esplísita foku ba interpretasaun scriptural [tuir kontestu istóriku hermenêutica nian], maibé diferente. Schleiermacher, Bultmann no Ricoeur sira-nia interpretasaun foku liu ba Biblia Sagrada. Nune’e ho Dilthey dezenvolve hermenêutica nu’udar métodu sientífiku, Heiddeger hakat liu ba ontolojia, Gadamer foku ba komprensaun ba ema/umanidade no kultura, Habermas ba krítika ideolojia no Derrida ba dekonstrusaun metafízika. Maski nune’e, ita labele atu lakoi simu sira-nia preokupasaun kona-ba eksegesis/eksegese[4].

Dalaruma ideia hirak ne’e foun ba hirak ne’ebé la aprende filozofia. Tanba ne’e iha introdusaun hosi livru refere tenta esplika sentidu etimolójiku no dezenvolvimentu istóriku hosi hermenêutica. Kestaun importante no filozófiku ne’ebé presiza hatene mak, saida mak hermenêutica no tanba sá nia ezisti?

Etimolojia sentidu hermenêutica (portugés), iha inglés hermeneutics orijen hosi grego- hermeneuein signifika “tradusaun”/ “interpretasaun” ka “asaun nu’udar interpretadór ka tradutór”. Iha atividade interpretasaun ba testu estranjeiru ruma, ita presiza “komprende” hafoin ita halo artikulasaun ba ita-nia pensamentu depois esplika ba ema seluk. Tradusaun la signifika ita ‘troka’ de’it ema nia liafuan ka termu ho ita nian, maibé halo interpretasaun. Nune’e termu hermeneuein iha sentidu ne’ebé báziku atu esplika atividade ne’ebé hanaran hermenêutica. Sentidu istóriku, termu ne’e mai hosi mitolojia “hermes” (evanjelizadór), signifika evanjelizdór sira interpreta uluk liafuan di’ak antes haklaken ba ema seluk.

Richard E. Palmer aprezenta definisaun neen, definisaun dahuluk hateten hermenêutica nu’udar teoria esksegese/esegesis ba Biblia. Definisaun ida-ne’e tuan liu tanba nia mosu iha era reformasaun protestante. Konsekuénsia hosi reformasaun protestante ne’e nu’udar rezultadu ida hosi problema hermenêutica entre Kristaun Katóliku no Kristaun Protestante.

Definisaun daruak hateten hermenêutica nu’udar metodolojia filolojia[5]. Definisaun ida-ne’e mosu liuhosi dezenvolvimentu rasionalizmu iha Europa, iha momentu ne’ebá matenek-na’in sira tenta interpreta testu sira no biblia uza razaun/rasio. Definisaun datoluk hateten hermenêutica nu’udar siénsia hodi komprende linguístika, ida ne’ebé ita asesu mós iha pensamentu Schleiermacher nian kona-ba “arte ba komprensaun” ne’ebé Hardiman uza ba tema sentrál livru ninian.  Schleiermacher hateten, Seni memahami/arte ba komprensaun nu’udar métodu hanoin/pensamentu ida iha siénsia sira modernidade nian.

Definisaun dahaat dehan hermenêutica nu’udar baze metodolojia siénsia sosiál no umanidade nian, ida-ne’ebé Dilthey hamosu hodi interpreta siénsia sosiál no umana sira. Seluk, denifisaun dalimak hateten hermenêutica nu’udar fenomenolojia [dasein] no komprensaun ezistensiál [Martin Heidegger], la’ós de’it interpreta testu maibé liu ba baze ezisténsia umana. Ikus liu, definisaun daneen nian hateten hermenêutica nu’udar sistema interpretasaun [Paul Ricoeur], ko’alia teoria sira kona-ba norma eksegese ne’ebé kobre sistema rua; 1.) Rekoperasaun sentidu/signifikadu hanesan saida mak Bultmann prátika iha demitologizasaun, 2.) Ikonoklasme no Demistifikasaun ne’ebé prátika hosi Marx, Nietzsche no Freud.

Husik definisaun hirak ne’e, Hardiman lori ita haree mós kona-ba istória interpretasaun Kristaun nian, ne’ebé desde inísiu dezenvolvimentu Kristaun iha ona problema hermenêutica. Problema báziku mak kontrovérsia interpretasaun Biblia entre sidade Alexandria no Antiokhia. Sidade Alexandria uza estratejia interpretasaun ‘alegoria’/ ‘simbóliku’ iha Biblia. Sidade Antiokhia uza estratejia interpretasaun “literalizmu” ka orijen hosi Biblia. Fundamenta katak “interpretasaun” nu’udar klima teolojia nian idade média. Efeitu hosi problema hirak ne’e mak “konflitu hodi hafahe kristianizmu osidentál entre Igreja Katólika Apostólika Romana ho Reformasaun Protestante”.

Hosi hirak ne’e, Reformasaun Protestante uza métodu interpretasaun ba Biblia “sola scriptura”, ida-ne’ebé hateten Biblia la presiza interpretasaun externál, tanba Biblia iha koerénsia internál (scriptura sancta est sui ipsius interpres) katak Biblia mak interpreta an-rasik. Diferente ho Igreja Katólika, “sola gratia” katak interpretasaun ba Biblia iha naroman tradisaun nian. Ida-ne’e nu’udar papel xavi iha hermenêutica Biblical nian. Kardinál Robertus Belarminus afirma katak “tradisaun no autoridade Igreja mak nu’udar juíz ikus liu ba interpretasaun Bíblika”, tanba Espirítu Santu servisu liuhosi komunidade ne’ebé mak iha fé.

Nu’udar haktuir, atividade hermenêutica nian iha idade média mak interpreta testu sagradu sira [testu relijiozu]. La signifika nia to’o de’it iha ne’e, iha idade moderna (períodu renasimentu) hermenêutica loke-an no uza mós iha filozofia. Hermenêutica iha filozofia la sees hosi kontribuisaun umanista sira iha era renasimentu. Hosi sira mak atividade interpretasaun nakloke-an ba interpretasaun non-religious/la-relijiozu. Sosiedade umanista sistematiza siénsia hotu no muda interpretasaun ba “interpretasaun krítiku” (ars critica), interpretasaun versaun orijináriu hosi testu no hetan nia sentidu auténtiku. Objetu interpretasaun mak testu sira linguístika, poezia, filozofia, testu sira iha direitu nst.

Sekuénsia istórika hermenêutica nian iha idade média ida mak hermenêutica bíblika/relijiaun no seluk mak jurídiku. Iha Renasimentu hermenêutica foku ba testu sira grego no antigu-romanu nian. Iha períodu iluminizmu hermenêutica tama iha siénsia modernu.

Iha diferensa rua ba hermenêutica ne’ebé Hardiman aprezenta hanesan;1.) “Prátika” hermenêutica no 2.) “Pensamentu” hermenêutica. Dahuluk ne’e nu’udar “atividade interpretasaun” ba testu hodi hetan nia sentidu ho métodu rasik. Ezemplu mak interpretasaun Biblia hosi Kristaun Katólika no Protestante. Daruak konsidera nu’udar “reflesaun krítiku” ba supozisaun implísita iha prátika sira hermenêutica nian. Hosi “reflesaun krítiku” ne’e mak hermenêutica dezenvolve sai nu’udar “métodu” ida. Supozisaun prátika hermenêutica ne’ebé ho nia karatér ‘radikál’ no ‘totál’ kona-ba realidade (karatér ontolójika), kona-ba ema (karatér antropolójika) no kona-ba koñesimentu (karatér epistemolójika) mak pensamentu hermenêutica ida-ne’e refere ka konsideradu nu’udar “hermenêutica filozófika”.

Hermenêutica nu’udar “métodu” ida foku ba prodesimentu interpretasaun (filózofu sira mak; Habermas, Schleiermacher, Dilthey) no mós tárjetu ba testu sagradu sira (filózofu sira mak; Bultmann no Ricoeur). “Hermenêutica filozófika” foku interpretasaun ba liu orizonte ontolójika no antropolójika (filózofu sira mak; Heidegger no Gadamer).

Nesesáriu hatene mós liña jerál hosi pensamentu filozófu na’in-8 nian. Iha livru ne’e Hardiman fahe pensamentu hosi filózofu na’in-8 nian ho klaru loos. Hahú ho Schleiermacher [1768-1834] konsideradu nu’udar teólogu ida, famozu ho nia teoria hermenêutica romántika- baibain konsidera hermenêutica jerál (interpreta testu hotu-hotu la’ós ba Biblia de’it), no hakat liu “literalizmu” no tenta halo 1.) “interpretasaun gramatikál” (fraze, alinea, kapítulu no termu sira) ka foku ba konteudu testu no mós 2.) interpretasaun psikolójika (sosiedade, kultura, períodu/era, jerasaun) ka foku mós ba konteudu pensamentu eskritór nian.

Diferente ho Schleiermacher, Dilthey (1833-1911) mós ko’alia kona-ba hermenêutica. Nia muda natureza hermenêutica nian ba ‘hermenêutica siénsia sosiál no umaniora’. Iha momentu ne’ebá iha korente pensamentu ida mós ezisti, iha istória alemaña nian ne’ebé hanaran lebensphilosophie. Hosi korente pensamentu ne’e mak Dilthey dezenvolve nia hermenêutica. Médotu Dilthey nian mak verstehen (komprensaun). Nia uza métodu ne’e buka atu komprende mundu iha kontestu sosio-istóriku liuhosi dokumentu sira, artefatu, sistema no símbolu sira. Hermenêutica Dilthey loke perspetiva ontolójika no antropolójika ba hermenêutica hirak tuir mai kona-ba istória umanidade.

Iha mós teoria intrepretasaun seluk ne’ebé dezenvolve hosi Heidegger (1889-1976) naran Hermenêutica fenomenolojia ka faktisitas. Nia koñesidu ho nia teoria dassein signifika (iha ne’ebá). Nia hateten komprensaun la’ós asaun kognitiva, maibé asaun primordiál ho karatér pre-kognitiva/ faktisitas. Nia mós hateten fenomenolojia nu’udar diskursu kona-ba revela-an rasik. Ita enfrenta realidade antes formula sai ita-nia pensamentu. Ida-ne’ebé interpreta hasoru saida mak sei mosu ba nia (nia hasoru direta realidade ne’e). Heidegger dehan bainhira halo interpretasaun la presiza hanoin kona-ba saida sei interpreta, maibé husik saida mak ita sei interpreta ne’e mosu no ita nu’udar intepretadór hasoru direta situsaun ida-ne’e. Nia hateten deskobre fenómenu nu’udar maneira ema “ezisti”, no komprende ne’e rasik nu’udar orientasaun rezultadu pre-estrurura komprensaun nian ne’ebé sempre orienta ba futuru ho karatér projesaun.

Rudolf Bultmann (1884-1976) ho nia teoria “hermenêutica desmitolojizasaun”. Nia nu’udar espesialista ida-ne’ebé halo peskiza kona-ba Biblia (Testamentu Foun). Nia inspiradu hosi Heidegger, ne’ebé tenta komprende Biblia la’ós hosi sentidu istóriku maibé ezistensiál. Métodu interpretasaun ida-ne’e nia intensaun atu hetan fila-fali sentidu kle’an hosi konseitu mitolojia sira, tanba konsidera mitos iha nia baze ezistensiál no mitos mós ko’alia kona-ba realidade auténtika moris. Bultmann hateten Desmitolojizasaun la’ós signifika hasai mitos hosi relijiaun, espesiál iha Biblia, maibé deskobre fila-fali sentidu auténtiku hosi mitos hodi hetan sentidu ezistensiál nune’e sosiedade modernu bele komprende.

Ita haree ona  hermenêutika tuir pensamentu hosi filózofu haat diferente, nune’e importante atu hatene mós filózofu ida-ne’e, ne’ebé konsideradu nu’udar filózofu hermenêutica, tanba nia hala’o nia estudu ba liu área ida-ne’e. Filózofu haat seluk ne’ebé aprende sira la’ós espesialidade hermenêutica nian. Filózofu ne’e mak Hans-Georg Gadamer (1900-2002). Gadamer koñesidu nu’udar filózofu hermenêutica tanba dezenvolve teoria “Hermenêutica Filozófika”.  Nia tenta loke orizonte foun ba hermenêutica (hermenêutica produtivu) ne’ebé nia dehan hermenêutica la’ós de’it “métodu” maibé nu’udar esperénsia enkontru ho ema seluk, ka bele hateten interasaun entre situasaun leitór ho testu. Dalaruma mosu prejuízu maibé karik akontese prejuízu ruma la presiza hasai maibé tenta halo diferensa ente prejuizu lejítimu no la lejítimu.   

Iha mós filózofu tolu seluk ne’ebé ko’alia asuntu ida-ne’e, sira mak Jürgen Habermas, Paul Ricoeur no Jacques Derrida. Habermas (1929-…) la’ós filózofu hermenêutica hanesan sira seluk ne’ebé ita ko’alia ona liubá, maibé nia nu’udar filózofu krítiku ida ne’ebé famozu iha alemaña daudaun ne’e. Nia mós ko’alia uito’an kona-ba hermenêutica, liuliu “hermenêutica krítiku”, tanba konsidera “komprensaun” nu’udar “libertasaun”. Filózofu ida-ne’e mak nu’udar filózofu dahuuk ne’ebé fó apresiasaun nune’e mós krítika ba Gadamer nia pensamentu sira. Tuir Habermas língua la’ós buat ruma mak netrál, tanba nia ema bele uza hanesan “médiu” ba prodér no haloos podér. Hermenêutica Krítiku nu’udar métodu sientífiku uza hodi komprende estrutura hosi signifikadu/sentidu sira ne’ebé mak hato’o liuhosi prosesu distorsaun komunikasaun ne’ebé sistemátiku. Hermenêutica Krítiku diferente ho Hermenêutica jerál tanba tuir sira hermenêutica la’ós prodús testu tuir komprensaun eskritór nian maibé liberta eskritór hosi distorsaun komunikasaun ne’ebé sistemátiku atraves testu mak nia prodús. Objetivu hermenêutica mak leitór komprende testu, maibé hermenêutica krítiku   lori “eskritór” entende saida mak nia hakerek no hadook nia hosi distorsaun sira, iha kazu psikoanaliza (kazu ema moras mentál), kritíka ideolojia, no autonomia.

Paul Roicouer (1913-2005) nia dezenvolve Hermenêutica Simbólika. Área Hermenêutica ne’ebé nia ko’alia iha rua: 1.) Fiar nune’e bele komprende no mós 2.) Komprende nune’e bele fiar. Nia intensaun katak hermenêutica bele tulun sosiedade modernu bele iha fé/fiar.  Ricouer ko’alia interpretasaun simbólika, liuliu ita haree iha Biblia kona-ba símbolu sira, tuir nia símbolu sira revela mai ita sentidu rasik, hanesan fenomenolojia. Símbolu sira hanesan “moos/loos” no “sala-laek” reprezenta ema halo sala no la halo sala. Iha leitura presiza haree símbolu ka reprezentasaun hirak ne’e no mitos sira. Tuir Ricouer mitos sira la’ós de’it reprezentasaun monok, maibé iha nia sentidu própriu ne’ebé oferese ba sosiedade atuál, tanba ne’e sosiedade modernu presiza komprende, nune’e bele fiar.  Iha hermenêutica Ricouer nian “komprensaun” no “esplikasaun” iha relasaun dialétika, tanba interpretasaun la’ós de’it nu’udar prosesu partisipasaun iha testu nia laran maibé distansiamentu.

Ikus liu mak Jacques Derrida (1930-2004) ho nia Hermenêutica Radikál ka dekonstrusaun.  Hermenêutica ida-ne’e la oferese maneira interpretasaun ruma, tanba konsidera testu ne’e autónomu, nune’e nakloke ba interpretasaun ne’ebé laiha limite. Tanba ne’e nia la’ós “métodu” ida maibé projetu hodi enfrenta logosentrizmu , fonosentrizmu no metafízika osidentál,  Hermenêutica Radikál Derrida nian iha nia maneira lee testu i tenta realibita sentidu hosi testu ruma mak laloos tuir sentidu primordiál nst.

Hafoin ita haree esplikasaun ba liña jerál sira ne’e, mosu iha hanoin katak interpretasaun la’ós buat ruma fasil, maibé presiza métodu no pensamentu ida di’ak atu bele interpreta. Ita mós hatene ona katak testu la’ós buat hotu mak iha surat-tahan ka livru laran, maibé realidade lubuk, tanba ne’e nesesita métodu interpretasaun mak diferente ba kada realidade. Livru Hardiman nian ne’e tulun tebes akadémiku sira atu hatene interpretasaun loloos tuir saida mak filózofu hirak hateten. Dalabarak liu ita interpreta de’it sentidu literáriu ka gramatikál hosi testu sira no nunka hanoin fora hosi testu liga ho kontestu sira. Livru Hardiman nia ne’e lori ita hatene nivel interpretasaun lubun ida (literáriu, ontolójiku, Sosio-istóriku no kulturál no mós ezistensiál). Iha nivel literáriu ita hatene sentidu ka signifikadu hosi testu ruma, iha nivel ontolójiku nian ita hatene kondisaun autór no kondisaun mundu bainhira testu ne’e prodús, iha nivel sosio-istóriku no kulturál nian ita hatene kona-ba lójika kondisaun durante produsaun testu nune’e mós hatene kondisaun sosio-istóriku no kultura bainhira testu ne’e prodús no mós iha nivel ezisténsiál nian ne’ebé lori leitór no testu sai ida de’it. Hosi ne’e hamosu komprensaun foun ba halo dekonstrusaun ba argumentasaun ba saida mak komprende no bele implementa ona iha kontestu  sira;sosiál, ekonómiku, kulturál nst. 

Ba hirak ne’ebé aprende filozofia, ita tenki aprende hirak ne’e, tanba filozófu tenki konxiente ba saida nia halo.

 

Referénsia

Hardiman, F. (2015). SENI MEMAHAMI-Hermeneutik dari Schleiermacher sampai Derrida. Yogyakarta: PT Kanisius.

 


[1] Alumni Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas (FFCH)-UNTL

[2] Tradusaun ha’u-nian

[3] Pensamentu hirak ne’e mós Hardiman palestra ona ‘ perante akademia / kuliah umum, iha sesaun-8 diferente ba universitáriu sira iha Indonézia, iha komunitas Salihara]

[4]Eksegesis/eksegese orijen hosi lian-latina signifika ‘esplikasaun ba testu bazeia ba realidade ho objetiva’.

[5] Filolojia signifika siénsia mak estuda kona-ba lingua sira, kultura, istória nst.

sábado, 12 de junho de 2021

IMPORTÁNSIA TRADISAUN “IMAJINASAUN” & “PENSAMENTU” ANTIGUIDADE BA SOSIEDADE ANTIGA NO ATUALIDADE- REZUMU IDEIA PRINSIPÁL HOSI LIVRU “THE SECRET HISTORY OF THE WORLD”

IMPORTÁNSIA TRADISAUN “IMAJINASAUN” & “PENSAMENTU” ANTIGUIDADE BA SOSIEDADE ANTIGA NO ATUALIDADE- REZUMU IDEIA PRINSIPÁL HOSI LIVRU “THE SECRET HISTORY OF THE WORLD”

R Ferreira[1]


Artigu simples ida-ne’e nu’udar produtu rezumida ida ba ideia esensiál sira mak hakerek iha livru Sejarah Dunia Yang Disembunyikan (versaun indonézia ne’ebé tradús hosi Isma B. Soekato & Adi Toha iha tinan-2015), obra ne’e hakerek hosi Jonathan Black (naran orijináriu Mark Booth)  ho nia versaun orjinál iha lian-inglés “The Secret History of the World” (Black, J. 2007).   Livru ida-ne’e tenta deskobre mistériu istória umanidade nian. Jonathan Black hahú ho preokupasaun kontroversiál ida kona-ba istória, ho afirmasaun ida katak; Istória hakerek hosi manan na’in sira no ida-ne’e ita hotu hatene, maibé oinsá se istória ne’e hakerek hosi ema ne’ebé laloos no ita-nia koñesimentu ohin loron kona-ba istória nu’udar kontinuasaun hosi istória ne’ebé laloos refere?

Livru “The Secret History of the World” / “Sejarah Dunia Yang Disembunyikan” nu’udar livru bestseller international ne’ebé hakerek hosi Jonathan Black (2007) ne’ebé nia totalidade informa kona-ba importánsia hosi místiku no supranaturál; “imajinasaun”, “reflesaun”, “meditasaun”, “mitos” no realidade sekretu sira kona-ba universu (cosmos), koñesimentu (episteme),  ne’ebé subar-an no la hakerek iha istória sira filozofia, siénsia ka relijiaun nian, ne’ebé tinan rihun ba rihun hala’o hosi sosiedade elite inteletuál sira.

Iha livru ne’ebé kontrovérsia ne’e Jonathan Black haktuir nia rezultadu estudu brillante ne’ebé kle’an durante tinan ruanulu kona-ba mistériu istória mundiál. Iha livru ne’e, autór haktuir afirmasaun krítiku sira hosi nia peskiza, hahú hosi mitolojia Grésia antiga no Ejiptu antiga, estória kona-ba sosiedade judeu, hosi kultu sira kristianizmu nian no freemanson, hosi Lord Karel to’o Don Quixote, hosi George Washinton to’o Hitler, hosi wahyu Muhammad to lejenda 1001 malam.  Jonathan esforsu atu oferese reflesaun totál ba koñesimentu istória umanidade nian ne’ebé iha ona no indika katak koñesimentu ba istória ne’ebé mak durante ne’e aprende prezisa hanoin fila-fali ho revolusionáriu. Nia oferese pensamentu alternativu ne’ebé istória oferese durante tinan-3000 resin no hetan segredu barak ne’ebé subar-an.

Jonathan Black konxiente katak atualidade ne’e, siénsia materializmu dominante tebes, no bainhira ita tenta atu ko’alia kona-ba espiritualidade, iha konsekuénsia boot, no ema loron ohin konsidera nu’udar ema bulak.

Jonathan Black hahú ho relasaun entre pensamentu no matéria. Pergunta klásika ida ne’ebé hamoris fali hosi Jonathan Black katak; Pensamentu mai hosi matéria ka matéria mai hosi pensamentu? No entre pensamentu no matéria ida ne’ebé mak reál liu? Kuandu pensamentu mai hosi matéria maka doutrina ne’ebé hanorin maka “eksoterizmu”, no kuandu matéria mai hosi pensamentu maka doutrina ne’ebé hanorin maka “esoterizmu”. Eksoterizmu no esoterizmu hanorin iha eskola mistériu (Eskola mistériu hanorin doutrina sekretu hosi prosesu kriasaun universu, planeta sira, inklui prosesu kriasaun animál no ema). Eskola mistériu hatene katak matéria mai hosi pensamentu (Matenek-boot sira ne’ebé ohin loron ita hatene hanesan Shakespeare, Dante, Joan Of Arc, Cervantes, Da Vince, Michelangelo, J.S. Bach, Mozart, Goethe, Beethoveen, Napoleon, Newton, Kepler, Voltaire, Paine, Edison, Washington, Gandhi no barak tan, hatene kona-ba segredu hosi mistériu ne’e).

Jonathan Black haktuir katak matenek boot sira ne’e hatene katak ínisiu hosi buat hotu maka ‘pensamentu’, ‘ideia’, ‘imajinasaun’, ‘meditasaun’ no sira konxiente katak ideia supra-naturál iha influénsia boot liu ba dezenvolvimentu istória umanidade nian.

Bainhira ita refleta ba atualidade dezenvolvimentu koñesimentu sientifíku iha sosiedade timorense, liuliu sosiedade akadémika iha era atualidade (sékulu kontemporánea) ne’e barak liu tau ka fó importánsia ba realidade “sientífika” no la fó importánsia ba atividade supra-naturál, “pensamentu”, “ideia”, “imajinasaun”, “meditasaun” nst ka iha konseitu filozofia nian karik ema fó importánsia liu ba materializmu no ignora idealizmu. Haluha tiha katak, hosi “pensamentu”, “ideia”, “imajinasaun”, maka mosu siénsia barabarak ne’ebé ohin loron ita hotu sadere-an ba. No siénsia rasik ignora nia orijinalidade.

Sosiedade atuál mout iha realidade sientífika ka objetiva no haluhan realidade subjetiva no supra-naturál. Tanba ne’e, iha livru refere dalauluk liu bainhira ita halo leitura nia tenta lori ita ba “mitos” ka tradisaun sira mundu esoteris (mundu mak nakonu ho segredu ka sekretu) ne’ebé uluk liu sosiedade antiga sira, liuliu matenek-na’in famozu sira hala’o iha sira nia vida loroloron nian iha sira-nia eskola ne’ebé naran “eskola mistériu”. Fatin ida-ne’e nu’udar fatin ba ema sira esoteris halibur ba hodi dezenvolve sira nia “imajinasaun”, “meditasaun” no konfrontu “ideia” sira, hodi forma pensamentu brillante hotu-hotu ne’ebé ohin loron ita la’o tuir no fiar ba.

Estória hotu mak haktuir iha livru refere lori ita tama iha mundu “meditasaun” no “reflesaun” nian ne’ebé mosu kontradisaun ba ita-nia pensamentu siénsia sira durante ne’e; (ezemplu ida kona-ba oinsá “Maromak” (uza termu relijiaun katólika nian) halo mundu hosi “laiha” ba “iha”) no kestiona kona-ba “tranzisaun misteriozu” hosi “laiha” ba “iha” ne’ebé kuaze siénsia, filozofia no relijiaun la konsege esplika oinsá prosesu tranzisaun refere. Ezemplu seluk kona-ba oinsá mak bele hatuur “tempu” ba loron hitu ba kriasaun universu, ida-ne’ebé iha momentu kriasaun ba universu,  “tempu” de’it seidauk ezisti, no pergunta inesperavel seluk!

Haktuir iha livru ne’e katak, sosiedade sekretu antigu sira fiar ba mitos, politeizmu [dewa-dewa sira] no “pensamentu universu”. Sira mak hanaran naran hotu-hotu liuhosi sira nia “imajinasaun” tuir universu (astronomia) ne’ebé karik sosiedade atuál la ezisti no la hakerek iha biblia ka kualkér obra sientífika no filozófika. Ita bele refleta hosi kestaun hirak ne’e; tanba sá mak mak hanaran planeta Mercúrio, Venus, to’o Pluto. Tanba sá iha “loron” sira ita hanaran segunda (monday), tersa (tuesday) nst).

Durante eskola tomak, eskola mistériu hanorin nia dixípulu sira atu tama iha mundu imajinisaun ida-ne’ebé aas liu, ne’ebé eskola ohin loron la hanorin. Iha fatin ne’ebá mak hanorin kona-ba téknika meditasaun ba sosiedade polítika no kulturál, ne’ebé depois sira uza iha realidade sensivel nian hodi domina sosiedade; Ezemplu ida bele haree no lee istória Alexandre Agung, Pitágoras, Leonardo da Vinci, Papa Joã0 Paulo II no matenek-na’in sira barak ne’ebé mensionadu.

Dezenvolvimentu ba siénsia sira, filozofia no relijiaun nian nu’udar kontinuidade hosi pensamentu ema hirak ne’e nian, bele haree Pitágoras, Newton, Bleiz Pascal, Platão, Aristóteles no sira seluk ne’ebé mensiona iha leten nia ideia ne’ebé depois ema barak kontinua dezenvolve to’o ohin loron. Produtu pensamentu hosi matenek-na’in boot hirak ne’e la sees hosi “imajinasaun” ne’ebé sira hala’o iha eskola mistériu. Ita bele komprende katak sira nu’udar  sosiedade elite inteletuál ne’ebé mak desidi koridór pensamentu ne’ebé ohin loron ita la’o tuir, pensamentu ne’ebé ita bele “hanoin”, “fiar” no “simu” nu’udar verdadeira teoria ka koñesimentu ida.

Ita bele hanoin uito’an kona-ba kestaun sira hanesan; Ita fiar ita-nia pensamentu ka ita fiar ema-nia pensamentu (pensamentu seluk matenek-na’in sira nian)? Tanba sá?. Realidade ohin loron, komunidade sientítifka hateten ita fiar no hanoin tenke ho baze siénsia; ida-ne’ebé ita bele haree, objetiva, realístiku no tuir metodolojia própriu siénsia nian. Pensamentu pesoál nu’udar opiniaun de’it ne’ebé laiha nia verdadeira sientífika. La konsidera saida mak supra-naturál oferese, la’o iha ai-laran tuan la konsege rona múzika ne’ebé hananu hosi universu, balun konsege hatene ritmu universu nian ema hatete katak nia bulak, la normál, primitivu nst. Livru ida-ne’e oferese dikotomia ida-ne’e.

Tradisaun no pensamentu esoteris no eskola mistériu iha influénsia boot liu ba formasaun evolusaun konxiénsia umana. Ohin loron ita lahatene ida-ne’e tanba Homero (aman ba istória) la konsege peskiza no hakerek kona-ba hirak ne’e iha istória sira ne’ebé ita aprende iha ita-nia eskola loroloron nian, nune’e mós ho siénsia, filozofia no relijiaun. Ita barak mós lahatene kona-ba ikonografia no estátua sira ne’ebé reprezenta astronomia iha fatin barak ne’ebé dezeña ho nia arkitetura rasik; Iha muzeum boot sira, Igreja ka Katedrál sira, Mesjid nst.

Ita balun mós rona kona-ba Illuminati, Freemasonry, Mistériu sira iha Gregro no Roma, Formasaun relijiaun (Biblia sira, Testamentu tuan) no organizasaun sekretu seluk ne’ebé ita lahatene tanba sá no oinsá sira ezisti? Ita mós hatene kona-ba Lucifer, Santanas, nst, ne’ebé ita hanoin katak sira la importante iha ita-nia moris. Ita mós nunka hanoin kona-ba oinsá universu tulun ita ka oferese nia pensamentu ba ita, iha kestaun importante lubuk ida. Tanba ne’e bainhira ita mosu problema ruma ema barak hanoin no husu tulun ba universu ema barak hateten universu sei la fó resposta, no fitun sira sei sai de’it sasin monok. Maibé iha livru ida-ne’e hateke ho ponto de vista kontraditóriu ho saida mak durante ita aprende.

Interesante tebes livru ida-ne’e, nune’e rekomenda atu akadémiku sira no ema hotu bele lee livru refere hodi halo fali viajén estra-ordináriu bá idade antiga nian, hodi hatene matenek-na’in famozu sira-nia prosesu produsaun ba koñesimentu ne’ebé ohin loron ita fiar no la tuir (sá estratejia sekretu mak sira uza hosi prodús koñesimentu no teoria brillante hirak ne’e?). Iha mitos lubuk ida haktuir iha livru ne’ebé kuaze pájina-620. Lisaun importante lubuk ida ne’ebé ita bele aprende hosi ne’ebá, kona-ba místiku no atividade supra-naturál ne’ebé mak hanorin iha eskola mistériu no tradisaun esoteris nian. Tanba ne’e la’ós siénsia ka realidade objetiva de’it mak importante, maibé tuir komunidade esoteris sira katak atividade supra-sensivel no supra-naturál sira importante liu. Krítiku, inovativu, reflexivu nu’udar produtu ida hosi atividade hirak ne’e no tenta hanoin ho krítiku fila-fali istória mundiál ne’ebé durante tinan-3000 liubá ema barak hakerek, ne’ebé ohin loron ita konsumu.

Referénsia

Jonathan Black, 2007. “The Secret History of the World” tradusaun versaun indonézia Soekato, I, & Toha, A.  2015. “Sejarah Dunia Yang Disembunyikan”, Penerbit ALVABET.



[1] Alumni Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas [FFCH]- UNTL

domingo, 11 de abril de 2021

PAULO COELHO -THE ALCHEMIST: SAI HOSI COMFORT ZONE NO DESKOBRE PERSONAL LEGEND

PAULO COELHO - THE ALCHEMIST: SAI HOSI COMFORT ZONE NO DESKOBRE PERSONAL LEGEND


R Ferreira[1]


The Alchemist (port[2]. O Alquimista ) nu’udar obra famozu ida hosi eskritór Brazileiru Paulo Coelho nian ne’ebé publika iha tinan-1987. Livru ida-ne’e nu’udar livru “fiksi” (imajinasaun) ida-ne’ebé importante loos ba ema hotu oinsá luta ba atinji metas ka vizaun ida iha jornada moris. Pesoalmente ladún interesadu atu lee livru sira ne’ebé kontén “Fiksi” (Novella, Estória Badak (Cerpen), Poezia, Antolojia Poezia) nst. Maibé la’ós livru “fiksi” hotu-hotu ne’e la importante, iha barak ne’ebé importante mós, ezemplu ida mak The Alchemist ne’e rasik, nune’e halo ha’u mós tenta loke livru refere no lee. Kuaze oras rua resin ha’u finaliza novela refere, iha versaun língua indonézia, kuaze pájina-129 iha formatu PDF.  Hosi leitura refere ha’u konsege hetan point importante balun ne’ebé em resumo ha’u haktuir iha artigu simples ne’e.

Haktuir iha (Academia Brasileira, 2021), The Alchemist (O Alquimista) nu’udar fenómenu literáriu ida importante liu sira seluk iha sékulu-XX nian. Okupa lista dahuluk hosi livru hirak ne’ebé fa’an iha nasaun sanulu-resin-ualu [18] no livru brazileiru ne’ebé fa’an barak liu iha tempu tomak. Tuir revista Fransés nian Lire hateten  livru eskritór ne’e nian okupa pozisaun daruak iha lista fa’an barak liu iha tinan-1998. Obra ne’e, iha nia kópia kuaze milliaun-35 no tradús ona ba língua oioin iha mundu.

Eskritór ba livru The Alchemist ne’e mak Paulo Coelho. Moris iha sidade Rio de Janeiro, Brazil, iha loron 24 fulan-agostu, tinan-1947. Nia iha obra barak tebes, no hosi nia obra sira hotu, The Alchemist nu’udar obra ida-ne’ebé lori nia hetan Prémiu Nobel de Literatura Kenzaburo Oe no Prémiu Nobel da Paz Shimon Peres no mós prémiu sira seluk.

Konteudu hosi livru ne’e,  inisia ho prolog kontinua parte-parte sira no termina ho epilog, ne’ebé kuaze haktuir istória “fiksi” kona-ba oinsá labarik mane ida naran Santiago hosi Andalusia ne’ebé iha objetivu ka mehi rasik hakarak deskobre no buka nia rikusoin ne’ebé importante loos ba nia (harta karun) iha Pirámida Mesir.

Istória haktuir nune’e: “Santiago nu’udar bibi-atan ne’ebé iha nia bibi barak tebes. Nia desidi hodi husik hela nia bibi sira buka tuir nia harta karun.  Hafoin nia hasoru liurai Salem ( naran Melchizedek) ne’ebé iha diálogu lubuk ida entre sira na’in-rua, nia konta nia mehi ba liurai refere. Interasante liu tanba liurai ida bele ko’alia ho bibi-atan ida. Iha razaun ne’ebé liurai uza hodi dadalia ho bibi-atan ne’e tanba, tuir liurai ne’e, Santiago nu’udar ema ne’ebé susesu ba deskobre nia Personal Legend. Maski Santiago rasik seidauk hatene saida mak ida-ne’e? Maibé ema hirak ne’ebé sabedoria no susesu hatene kona-ba sira-nia Personal Legend [hateten liurai refere], mas iha prosesu ba deskobre hirak ne’e ema barak falla tanba lakoi sai hosi sira-nia comfort zone [zona nyaman].

 Iha diálogu liurai hateten mensajén importante ida ba nia “se ó desidi atu buka tuir ó-nia objetivu mak natureza hotu-hotu sei unidu hodi suporta ó”. Mensajén interesante kahur ho místiku ida-ne’e, lori Santiago desidi sai hosi nia Comfort Zone (Bibi-atan ne’ebé iha bibi barak) no brani foti risku hodi sai hala’o moris seluk, husik hela nia bibi sira ne’ebé durante tinan barak hamutuk. Ne’ebé iha loron ida nia arepende no hatete nia aprende barak liu hosi nia bibi sira duké livru.

Liurai Salem oferese fatuk rua (Urim no Thummim) ida mutin no metan nu’udar mitos liurai nian katak fatuk rua ne’e sei tulun labarik mane ne’e durante nia jornada ba deskobre nia harta karun. Fatuk ne’e sei lee no tulun labarik nu’udar símbolu ida. Liurai hateten “se ó la konsege lee sinál sira , maka fatuk rua ne’e sei tulun ó lee sinál refere”.

Em rezumu nia desidi hahú hala’o nia viajen hosi Andalusia liu Espanha, Áfrika no to’o Mesir. Tuir dalan nia hasoru ema barak (Española ida, makfa’an Kristal ne’ebé nia hela no servisu hamutuk kuaze tinan-1, mane inglaterra ida, Alkemista[3] ida ne’ebé hela iha Oasis Al-Fayoum no Fátima ne’ebé mak nia sente oinsá língua universál funsiona no mós ema sira seluk). Ema hirak ne’e nia aprende hamutuk terus, susar, hamanasa hamutuk ho sira to’o nia to’o iha Pirámida Mesir. Iha nia viajen nia hasoru dezafiu barak liu tanba nia enfrenta funu entre suku iha oasis Al-Fayoum no mós liurai suku barak ne’ebé ameasa nia vida.

Nia mós aprende lian barak, ingles, español, Arábe no língua universál (ne’ebé iha alkemi  hateten Jiwa Buana). Aprende mós mitos sira (Fatuk Filózofu/batu filsuf, aimoruk moris nst) no mós fé/fiar tuir tradisaun kristaun nian. Língua universál ne’e dalabarak liu servisu atraves “intuisaun” / “Firasat”.

Iha nia viajen ikus liu nia hamutuk ho Alkemista. Nia hetan Alkemista ne’e hosi Feto ida naran Fátima, feto ne’ebé nia deskobre hetan funsionamentu língua universál (Jiwa Buana); forsa naturál ida-ne’ebé atrai ida no ida seluk, matan rua ne’ebé hateke ba malu ho forsa boot. Nia komprende língua ida-ne’ebé mundu tomak komprende atraves fuan, no lian ne’e mak DOMIN.  Iha paragráfu ida hateten;

[…] saat dua orang itu berjumpa, dan mata mereka bertemu, masa lalu dan masa depan menjadi tak penting. Yang ada hanyalah momen itu, dan kepastian yang ajaib bahwa segala yang ada di langit dan di bumi telah dituliskan oleh tangan yang esa. Itulah tangan yang menimbulkan cinta, dan menciptakan suatu jiwa kembar bagi setiap orang di dunia. Tanpa cinta seperti itu, impian-impian seseorang akan tak bermakna”. (Coelho, 1987, p. 70).

Hosi Feto ne’e (ne’ebé sai nia feen) nia koñese Alkemista nia hela fatin. Antes nia viajen hosi Oasis ba Mesir nia hasoru Fátima, hodi konta nia istória jornada hotu (kona-ba nu’udar bibi-atan, liurai Salem, Makfa’an Kristal) kona-ba nia esforsu ba atinji nia mehi. Iha ne’e nia hanoin katak Fátima mak ida durante ne’e nia buka ka nia Harta Karun ne’e. Maski nune’e, Fátima hateten ba nia katak, nia rona ona kona-ba saida mak nia hateten, nune’e Fátima hateten “ha’u mós parte ida hosi ó-nia mehi, ó-nia personal legend hanesan saida mak ó hatete”, tan ne’e, duni no buka tuir ó-nia mehi ba! “Se ha’u loos duni hola parte iha ó-nia mehi mak, ó sei fila mai iha loron ruma”!

Hafoin nia husik Fátima bá hamutuk ho Alkemista ne’e durante loron barak,  Alkemista ne’e hateten ba nia “rona ó-nia intuisaun (kata hati) durante ó halo saida de’it no fokus ba asuntu ida to’o susesu. Se han karik, fokus de’it mak han, se halo buat ruma karik fokus de’it ba ida-ne’e. “Hanoin ba katak iha-ne’ebé ó-nia fuan iha ba, iha ne’ebá mak ó hetan ó-nia riku no soin importante”. Maski nune’e nia nafatin repete nia hanoin katak nia rikusoin importante loos mak Fátima, tan ne’e nia lakoi buka tan seluk. Maski nune’e Alkemista ne’e hateten o tenki komprende katak “Domin sei la hamate/difikulta mane klosan ida deskobre nia personal legend”.

Hafoin nia hasoru Fátima no hako’ak ikus nian. Fátima hateten, nia iha Esperansa ona. Nia aman loron ruma sei bá, maibé fila mai sei hamutuk ho nia inan. Santiago hateten katak nia sei fila mai ba Fátima hanesan ninia aman ne’ebé fila ba nia inan. 

Nia hahú nia jornada ba Mesir hamutuk ho Alkemista, no fim nia to’o duni iha Pirámida Mesir, tuir saida mak nia mehi durante ne’e, hafoin nia fila ba hamutuk ho Fátima.

Istória interesante ne’ebé lori ita aprende lisaun lubuk ida. Lisaun balun ne’ebé pesoalmente foti hosi istória ida-ne’e mak: 1.) Brani desidi no foti risku sai hosi Comfort Zone no la monoton ba deskobre mehi no realidade moris, simu konsekuénsia saida de’it,no la moe atu hala’o  moris saida de’it, tanba moe nu’udar obstákulu boot liu iha moris. 2.) Iha Atitude ne’ebé persisténsia no nunka hakiduk i sempre ba oin. 3.) Fokus iha prezente ka ba saida mak daudaun ne’e hala’o hela. 4.) Ita-nia susesu impaktu ambiente Sosiál / ema seluk nune’e mós ema seluk fó-impaktu ba atinji ita-nia personal legend. 5.) Aprende hosi esperénsia sira, língua sira no língua universál importante ba ita iha komunikasaun hotu durante jornada sira. 6.) Aprende hadomi, tanba domin nu’udar forsa boot liu ne’ebé tulun ema atinji personal legend. 7.) Dezafiu la’ós problema boot liu ba atinji personal legend.

Desizaun mak prosesu dahuluk ne’ebé lori ema ida sai hosi comfort zone ba atinji personal legend. Pergunta ba ita mak, Bainhira mak ita desidi hodi deskobre ita-nia personal legend? Ó  hatene ona ó-nia personal legend? Se seidauk, deskobre ba! Brani ka lae sai hosi ó- nia Comfort Zone? Desizaun iha ó-nia liman . Lalika moe, tanba iha livru ne’e hateten “moe nu’udar obstakúlu boot liu moris nian”.

 

Referénsia

Academia Brasileira. (2021, Abril 09). Retrieved from www.academia.org.br: https://www.academia.org.br/academicos/paulo-coelho/biografia

Coelho, P. (1987). Sang Alkemis-Versaun Tradusaun Indonezia. Brasil.

 

 



[1] Alumni Faculdade de Filosofia e CIências Humanas UNTL, 2018.

[2] Port: Portugés

[3] Kímiku [sientista kímika]

sexta-feira, 19 de março de 2021

PENSAMENTU PIERRE BOURDIEU KONA-BA DOMINASAUN MASCULINA NO KONTRIBUISAUN BA LUTA IGUALDADE JÉNERU IHA TIMOR-LESTE

PENSAMENTU PIERRE BOURDIEU KONA-BA DOMINASAUN MASCULINA NO KONTRIBUISAUN BA LUTA IGUALDADE JÉNERU IHA TIMOR-LESTE


  R Ferreira[1]


Rezumu

Artigu ida-ne’e deskreve Pensamentu Pierre Bourdieu nian kona-ba Dominasaun Masculina no Kontribuisaun ba Luta Igualdade jéneru iha Timor-Leste. Nu’udar ita hatene asuntu Igualdade Jéneru nu’udar asuntu inkluzivu no transversál. Membru Nasoens Unidas nian rekoñese luta ida-ne’e atraves hatuur Objetivu Dezenvolvimentu Sustentanvel [ODS] iha nú.5 kona-ba Igualdade Jéneru. Estadu Timor-Leste, liuhosi instituisaun oioin luta ba asuntu ida-ne’e ho objetivu ida mak atinji igualdade jéneru no empoderamentu ba feto no labarik feto sira. Iha luta hirak ne’e atinji progresu balun no mós sei iha obstákulu lubuk ida. Kauza ida hosi sira seluk mak diferensa estratejia luta no paradigma hanoin. Tanba ne’e, artigu ida-ne’e oferese teoria importante balun Bourdieu nian ho estratejia luta seluk no paradigma hanoin diferente tuir métodu análize Bourdieu nian hodi  hatene kona-ba habitus no estrutura sosiál sira-ne’ebé akontese iha sosiedade no mekanizmu dominasaun ne’ebé sai nu’udar kauza ba dezigualdade Jéneru.

Liafuan Xave: Estrutura Sosiál, Habitus, Perspetiva Igualdade Jéneru, Violénsia Simbólika.

 

I.   Panorama Jerál

Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel [ODS] nú.5 haktuir kona-ba Igualdade Jéneru [Gender Equality], ne’ebé dehan; Atinji igualdade jéneru no empoderamentu ba feto no labarik feto sira (Achieve gender equality and empower all women and girls). (FAO, p. 15). Objetivu ida-ne’e kona-ba hapara violénsia no diskriminasaun kontra feto no labarik feto sira no garantia katak sira iha oportunidade sira ne’ebé hanesan iha área sira hotu iha sira-nia moris. (UN Timor-Leste, 2021).

Iha ODS nú.5, nia tárjetu relevante ba Timor-Leste iha pontos lubuk ida, em resumo hosi tárjetu refere mak; Elimina kualkér forma diskriminasaun, violasaun saida de’it kontra feto no labarik feto iha fatin ne’ebé de’it, tráfiku umanu nst. No mós garantia feto sira-nia partisipasaun no oportunidade hanesan ba lideransa iha nivel halo desizaun sira iha polítika, ekonomia no vida públika. (UN Timor-Leste, 2021). Iha mós pontos pertinente seluk ne’ebé nu’udar tárjetu ODS/SDG nian.

Konstituisaun RDTL artigu-16o (Universalidade no Igualdade) iha nú.2 hateten “Labele halo diskriminasaun ba ema ida tanba nia kulit, nia rasa, nia estadu sivíl, nia seksu, orijen étniku, nia lian, pozisaun sosiál eh ekonómiku, hanoin polítiku ka ideolojia, relijiaun, instrusaun eh nia kondisaun fízika eh mental”. Nune’e iha mós iha artigu-17o (Igualdade ba Feto no Mane) dehan Feto no mane iha direitu no obrigasaun hanesan iha moris família, kulturál, sosiál, ekonómiku no polítiku nia laran. Iha artigu-18o hateten kona-ba protesaun ba labarik sira ne’ebé iha nú. 1 dehan Labarik sira iha direitu ba protesaun espesiál hosi família, komunidade, no mós estadu, liuliu hasoru hahalok hotu hanesan la tau-matan, diskriminasaun, violénsia, opresaun, abuzu seksuál no explorasaun.

Kompromisu Estadu Timor-Leste ba konkretizasaun ba lejizlasaun no konvensaun globál hirak ne’e hatuur ona liuhosi Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku 2011-2030 atuál inklui deklarasaun balun kona-ba kompromisu ba igualdade jéneru no mehi katak Timor-Leste iha 2030 sai “sosiedade ne’ebé iha justisa-jéneru, ne’ebé fó valór, proteje no promove dignidade umanu no direitu feto iha ita-nia lei no kultura. (PEDN, 2011-2030, p.48 ).

Maski nune’e, iha peskiza balun hatudu katak violasaun, diskriminasaun, injustisa no kualkér forma violénsia seluk nafatin akontese iha TL nune’e mós partisipasaun feto no labarik feto no sosiedade nian seidauk máximu iha vida polítika no públika. Dadus 2016 hosi Estudu Baze Programa Nabilan, The Asia Foundation kona-ba Saúde no Esperiénsia Moris, hatudu katak feto na’in-3 hosi feto na’in-5 (59%) ho tinan 15-49 ne’ebé envolve ona iha relasaun, hatete katak sira hetan violénsia fízika ka violénsia seksuál ruma, ka forma violénsia rua ne’e hotu, hosi parseiru mane ida durante sira-nia moris. Liuhosi 55% hosi feto sira hatete katak sira hetan violénsia emosionál iha sira-nia moris, no 43% hetan violénsia ekonómiku iha sira-nia moris. (FOKUPERS, 2016, p. 25).

Iha tinan barak, ema hotu, ajénsia nasionál no internasionál, governu no autoridade relevante barak hala’o ona esforsu oioin hodi rezolve problema hirak ne’e, maski nune’e seidauk hasa’e konxiénsia ema hotu nian hodi hasai pensamentu patriarkál/maskulinidade no dominasaun mane nian iha sosiedade.

Diskursu kona-ba dominasaun mane no sistema patriarkál nafatin la’o iha ohin loron, nune’e pesoalmente hanoin importante tebes ita hatene no peskiza mós pensamentu balun hosi filózofu no sosiólogu Fransa nian Pierre Bourdieu iha momentu ida-ne’e. Bourdieu nia teoria tulun ita atu hatene oinsa orden sosiál ne’ebé mosu no reprodusaun bebeik hosi jerasaun ida ba jerasaun seluk.( (Musarrofa, 2019, p. 34).

II.    Vida & Pensamentu Bourdieu

Pierre Bourdieu nu’udar pensadór importante Ciências Humanas nian ida hosi sira seluk iha sékulu-XX. Formasaun sai filózofu no dezenvolve nia hanoin no servisu sira iha área etnolojia, antropolojia no mós konseitu sira ne’ebé iha relevánsia profunda iha kampu sosiolojia nian hanesan Habitus, Campo no Kapitál. Nia obra sira luan no abranje liu ne’ebé kontribui ba área oioin iha koñesimentu.

Naran kompletu, Pierre Félix Bourdieu, moris iha loron 1º fulan-agostu, tinan-1930, iha Béarn, sudoeste Fransa nian. Nia moris iha família ida-ne’ebé umildade. Durante nia ezisténsia, nia kontribui nia obra lubuk ida iha mundu siénsia no filozofia nian hanesan; A distinção, O poder simbólico, A dominação masculina, Razões práticas sobre a teoria da ação no A profissão de sociólogo. (Brasil Escola, 2021). Konsideradu nu’udar sosiólogu, antropólogu, etnólogu. Nia pensamentu sira influensiadu hosi pensamentu sira; Aristóteles, Thomas Aquinas, Hegel, Marx, Durkheim, Max Weber, Picasso, Franz Fanon, Jean Paul Sartre, Husserl, Saussure, Levi Strauss, Wittgenstein, Martin Heidegger, Michel Foucault, nst. (Siregar, 2016).

Iha konseitu importante sira-ne’ebé famozu liu hanesan, estrutrusaun sosiál, habitus, violénsia simbólika, campo, capital ne’ebé mak nia ko’alia. Nia estudu barak liu mak uza analiza sosiolojia-entnográfika nu’udar baze ba nia pensamentu relasiona ho “habitus” iha sosiedade ka komunidade. (Setiawan, 2021).

Tuir Bourdieu, estrutura social nu’udar sistema ierarkia podér determinadu liuhosi relasaun sira, “materiál” (osan), “simbólicas” (posizaun) no “cultura” (eskola, kapasidade). Signifika ema tuir ema ruma (hala’o relasaun ho ema ida) ka influénsia ema ruma tanba ema ne’e iha osan (ekonomia) ou lae, ema nia kapasidade (eskola no la eskola) no mós ema nia posizaun (simbólicas). Podér iha nia fontes oioin, ka mai hosi fontes barabarak, tanba ne’e ema ida bele influénsia ema seluk tanba nia iha podér ekonómiku (finanseiru), sosiál, kulturál no simbóliku. (Brasil Escola, 2021). Hosi Podér hirak ne’e mak Bourdieu bolu naran “Capital”.

Capital signifika forma podér mak fó impaktu no tama ka hola parte iha atividade sosiál. Nia hafahe podér ba tipu haat [4] iha Capital; 1.) Capital Ekonómiku, 2.) Capital Kulturál, 3.) Capital Sosiál no 4.) Capital simbóliku. Hirak ne’e signifika, ema hala’o relasaun ho ema seluk tanba ema ne’e iha osan, saláriu (capital ekonómiku), tuir ema nia nivel estudu, diploma ka sertifikadu (capital kulturál), sorin seluk se ema ne’e iha relasaun ho importante ruma (capital sosiál) no mós ema nia estatutu pesoál, prestíjiu, onra ka partisipasaun iha luta ruma (capital simbóliku). (Brasil Escola, 2021).

Bourdieu hateten, capital hirak ne’e nu’udar forma ka mekanizmu dominasaun ka podér mak hola parte iha atividade sosiál. Hodi nafatin eziste mak, edukasaun nu’udar parte importante ba reprodusaun sistema hirak ne’e. Tan ne’e nia konsidera edukasaun nu’udar espasu ba reprodusaun estrutura sosiál sira.

Konseitu seluk ne’ebé Bourdieu ko’alia mak Habitus. Nia dehan “habitus” mak “sistema hanoin, sentimentu no hahalok mak iha sosiedade nia laran”, no ema fiar katak hirak ne’e (hanoin, sentimentu, hahalok) mai hosi sira-nia laran, hanesan, valór sira, morál, fiar , regra sira, nst. (Brasil Escola, 2021). Ita bele hatene “habitus” sira-ne’e liuhosi; Eskola, polítika, jornalizmu, média, kultura, ekonomia, siénsia, relijiaun nst. Tanba instituisaun hirak ne’e mós tulun ka kontribui maka’as ba reprodusaun habitus iha komunidade.

Produsaun ba “habitus” hirak ne’e mai hosi ema mak iha podér no capital, iha espasu disputa ideias nian ne’ebé Bourdieu hanaran Campo. “Campo” nu’udar espasu ba disputa podér ne’ebé ema iha autorizasaun mak bele tama, ka signifika seluk mak hanesan espasu komum ba konkorénsia entre ajente  sosiál sira ne’ebé ho interese diferente. (Siregar, 2016).  Simples liu, Campo nu’udar espasu hotu ba dezenvolve relasaun podér. Hirak ne’e aplikavel iha dominasaun sosiál hotu; Polítiku, ekonómiku, literáriu, jurídiku, sientífiku nst. (Brasil Escola, 2021). Habitus no Capital operasionaliza iha konseitu “campo” ne’ebé bele kompara hanesan estrutura integradu no multi-demensionál hodi fó oportunidade ba “hegemonia” ka dominasaun iha sosiedade. (Pohan & Nurdin, 2020, p. 40).

Implementasaun ba konseitu “habitus”, Bourdeiu deskobre mekanizmu dominasaun ida-ne’ebé nia hanaran Violénsia Simbólika (symbolic violence). (Musarrofa, 2019, p. 36).  Hosi konseitu ida-ne’e nia hakarak revela violénsia sira-ne’ebé subar-an iha atividade loroloron, ka inkonxientemente viola ita loroloron. Symbolic Violence ne’e konsideradu nu’udar dominasaun grupu ida nian ba grupu seluk, maibé grupu seluk inkonxiente ba dominasaun refere. Violénsia ida-ne’e kona ka akontese iha ajénsia sosiál sira sem rezisténsia ruma, maibé konvida konformidade tanba hetan ona lejitimisaun sosiál. (Musarrofa, 2019, p. 39).

III.   Dominasaun maskulina [mane] no kontribuisaun teoria Bourdieu ba luta igualdade  jéneru iha Timor-Leste

Bourdieu iha nia livru A Dominaçao Masculina hateten dominasaun mane nian akontese tanba sosiedade sira-ne’ebé iha podér hatuur ona “habitus” iha orden sosiál ne’ebé lejítimu, iha espasu hotu-hotu. Nia dehan “Orden sosiál funsiona nu’udar mákina simbólika boot liu, ne’ebé bele ratifika dominasaun mane nian, ne’ebé nu’udar baze/aliserse; divizaun ba servisu sosiál sira, distribuisaun servisu ne’ebé rigór no hafahe tuir idaidak nia sexo, iha sira-nia espasu, momentu no sira-nia instrumentu; hanesan espasu estruturadu, ne’ebe kontráriu  hanesan asembleia no merkadu ne’e espasu ba mane, no uma nu’udar espasu ba feto”. (Bourdieu, 2002).

Dominasaun mane nian nafatin iha no sei prodús durante era ida ba ida seluk. Nesesita tebes atu deskobre no sobu dominasaun ida-ne’e iha instituisaun sira ne’ebé durante mak suporta dominasaun maskulina ne’e rasik; família, eskola, igreja no estadu rasik. Konseitu Bourdieu nian dehan halo prosesu “rekonstrusaun istórika ba feto” no fó espasu ba feto hodi hatuur istória iha instituisaun sira-ne’ebé durante suporta dominasaun maskulina ne’e rasik.

Nia hateten, iha instituisaun importante tolu ne’ebé responsabiliza ba produsaun dominasaun mane iha sosiedade mak, família, igreja no eskola. Instituisaun tolu ne’e joga objetivamente no servisu maka’as loos iha estrutura inkonxiente. Entre instituisaun tolu ne’e, Bourdieu konsidera família nu’udar instituisaun ida-ne’ebé iha papél importante ba reprodusaun dominasaun no vizaun maskulinu, tanba iha família mak akontese divizaun servisu tuir sexo, no reprezentasaun legál ba divizaun refere, no mós iha família mak akontese “edukasaun dahuluk” nune’e mós hetan rekoñesimentu legál. (Musarrofa, 2019, p. 44).

Igreja, tuir Bourdieu katak hola parte mós ba kuda valór morál sira-ne’ebé nakonu ho valór patriarkál sira, liuliu dogma kona-ba inferioridade feto no mós kontribui ba konstrusaun estrutura istórika iha nivel “inkonxiente” liuhosi produsaun ba símbolu no testu sagradu sira liuhosi liturjia no espasu relijiozu sira. Parte seluk, eskola iha nia ierarkia rasik ne’ebé nia konsidera iha konotasaun seksuál, hanesan iha área ka espesialidade ba kursu sira-ne’ebé orienta ema tuir idaidak nia sexo. La’os de’it hirak ne’e, maibé Bourdieu mós hateten iha instituisaun ida-ne’ebé hafahe servisu bazeia ba jéneru, no instituisaun ne’e mak Estadu. (Musarrofa, 2019, p. 44). Estadu prodús divizaun servisu ba mane no feto, hanesan feto reponsabiliza de’it ba ospitalidade no parteira.

IV.     Kontribuisaun Teoria Bourdieu ba Luta Igualdade Jéneru iha Timor-Leste [TL]

Luta ba Igualdade Jéneru iha Timor-Leste, ativista igualdade jéneru no feminista sira inisia hosi konxiente ba diskriminasaun, dezigualdade, injustisa no violasaun sira-ne’ebé sosiedade en jerál halo ba feto no labarik feto, en partikulár sosiedade patriarkál nune’e mós ba sosiedade minoria sira. Vizaun hosi sosiedade hirak ne’e mak atinji igualdade jéneru no empoderamentu ba feto no labarik feto sira. Feto hotu moris justu no igualdade iha espasu privadu no públiku, no bele partisipa ativamente iha atividade hotu, sosiál, ekonómiku, polítiku, kulturál nst.

Luta ida-ne’e la’ós foin mak akontese, desde kedas Timor-Leste nia prosesu ba konkista indepéndensia nasionál. Eroina Rosa Muki Bonaparte nu’udar indikadór ida ba luta refere. Ajénsia nasionál no internasionál, movimentu feto sira, estadu no entidade relavante seluk mós luta ba igualdade jéneru. Iha mudansa balun hosi luta hirak ne’e, hanesan dadus Global data National Parliaments (setembro, 2019) haktuir katak “hahú hosi sai nasaun independente ida, Timor-Leste iha ona feto (38.5%) mak okupa posizaun nu’udar membru parlamentu, katak kadeira 25 hosi kadeira totál 65 iha parlamentu timorense okupa hosi feto, no Timor-Leste okupa posizaun 24 nivel mundiál, hafoin nasaun Ethiopia. (IPU Parline , 2021).

Maski nune’e, hosi TL restaura nia independénsia (2002) to’o agora, sosiedade en jerál seidauk sensivel ba asuntu ida-ne’e, tanba sá?  Observasaun hatudu katak norma sira-ne’ebé garante ba igualdade jéneru ne’e kontradis ho norma kulturál/tradisionál sira. Instituisaun barak nafatin konsidera norma tradisionál iha sira-nia servisu fatin. Igreja nafatin la rekoñese ezisténsia hosi minoria (kazu LGBTI). Entidade Estadu [Parlamentu Nasionál] fó oportunidade ba feto hodi okupa posizaun nu’udar membru Parlamentu nafatin hakesi ho lei, atraves kuota (oportunidade “kasian”). Sorin seluk mós “demokrasia kulturál” ne’ebé influénsia iha prosesu partisipasaun polítika mós fó impaktu boot ba ida-ne’e. Hanesan rezultadu peskiza hateten “fonte autoridade ba líder lokál inklui reputasaun ne’ebé sira hetan hosi sira nia atividade rezisténsia, estatutu ‘tradisionál’ iha kontestu lokál no mós ligasaun ho partidu polítiku. Fatór hirak ne’e fó suporta boot liu ba kandidatu mane sira ”. (Alola & (IWDA), 2020, p. 13).

Parte seluk mós tanba TL moris ho sistema patriarkál durante tempu naruk nu’udar fatór kontribuiente ida mós ba insusesu luta ida-ne’e. Hanesan Fundasaun Alola no Asosiasaun HAK ne’ebé hetan servisu atu observa eleisaun prezidente no parlamentu iha 2012, sira relata katak: Maski lei garantia feto nia partisipasaun iha polítiku, iha realidade igualdade entre mane no feto seidauk realiza. (…) Tanba Timor-Leste nia istória ne’ebé adapta sistema patriarkál durante tempu naruk, ida-ne’e sai dezafiu ba feto sira atu la’o ba oin no susar ba feto atu kompete ho mane iha área polítiku. (Alola & (IWDA), 2020, p. 14).

Hosi esperensia mak iha, ema barak ne’ebé luta ba igualdade jéneru iha TL seidauk iha ida mak halo aprosimasaun ba rezolve kestaun hirak ne’e ho pensamentu ruma, maioria prefere sosializasaun, formasaun, kampaña atu sosiedade hotu sensivel ba jéneru. Maski nune’e estratejia luta mak iha la konsege rezolve problema ida-ne’e. Hotu-hotu luta ba hakonu no proteje direitu feto ka [nesesidade prátika feto nian]. Luta hirak ne’e, nem organizasaun ka instituisaun ida hanoin hetan oinsá “estruturasaun sosiál” funsiona.

Barak hanoin katak ne’e sistema patriarkál, mas nunka husu tanba sá mak Sistema patriarkál funsiona, tanba sá mak intutuisaun barak, família, eskola, igreja, nu’udar espasu ba produsaun dominasaun/hegemonia?. Tanba sá estadu no organizasaun naun-governamentál sira, feminista, ativista igualdade jéneru seidauk bele hadame kontraditóriu no paradox norma jéneru/moderu ho norma tradisionál? No hirak ne’e funsiona iha Campo ida-ne’ebé, no oinsá nia funsiona?.  To’o iha pontu ida-ne’e, pesoalmente hanoin katak nesesita tebes atu hatene Bourdieu nia pensamentu ka teoria sira.

Bourdieu oferese sistema análize jéneru ho paradigma diferente, nia  tulun ita atu muda estratejia luta, ne’ebé la’ós de’it hakonu no proteje direitu feto nian [nesesidade prátika], maibé sees hosi foku ba feto, orienta ita-nia atensaun ba fali relasaun “estrutura sosiál”.  Signifika, muda estratejia luta ba iha “nesesidade estratéjiku”, ida-ne’ebé muda posizaun feto no mós kontra hegemonia, diskursu ideolójiku ne’ebé kleur ona moris no buras iha sosiedade. (Musarrofa, 2019, p. 45).

Iha luta ba igualdade Jéneru iha Timor-Leste, Bourdieu nia paradigma pensamentu no análize tulun tebes ita atu muda regra jogu instituisaun sira nian. Instituisaun hirak ne’ebé iha “podér” no “capital” ne’ebé durante ne’e dezenvolve norma, atitude no komportamentu sosiedade nian, konxientemente muda “habitus” no ativamamente kontribui ba minimiza kultura dezigualdade, halakon sistema injustisa no kontribui ativamente ba produsaun kultura igualdade jéneru iha prátika no “habitus”, iha familia, sosiedade (klan, grupu ki’ik oan sira, tradisaun, organizasaun no sosiedade sivil, istituisaun estadu sira) no komunidade en jerál.

Deskobre dezigualdade jéneru iha sosiedade uza paradigma análize Bourdieu nian oferese komprensaun ida loloos kona-ba poder simbólico (simbólu sira ne’ebé reprezenta diferensa entre feto no mane). (Musarrofa, 2019). Tulun ita komprende kona-ba “habitus” [valór, fiar, norma, regra] sira-ne’ebé durante ne’e hatuur no fó lejitimidade dezigualdade ba jéneru, oinsá muda “habitus” sosiedade, tantu feto no mane, hosi “habitus” hirak ne’ebé dezigualdade no injustisa ba feto sai fali “habitus” ida-ne’ebé igualdade no justisa ba feto no ba ema hotu-hotu. Programa oioin kona-ba igualdade no justisa ba feto [igualdade jéneru] haforte atu muda hanoin/pensamentu komunidade nian ne’ebé justu no iguál ba jéneru. Média komunikasaun sira tenki kontrola atu labele prodús símbolu no notísia sira ne’ebé implisitamente fó efeitu negativu ba feto.  

Sosializasaun, kampaña, advokasia, formasaun nst, la’ós de’it akontese iha espasu ida, maibé espasu hotu, iha instituisaun hotu. Ida-ne’e la’ós akontese iha desizaun polítika no dezenvolvimentu sira maibé bele hala’o hosi dalan kultura ka tradisaun nian. Tanba dominasaun ida-ne’e barak liu la’o no domina iha nivel koñesimentu, tanba ne’e liuhosi movimentu kulturál mak bele muda barak liu maneira hanoin (mindset) sosiedade nian, ne’ebé depois eksternaliza ba espasu sira seluk, nune’e bele akontese objetividade igualdade no justisa ba jéneru.

Bourdieu nia análize ba deskobre mekanizmu dominasaun ne’e báziku no detallu liu,  tanba ita la presiza programadu atu realiza hanoin ida-ne’e, maibé simplesmente hatene de’it mekanizmu dominasaun liuhosi símbolu tradisionál sira ne’ebé durante akontese iha sosiedade ka sosiedade uza, no mós oinsá sosiedade nia perspetiva kona-ba feto no mane ne’ebé sai nu’udar sira-nia eskema persepsaun, ne’ebé ita sei hatene. Tuir loloos ida-ne’e nu’udar foku dahuluk iha luta sira durante ne’e, depois mak hatama iha desizaun polítika. Feminista, ativista igualdade jéneru, sosiedade sivil sira ne’ebé luta iha área ida-ne’e tuir loloos optimaliza mudansa dahuluk iha nivel kultura, tanba iha nivel ida-ne’e mak hun no abut loloos ba dezigualdade no injustisa ba jéneru.

V.   Konkluzaun

Análize Bourdieu nian ida-ne’e, tulun ita atu deskobre kauza ka abut loloos hosi dezigualdade jéneru iha sosiedade. Tuir Bourdieu dominasaun ida-ne’e akontese inkonxientemente iha sosiedade nia laran, no sosiedade hanoin katak ida-ne’e sira-nia valór, fiar, norma, regra ka sira-nia [habitus] ne’ebé nia hanaran violénsia simbólika. Prátika dominasaun ida-ne’e mak ita la deskobre hodi muda mak nia nafatin moris no eziste hosi jerasaun ida ba jerasaun seluk, tanba iha ona lejitimidade kulturál, jurídika no iha ona konkordánsia hosi na’in ba dominasaun ka ema no instituisaun sira mak iha podér.


Referénsia sira


Alola, F., & (IWDA), I. D. (2020). RELATÓRIU PESKIJA PÚBLIKU-NIAN PERSEPASAUN KONA-BA LIDERANSA FETO IHA TIMOR-LESTE. Dili.

Bourdieu, P. (2002). A Dominação Masculina 2a Edição Tradução Maria Helena Kühner. Rio de Janeiro: Bertrand Brasil.

Brasil Escola. (2021, Março 16). Retrieved from brasilescola.uol.com.br: https://brasilescola.uol.com.br/sociologia/pierre-bourdieu.htm

FAO. (n.d.). SUSTAINABLE DEVELOPMENT GOALS - 17 Goals to transform our Word. FAO Regional For Asia and the Pacific.

FOKUPERS. (2016). Relatóriu FOKUPERS 2013-2016 Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia. Dili, Timor-Leste: FORUM KOMUNIKASAUN BA FETO TIMOR-LESTE.

IPU Parline . (2021, Março 17). Retrieved from data.ipu.org: https://data.ipu.org/women-ranking?month=9&year=2019

Musarrofa, I. (2019). Pemikiran Pierre Bourdieu Tentang Dominasi Maskulin dan Sumbangannya Bagi Agenda Pengarusutamaan Gender di Indonesia. KAFA’AH JOURNAL Of Gender Studies Volume 9 (1), 34-49.

PLANO ESTRATÉGICO DE DESENVOLVIMENTO 2011-2030. (n.d.). Timor-Leste.

Pohan, B., & Nurdin, M. F. (2020). Praktik Pernikahan dalam Masyarakat Lokal: Agensi versus Agama. JSW (Jurnal Sosiologi Walisongo) – Vol 4, No 1, 35-52.

Setiawan, I. (2021, Março 15). MATATIMOER. Retrieved from matatimoer.or.id: https://matatimoer.or.id/2016/03/22/habitus-modal-simbolik-dan-dominasi-pengantar-singkat-menuju-pemikiran-pierre-bourdieu/

Siregar, M. (2016). Teori "Gado-gado" Pierre Felix Bourdieu. Jurnal Studi Kultural Volume I No.2, 79-82 .

UN Timor-Leste. (2021, Março 15). Retrieved from www.un.org.tl: https://www.un.org.tl/tl/ods-tl/meta-5-igualdade-jeneru

 



[1] Alumni Faculdade de Filosofia e Cências Humanas, UNTL (2018).

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE                                                                                                               ...