domingo, 1 de novembro de 2020

FOIN-SA’E ATUALIDADE; DEZAFIU & OPORTUNIDADE

 

FOIN-SA’E ATUALIDADE; DEZAFIU & OPORTUNIDADE


R Ferreira[1] 


Iha sekulu-XXI konsidera foin-sa’e nu’udar sujeitu ida-ne’ebé pertense iha faze/períodu dezenvolvimentu juventude nian. Iha definisaun Polítika Nasionál Juventude Timor-Leste nian [PNJ[2]], konsidera foin-sa’e mak ema ida-ne’ebé ho tinan-15 to’o 24, ne’ebé kaben ona no ladauk/seidauk kaben. Politika ida-ne’e la taka dalan ba lei eleitorál ne’ebé konsidera foin-sa’e mak ema ho tinan-17 ba leten inklui rezolusaun Parlamentu Foin-sa’e Nian ne’e konsidera reprezentante foin-sa’e mak ema ho tinan-12 to’o 17.

Sekulu-XXI nu’udar era ida-ne’ebé globalizadu liu. País hotu halo interasaun ba malu uza teknolojia ne’ebé sem limitasaun jeográfika. Globalizasaun termu ida mai hosi lian Inglés “Globalization”, ne’ebé nakfahe ba vokábulu rua “Global” no “lization”. Dahuluk signifika “mundu” no daruak “prosesu”. Signifikadu termu rua ne’e, ita su’ut hosi lidun lingístika nian maka dehan “Prosesu haluan (halo luan) ka espalla elementu foun sira hotu hanesan, estilu moris no pensamentu ba teknolojia no informasaun ne’ebé laiha limitasaun ba nasaun ida ho nasaun seluk”.

Timor-Leste restaura nia independénsia, moris no tama kedas iha era foun, ne’ebé hanaran “Globalizasaun”. Nasaun joven ne’e, labele hasees-an hosi era foun ida-ne’e. Era ne’e, mai lori ho kultura no estilu moris lubuk ida, ne’ebé besik hanesan ho kultura no estilu moris ema timoroan sira-nian. Hanesan defini iha leten, era ida-ne’e nia prezensa haluan liutan ligasaun sira hosi nasaun ida ho nasaun seluk iha apestu hotu; Sosiál, kulturál, teknolojia no informasaun, ekonomia nst, no hamenus liutan prosedimentu sira iha nasaun ida nian. Signifika, saida mak iha, iha nasaun ida, iha mós iha nasaun seluk.

Era ida-ne’e lori dezafiu no oportunidade lubun wa’in ba foin-sa’e timoroan sira inklui foin-sa’e hotu iha mundu. Era ida-ne’ebé iha konesimentu sensu komum koñesidu nu’udar era informátika ka teknolójiku.

Iha “oportunidade” barak ba asesu asuntu saida de’it, ita bele asesu; [Di’ak, aat, loos no laloos] iha komputadór ka simplesmente bele asesu atraves rede internet iha era teknolójiku ida-ne’e. Iha nivel koñesimentu nian, iha informasaun sira ne’ebé hosi opiniaun di’ak no ladi’ak no sientífiku ka filozófiku ita asesu hotu. “Dezafiu” boot liu ba foin-sa’e ohin loron mak foin-sa’e balun la konsege halo “disernimentu” ba informasaun ida-ne’ebé di’ak liu no ladi’ak, loos no laloos, sientífiku no la sientífiku maibé konsumu/uza de’it, la konsege separa ida-ne’ebé informasaun no ida-ne’ebé mak koñesimentu.

Koñesimentu signifika informasaun sira-ne’ebé signifikativa, kontextualizada, interpretada no aplikada.

Joven atuál [sek-XXI], liuliu iha estadu ida-ne’e ita prefere foin-sa’e sira sai ema ne’ebé profisionál, hanesan;

1.      Iha kompeténsia aas iha leitura no eskrita [hakerek],

2.      Iha kompeténsia aas iha rezolve problema sira;

3.      Kapasidade Rasiosíniu,

4.      Kriatividade no Inisiativa;

5.      Kapasidade uza ekipamentu teknolójiku;

6.      Kapasidade deskreve, analiza/análize no krítika ambiente sosiál ho krítiku;

7.      Iha vontade permanente hodi  aprende;

8.      Autonomia, auto-kontrolu & auto-krítiku;

9.      Kapasidade foti desizaun ba problema reál no rezolve problema hirak ne’ebé komunidade enfrenta, 

10.  Étika;

11.  Kapasidade hodi partisipa pozitivamente ekipa servisu.

Se ita iha kapasidade hirak ne’e mak ita iha mentalidade forte liu hodi dezenvolve moris ka rezisti iha dinámika sosiál iha realidade atuál.

Situsaun hirak ne’e, joven balun halo ona ida-ne’e no balun seida’uk. Tanba sá? Iha razaun rua; 1.] Sistema edukasaun atuál la orienta ita-nia kapasidade psiko-sosiál, emosionál no kognitivu ba hasoru realidade hirak mensionadu 2]. Vontade pesoál [fatór internál] no sosiál [fatór esternál] [ambiente la suporta atu hala’o ida-ne’e].

Solusaun oinsá? Iha dalan rua hodi rezolve dezafiu hirak ne’e [perspetiva hakerek-na’in nian];

1] Estadu presiza halo esforsu estra-ordináriu hodi hadi’ak ou posivel reforma Sistema edukasionál hosi sistema sira ne’ebé sei tradisionál ba sistema edukasionál ida-ne’ebé progresivu.

2].  Foin-sa’e nia an-rasik [Iha foin-sa’e idaidak nia an] no mós suporte sosiál [ambiente ne’ebé hale’u nia].

Hanesan Jhon dewey dehan “edukasaun ida-ne’ebé ideiál mak edukasaun ida-ne’ebe prodús ema sai sujeitu ne’ebé iha liberdade, la’os prodús ema sai objetu hodi fa’an iha merkadu servisu nian”.

Joven ne’ebe di’ak, la’os joven ne’ebé aproveita de’it oportunidade [sai oportunista] maibé ida-ne’ebé bele transforma oportunidade ba asaun, no asaun ne’ebé nia halo vale iha sosiedade.

 

Referénsia sira :

Regina Raitz, Tânia; Carmem Figueredo Petters, Luciane, 2008,  Novos desafios dos jovens na atualidade: trabalho, educação e família”, Brasil.

Wattimena, A.A, Reza; DEMOKRASI “Dasar Filosofis dan Tantangannya” 2016, PT Kanisius, Yogyakarta.

 



[1] Alumni Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas [2018]

[2] Politika Nasionál Juventude, 2016.

TALES DE MILETO: PRINSÍPIU & ORIJEN HOSI BUAT HOTU

 

TALES DE MILETO: PRINSÍPIU & ORIJEN HOSI BUAT HOTU


Hakerek-na’in: R Ferreira

A coisa mais difícil do mundo é conhecer a nós mesmos e a mais fácil, falar mal dos outros.

Tales de Mileto

Iha artigu ida-ne’e, hakerek-na’in tenta aborda pensamentu esensiál hosi Filózofu Boot Pre-Sokrátiku nian ida naran Tales hosi rai-Mileto. Nu’udar haktuir iha istória sira filozofia nian, matenek-na’in boot sira dahuluk ne’ebé fó espresaun filozófika maka’as tebes ba problema ezisténsia ba kauza suprema hosi buat hotu ne’e mak Filózofu sira hosi Jônio; Tales, Anaximandro no Anaximenes, hirak ne’e mai hosi rai-Mileto, iha Ázia Menór [besik tinan-624, m.K]. Ema barak konsidera Tales nu’udar “Aman ba Filozofia Grega” no “Filozofia Osidentál”. Nia mós dekobre buat barak iha área matemátika no austronomia.

Tales nu’udar pensadór/hanoin-na’in ka filózofu dahuluk ne’ebé kestiona kona-ba “mitisizmu” uza razaun / lójika. Nia moris iha rai-Mileto sidade Jônia [atuál Turquia], iha Ázia Menór, iha tinan-624 m.k ka Sékulu VII-VI m.K.  Tuir tradisaun filozofia osidentál nian, Tales nu’udar filózofu dahuluk ne’ebé formula baze sistemátiku ba hanoin ho baze rasionál. Konsideradu mós nu’udar matemátiku, astronomu no negosiante.

Nu’udar ita hatene, Tales nu’udar pensadór dahuluk ne’ebé kestiona ho sistemátiku kona-ba saida mak sai kauza ikus ka prinsípiu supremo hosi buat hotu [Princípio Supremo de todas as coisas]? Pergunta justifika ho faktu sira hanesan, iha sasan ka buat barak ne’ebé diversidade mak ita bele experimenta ka observa ita bele hetan “bee, rai, ar no ahi”. Hosi hirak ne’e, “bee, rai, ar no ahi”, Filózofu ida-ne’e hateten ida-ne’ebé primordiál no ezisti iha buat ka “coisa” hotu mak “bee”. Nia konklui “bee” nu’udar fonte primordiál ka orijen hosi buat hotu.

Hosi ida-ne’e ema barak konsidera Tales nu’udar filózofu Unitarista. Ida-ne’ebé tenta buka esplikasaun ba úniku prinsípiu hosi buat hotu [ida-ne’ebé iha ninia kazu mak “bee”, ne’ebé konsidera nu’udar prinsípiu hosi buat hotu]. Tales mós iha méritu boot, la’ós tanba nia konsege esplika realidade úniku ida-ne’e, maibé nia nu’udar filózofu dahuluk ne’ebé kestiona sistemátikamente realidade uza lójika no razaun no hasees tiha mitos no deuzes.

Tales, Anaximandro no Anaximenes nu’udar Trio Mileto ne’ebé hanaran Escola de Mileto ne’ebé koñesidu liu ho naran physiologoi (estudiosos da physis). Hosi sira mak konsideradu nu’udar inísiu ba umanidade hodi komprende espetákulu ezisténsia uza rasionalidade.

Referénsia sira

Mondin, Battista. Curso De Filosofia; Vol. 1, Paulus, 1982.

https://brasilescola.uol.com.br/filosofia/tales-mileto.htm Asesu iha internet iha loron 09 de setembro, 2020.

https://www.todamateria.com.br/tales-de-mileto/ Asesu iha internet iha loron 09 de setembro, 2020.

 

 

 

 

 

quarta-feira, 24 de junho de 2020

LIA-TATOLI IKUS BA KAMARADA STEFANO BRAZÃO OLIVEIRA


LIA-TATOLI IKUS BA KAMARADA STEFANO BRAZÃO OLIVEIRA

       R Ferreira 

STEFANO BRAZÃO OLIVEIRA
Kamarada no ami-nia mestre boot, espera ita di’ak hela iha fatin deskansa ikus nian. Ita husik hela todan boot mai ami atu nafatin kontinua ideolojia no polítika be ita hanorin ba ami. Ami hanoin no iha esperansa boot atu hamutuk fila-fali, hafoin ita rekopera ita-nia saúde, maibé hirak ne’e hanesan de’it mehi. Ita hanorin ami atu desidi no la’o tuir filleira polítika no Ideolojia ida ne’ebé klaru hodi luta kontra injustisa, esplorasaun, marjinalizasaun ne’ebé poder no osan-na’in halo ba povu maubere. Ita seidauk realiza to’o rohan ideia no polítika hirak ne’e, ita husik ami sem liafuan ruma.  
Kamarada, ita hanorin ami, atu halo buat ruma tenki hanoin didi’ak, tetu ho loloos no hafoin halo. Dalaruma ami iha razaun barak tanba tauk. Maibé ita nafatin fó espera hosi liafuan murak be ita iha hodi hateten “Tauk ne’e normál, maibé ta’uk sem razaun ne’e la normál”, no ita hateten ita la gosta hahalok ida ta’uk sem razaun ne’e. Ami foti mensajén ida-ne’e nu’udar espíritu luta nian hodi la ta’uk defende esplorasaun hosi ema ba ema.
Liutiha tinan ida resin ita koñese malu, ami simu surat / karta ida hosi kamarada hakerek mai ami  na’in-tolu [Miguel, Salvador no ha’u] ne’ebé kamarada hateten saida mak iha surat ne’e nia laran reprezenta totalidade hosi kamarada nia isin, klamar no hanoin nian kona-ba ita-nia hamutuk. Ita fó esperansa no hanoin lubun wa’in ba ami, atu ita la’o hamutuk no forte liután ba loron naruk. Maibé hirak ne’e hotu, kotu iha dalan klaran, tanba ita lakon no mohu lalais loos hosi ami leet. Ema barak tebes ami sei hamutuk, maibé sira diferente ho ita-boot, tanba sira iha de’it filleira kamarada luta nian maibé ita la’ós de’it kamarada luta nian maibé grande kamarada, mestre no komandante.
Triste boot liu ba ha’u mak, laiha ona ema ida-ne’ebé tulun ha’u hodi haree no fó hanoin kona-ba saida mak ha’u hakerek. Uluk ita sei iha, ita sempre fó hanoin mai ha’u atu hakerek tenki sadere-an ba pensamentu ida, liuliu pensamentu Marx nian nu’udar “Pisau Analisis” ba realidade sosiál. No ha’u halo ida-ne’e liuhosi dalan hakerek no diskusaun sira. Iha kontradisaun barak hosi ita-nia hamutuk liuliu iha iha nivel polítika, nune’e ita dehan ba ami katak Garis-garis dan haluan-haluan politk secara pribadi membuat kita berkontradiksi secara tajam tapi itu tidak membuat saya melihat kalian sebagai “satu manusia” secara pribadi melainkan saya melihat mu sebagai “manusia system. Ami konxiente ida-ne’e no ami rasik hadi’ak-an neneik ba bebeik maibé la to’o rohan ita husik hela ami la’o mesak ba loron naruk.
Kamarada no Mestre, ita-nia luta sei naruk tanba ita-nia povu ida-ne’e barak sei marjinalizadu no esploradu. Ita rasik hateten saya tidak menginginkan sebuah kondisi yang dimana kita akan saling bertentangan secara diametrikal dengan praposisi kelas yang berbeda atau dengan kata lain antara kita akan membela kelas borjuasi untuk balik menyerang rakyat maubere. Maibé sé mak sai sasin ba ideia ida-ne’e, povu, ami ka Ita-boot? Ami hakarak ita rasik akompaña nune’e karik ita la susesu ita muda estretejia luta no karik susesu ita haksolok hamutuk ho povu maubere ida-ne’e, maibé ita husik hela de’it ideia no esperansa sem akompañamentu no aproveita rezultadu luta nian.
Kamarada no Mestre, hanesan loron kalan ita hamutuk iha realidade ezistensiál nian iha filleira ida de’it iha polítika no ideolojia ne’ebé hanesan, ami nafatin hakarak ita-nia espíritu luta nian nafatin hamutuk maski ita iha ona mundu supra-sensivel, tuir prinsípiu be ita hateten ba ami ida-idak katak Sebagai teman seperjuangan dan sebagai saudara yang di lahirkan oleh kondisi perjuangan kelas tertindas. Serta rahim ketertindasan yang melahirkan kita membuat saya memeluk-mu sebagai seorang saudara seperjuangan ”.
Kamarada, se realidade espirituál ne’e ezisti duni ha’u hakarak ita nafatin hamosu dialetika liuhosi mehi hodi nafatin halo diskusaun ba saida mak povu maubere enfrenta.  
Kamarada, ita isin laiha ona ami leet, maibé ideia no espíritu luta nian ami sei kaer metin. Maski ita lahamutuk ho ami fizikamente, maibé espiritualmente ita hamutuk. Ami nafatin fo onra no konsiderasaun boot ba ita nu’udar kamarada, mestre no grande comandante. Agradese no orgullu bele koñese ita.
Boa viajén eterna ba fatin deskansa ikus nian kamarada. Ami nafatin  firmi iha filleira be ita husik hela ba ami, hanesan saida mak Salvador hateten Kita Di Persatukan Secara Ideology Dan Politik Perjuagan Rakyat Maubere”. Ita iha leten aas ba no ami iha ne’e!
Peluk Dan Salam Perjuangan Revolusi Maubere
Deskansa ho Hakmatek Ami nia Kamarada, mestre no Komandante Setefano Brazão Oliveira . Ami Saudades ita-nia hamutuk😭😭😭.

sexta-feira, 5 de junho de 2020

KAPITALIZMU NU’UDAR KAUZA BA KRIZE EKOLÓJIKA MUNDIÁL: DEZAFIU NO SOLUSAUN


KAPITALIZMU NU’UDAR KAUZA BA  KRIZE EKOLÓJIKA MUNDIÁL: DEZAFIU NO SOLUSAUN

R Ferreira[1]

Rezumu/Abstract

Artigu ida-ne’e “Kapitalizmu & Krize Ekolójika mundiál: Dezafiu no Solusaun” nu’udar produtu rezumida hosi ideia prinsipál sira-ne’ebé hakerek-na’in asesu iha livru LINGKUNGAN HIDUP DAN KAPITALISME, tradusaun Pius Ginting ( Eskritór Indonézia no ativista iha organizasaun ambientál Aksi Ekologi dan Emansipasi Rakyat [AEER]) ne’ebé nia livru orijinál hakerek hosi Profesór Fred Magdoff [Profesór iha Universidade Vermont no Diretór Monthly Review Foundation] no Jhon Bellamy Foster [Profesór iha Universidade Oregon no Editór Monthly Review]. Publikasaun dahuluk hosi livru refere, publika iha Estados Unidos América [EUA] iha tinan-2011 ho tópiku “What Every Environmentalist Needs to Know About Capitalism: A Citizen’s Guide to Capitalism”. Hafoin iha tinan-2018, Pius Ginting halo tradusaun iha dalen indonézia. Livru refere nu’udar rezultadu diskusaun entre autór ho ema sira-ne’ebé preokupa kona-ba degradasaun ambientál ka krize ekolójika mundiál durante ne’e. Totalidade hosi livru refere ko’alia liu kona-ba oinsá kapitalizmu dezenvolve-an no nia relasaun ho ambiente. Nune’e, hafoin halo leitura ba livru refere, hakerek-na’in tenta foti ideia rezumida ho lia-tetun hodi oferese ideia importante balun kona-ba kapitalizmu no nia relasaun ho ambiente. Objetivu hosi artigu ida-ne’e nu’udar meius ida hodi oferese ideia alternativas importante balun ne’ebé haktuir iha livru refere ba timoroan sira nune’e iha konseitu foun hodi solusiona krize ekolójika ne’ebé ita-nia País enfrenta no krize ekolójika mundiál.

Liafuan Xave: Kapitalizmu, Krize Ekolójika,  Sosializmu, Timor-Leste.

I.                   Ideia Prelimináriu

Haktuir iha prefásiu hosi livru refere [livru tradusaun Edisaun Indonézia], Magdoff no Foster hateten ideia hotu ne’ebé sira hakerek iha sira-nia livru ne’e inisia hosi diskusaun entre sira ho ema sira ne’ebé preokupa kona-ba degrasaun ambientál; poluisaun ár, rai, bee inklui vida umanidade no espesie sira seluk; Degradasaun populasaun no animál, espésie oioin ne’ebé mohu ho lalais liu, rekursu naturál sira ne’ebé hetan estragu inklui mundansa klimátika ( rai-manas)  ne’ebé mundu ohin loron enfrenta.  Ipóteze ne’ebé sira aprezenta iha diskusaun refere, relasiona ho akontesimentu hirak ne’ebé haktuir mak; Ema iha poder dominasaun muda no destroi natureza tuir idaidak nia hakarak, kompetisaun ekonomia globál entre país sira hanesan EUA no XINA no sira seluk hodi operasionaliza rekursu naturál & minerál no muda ka destroi ai-laran tuan sai fatin ba indústria nst.

Iha livru refere aprezenta mós lala’ok oinsá kapitalizmu dezenvolve-an no espansaun ba mundu hodi  lori impaktu direta no indireta ba sosiedade, inklui degrasaun ambientál ne’ebé fó konsekuénsia ba vida umanidade nian iha prezente & futuru. Sorin seluk aprezenta mós solusaun ideál balun hosi sosidedade kapitalizmu no sosializmu inklui autór no ativista sira-ne’ebé preokupa kona-ba ambiente[1].

Hosi Kapítulu dahuluk livru refere haktuir kona-ba “Krize ekolójika iha ita-nia Planeta”. Magdoff no Foster rejista tipu krize ekolójika sia-ne’ebé lori ba to’o krize nivel planeta: 1) mudansa klimátika; 2) ásidu bee tasi nian; 3) ozonu ne’ebé mihis ba beibeik; 4) fluxu bio-jeokímiku (ka siklu hosi nitrojéniu no fósforu) ne’ebé atu hakat liu ona ninia limite; 5) utilizasaun bee-mos nivel globál; 6) mudansa utilizasaun rai; 7) bio-diversidade ne’ebé menus ka besik hotu; 8) aerosóis ne’ebé soe ba atmosfera; no 9) poluisaun kímiku.

Iha Kapítulu refere Magdoff no Foster haktuir Krize ekolójika iha ita-nia planeta la’ós sai problema foun, maibé nu’udar problema tuan liu ne’ebé mundu enfrenta hosi kedas idade antiga, Platão sira-nia tempu [427-347 a.K] ne’ebe iha tempu ne’ebá Platão mós ko’alia maka’as kona-ba asuntu ida-ne’e iha nia livru Critias. Maski nune’e, Magdoff no Foster konsidera problema boot liu kona-ba ekolojia mak era modernu no kontemporáneo. Tanba sá iha era ida-ne’e? Tuir autór[2] sira katak populasaun iha mundu aumenta no teknolojia ne’ebé avansadu iha probabilidade boot ba estraga ambiente lalais liu no dezenvolvimentu ekonomia mundiál ne’ebé laiha limite [produsaun, espansaun no akumulusaun kapitál] nu’udar fatór kontribuente ba krize ekolójika iha planeta ida-ne’e.  

Herman Daly nu’udar Sientista Ekonomia & Ekolójika nian ne’ebé famozu ho nia Teorema Imposibilidade hateten “dezenvolvimentu ekonómika imposivel bele moris laiha limite iha ambiente ida ne’ebé limite. Nia mós hateten kapitalizmu la’ós solusaun mas fontes ba problema hotu-hotu, [ema bele livre hosi krize ida ne’e liuhosi atividade sosiál hodi forma mundu foun no la’o hanesan ho planeta ida-ne’e].

I.                   Kapitalizmu nu’udar kauza ba krize ekolójika mundiál

Tanba sá kapitalizmu nu’udar fonte primordiál ka kauza prinsipál ba krize ekolójika mundiál?

Resposta ba mahusuk krítiku ida-ne’e, Magdoff & Foster hateten Kapitalizmu nu’udar Sistema ekonómika ida-ne’ebé kuaze domina mundu. Etós, perspetiva morál ka valór internál hosi kapitalizmu kuaze ita hotu absorve no moris hamutuk durante ne’e. Definisaun simples, kapitalizmu nu’udar Sistema sosio-ekonómiku ne’ebé na’in ba kapitál [kapitalista] aproveita [esplora] surplus produtu hosi produtór [traballadór], ne’ebé kria rezultadu akumulasaun kapitál, investimentu no rikusoin ba kapitalista. Enjerál “Akumulasaun kapitál” nu’udar ukun-fuan kapitalizmu nian.

Iha sosiedade kapitalizmu nian, sira iha lójika ida-ne’ebé hanaran akumulasaun ad-infinitum [forma kapitál foun, espansaun kapitál & kompetisaun ekonomia no polítika nivel globál]. Iha ambiente kapitalizmu nunka ko’alia kona-ba prosperiedade sosiál, maibé privada. Saida deit mak  hala’o nia finalidade mak aumenta sira-nia produtu ka benefísiu ekonómiku. Atu iha ekonomia ida-ne’ebé la mate [nunka para] mak halo distribuisaun ba produtu sira no espansaun ba produtu. Iha faze espansaun nian, kapitalizmu sira uza ka aproveita surplus ne’ebé sira hetan liuhosi meius esplorasaun ka mais valia [surplus value]  ba traballadór hodi aumenta sira-nia produtu no estraga ambiente sira liuhosi harii sira-nia negósiu ka industria boboot ka enjerál tuir [Karl Marx] hanaran infra-estrutura ekonómika. Hosi hirak ne’e ita bele komprende katak kapitalizmu nu’udar sitema ekonómika ka sistema produsaun ba produtu sira liuhosi meius esplorasaun ba traballadór.

Ekológu Richard Levins fó ezemplu konkretu ida hanesan; Agrikultura la’ós  produs ai-han/hahán sira, maibé profit [...], atendimentu saúde konsidera nu’udar sira-nia produtu [komoditas], ai-han no saúde nu’udar parte ki’ik ida hosi rezultadu ka [hasil sampingan].

Iha prosesu espansaun kapitál, kapitalizmu presiza merkadoria ka espasu hodi fa’an sira-nia produtu/komoditas. Atu iha ida-ne’e, tenki sobu ambiente [uza produtu ne’ebé sira iha hanesan tekonolojia] hodi harii infra-estrutura sira [merkadu, industria boot-boot] no mós tenki hasa’i povu sira hosi sira-nia hela fatin [Exemplu bele haree no halo estudu kle’an situsaun atuál oinsá Xina halo espansaun nia produtu ba Paízes lubuk ida iha mundu inklui iha Timor-Leste no EUA nia intervensaun iha Sistema polítika].

Hanesan Magdoff & Foster haktuir, Sistema ida-ne’e sei estraga ambiente boot liu [ez; sobu-rai, hela fatin, ai-laran tuan nst] banhira atinji nivel dezenvolvimentu ida-ne’ebé boot. Merkadu nasionál la permite, hakarak ka lakoi tenki halo espansaun bá nivel globál ka internasionál hodi buka merkadu foun hodi bele nafatin fa’an produtu sira. Hosi ida-ne’e bele hamosu kompetisaun entre indústria boot sira [ produsaun ba bens kontinua, maski la nesesita] no kontinua ba beibeik mak nia efeitu indústria balun tenki lakon [konsekuénsia ba dezempregu boot, marjinalizasaun ba populasaun] no akontese monopóliu ba sistema merkadoria no sistema sira seluk.

Iha parte seluk relasaun entre ambiente/natureza, sosiál [ema ho ema], no komunidade lakon nu’udar kauza ida hosi sistema ida-ne’e. Kultura konsumerismu individuál ne’ebé hamosu hosi sistema ida-ne’e halo ema lakon relasaun ho natureza inklui ema ho ema. Hanesan Adam Smith hateten, “preokupasaun indivuál mak sistema ida-ne’e presiza, nune’e hakonu nesesidade povu nian ne’e nu’udar parte ketak ida ka rezultadu sekundáriu”. Ideia Adam Smith nian ida-ne’e Ekonomista Duncan Foley konsidera nu’udar “Adam’s Fallacy”.

Nune’e, Noam Chomsky hateten “Proprietáriu komum sei destrui ka lakon” se ita nafatin fó importánsia no asaun hodi konsidera ka fó supozisaun katak ida-ne’ebé importante liu mak nesesidade no income privadu.

Haktuir Magdoff & Foster, komportamentu no valór sira atu kontinua moris no konsiderasaun ba individualismu, esplorasaun ba ema seluk, kompetisaun no konsumerismu nafatin iha mak sira [kapitalista] kontinua dezenvolve  no kuda komprtamentu no valór hirak ne’e liuhosi eskola, média sira no fatin servisu nian.

Iha situasaun atuál, iha mundu daudaun la’o hela iha ambiente no lójika kapitalizmu nian, liuliu iha nasaun sira ne’ebé adota sistema kapitalizmu nian [merkadu livre/pasar bebas]. Hakarak ka lakoi, nasaun sira ne’e tenki tama iha kompetisaun merkadoria nivel globál ka entre país sira. Lójika simples kapitalizmu nian mak, akumulusaun ba kapitál no tenki halo espansaun ba produtu sira nune’e bele kompete iha ekonomia globál. Konsekuénsia lójika hosi sistema ida-ne’e mak , sobu ambiente [fatin ida-ne’ebé ema no animál sira hela no moris ba, ka fatin ne’ebé fó moris ba ema no animál sira], estraga natureza sira ho razaun dezenvolvimentu ekonómiku [maski nia output ba deit profit privada, la’ós benefisia sosiál] sem konsiderasaun ba environmental ethics ne’ebé lori impaktu ba poluisaun ár, bee laiha, rai-manas, poluisaun, inundasaun ne’ebé lori konsekuénsia direta no indireta ba povu nia moris.

Iha Timor-Leste, dadaun ne’e la’o no moris hela iha ambiente kapitalizmu nian. Sistema polítika no ekonomia kapitalizmu kuaze domina iha estadu ida-ne’e.  Ita bele nota buat balun hosi ezemplu Xina domina merkadoria iha Timor-Leste, hosi kedas merkadu ki’ik-oan to’o dezenvolve infra-estrutura ba dezenvolvimentu ita-nia país nian. Xiña koñesidu ho país inovadór [maski dalabarak ita haree produtu barak mak kópia deit]. Produtu boot  liu ne’ebé Xiña oferese ba Timór [atraves kontratu diplomátika ho estadu RDTL] mak eletrisidade ne’ebé instala hale’u Timor laran, ne’ebé lori efeitu boot liu ba Xiña hodi instala nia merkadu iha Timor-Leste. Xiña iha nia Polítika ida mak “One Belt, One Road” ne’ebé nia objeitivu fó emprestimu “osan/modal” ba páis dezenvolvimentu sira, la’ós país dezenvolvidu. Timor-Leste nu’udar páis dezenvolvimentu nune’e hetan mós empréstimu, hodi harii dezolvolvimentu ba Estadu. Empréstimu ida-ne’e la interese “funan / interest rate” maibé “merkadoria / market”. Konsekuénsia mak ohin loron Xiña domina merkadoria hosi nasionál to’o lokál.

Relasaun ho ekolojia; Inundasaun [bee tama uma, mota sobu uma], foer domina kapitál nasaun no munisípiu sira, hela mota ninin no foho lolon, tesi no sobu ai-laran tuan no foho lolon nu’udar efeitu ida hosi sistema hirak ne’e, la’ós hotu-hotu dezastre naturál ka hanesan razaun absurdu balun hosi hamoos-dór foer ka ativista ambientál sira hateten “povu mak laiha konxiénsia”.

Xiña instala nia merkadoria [hatama nia produtu sira iha loja hotu iha timor laran] liuhosi kontratu no sub-kontratu ho ema ne’ebé iha rai [fó osan, hakarak hira sira fó] to’o balun muda nasionalidade sai timoroan. Rai-na’in tenki sees no hela iha loja kotuk ka hela iha mota ninin ou hela iha foho lolon. Xinã harii nia merkadu ka loja tuir nia arkitetura rasik [bele to’o taka bee dalan sira], sobu komunidade nia uma ne’ebé besik ba interese dezenvolvimentu ekonómiku, no estadu labele interven tanba estadu hetan income atraves taxa no mós fó empregu ba timoroan sira, ka implisitamente estadu mós hola parte iha polítika ida-ne’e, nune’e estadu no ekonomista sira konsidera fenómenu hirak ne’e nu’udar “esternalizasaun/eksternalitas. Razaun “empregu” no “income”  halo Estadu lakon nia relasaun ho ambiente ka natureza ne’ebé fó moris ba nia. Polítiku-na’in sira balun hatudu sira-nia polítiku mentirozu iha públiku  ho slogan [serbí ba povu] maibé iha kotuk iha interese ba business [bisnis/negósiu] ka interese privadu, liuliu (profit). Ezemplu seluk bele haree mós oinsa EUA no nasaun seluk nia intervensaun no investimentu ba polítika no Ekonomia iha Timor-Leste.

Oinsá ita bele livre hosi hegemonia  no lójika kapitalizmu nian hodi restaura hikas ita-nia ekolojia ne’ebé daudaun kapitalizmu konsidera nu’udar sira-nia produtu ida ba interese ekonómika privada? [ita hanoin hamutuk!]

II.                Solusaun ba Degradasaun Ambientál / Krize Ekolójika

Iha Livru refere, Magdoff & Foster haktuir mós kona-ba solusaun balun ne’ebé aprezenta hosi sosiedade kapitalizmu, sosializmu no mós ativista ambientál sira. Sosiedade kapitalizmu aprezenta solusaun balun ne’ebé tuir sira katak bele rezolve krize ekolójika ne’ebé mundu enfrenta daudaun ne’e, maski ita hatene hela sira-nia interese ba saida.

“Zero Population Growth [Pertumbuhan penduduk nol], Teknolojia foun & avansadu no Negósiu hanesan babain” nu’udar solusaun ne’ebé aprezenta hosi sosiedade kapitalizmu. Kapitalista sira konsidera mundu nafatin hala’o negósiu hanesan daudaun ne’ebé la’o hela no importante maka populasaun labele aumenta. Nu’udar ita hatene daudaun totál populasaun mundiál kuaze billaun-7 [hitu] no tuir predisaun katak to’o meiu sekúlu bele to’o billaun-9 [sia] no karik to’o sekúlu ne’e nia rohan populasaun mundiál bele atinji billaun-10 [sanulu]. Kapitalizmu konsidera ida ne’e nu’udar dezafiu boot liu ba sira [maski razaun absurdu], nune’e sira rekomenda la presiza aumenta ona populasaun no karik posibilidade bele minimiza tan, nune’e bele reduz dezempregu no bele hasa’e rendimentu familiár, tanba sira konsidera populasaun barak liu ne’e mós fó todan boot liu hodi aumenta krize ekolójika ne’ebé daudaun mundu enfrenta.

Sira dehan, uza teknolojia foun & Avansadu ka ho ideia sira hanesan [green capitalism, natural capitalism, smart companies no seluk tan] hodi minimiza ou halakon degrasaun ambientál ne’ebé mundu enfrenta, liuliu teknolojia sira ne’ebé bele kontribui ba ambiente ida-ne’ebé amigavel. Ezemplu hanesan subtitui eletrisidade ho solár panel, uza bisikleta hodi subtitui transporte públiku hanesan Japaun halo hodi reduz poluisaun ár nst. Se ita halo hirak ne’e mak ita sei kontrola ita-nia populasaun no hatene loloos popolusaun nia nesesidade konsumerismu, sei la destroi tan ita nia amibente no bele lori ita ba atinji nivel rendimentu médiu ne’ebé nasaun hotu hein hela atu akontese. Gus Spet ho pesimista hateten iha revista Solutions  katak “output rendimentu per-capita familiár aumenta maka’as, maibé satisfasaun moris reál nunka aumenta, sentimentu deskonfiansa no depresaun mak hetok aumenta maka’as liután”.

Solusaun hirak iha leten, sosiedade sosialista [sosializmu] no ativista ambientál eskerda sira konsidera nu’udar solusaun falsu. Iha razaun importante ne’ebé sira aprezenta katak solusaun hirak ne’e falsu hotu tanba nia output la’ós ba rezolve problema ne’ebé daudaun mundu enfrenta maibé nu’udar maneira ka mekanismu balun kapitalizmu nian hodi bele hetan benefísiu ekonómiku ba sira nia interese privadu. Televizaun, média no eskola sira nu’udar fatin ba sira hametin sira-nia interese. Televizaun sei halo promosaun ba oinsá mak bele uza teknolojia foun ne’ebé amigavel ho ambiente (no fim televizaun hetan benefisiu hosi promosaun ne’e). Seluk maka instala solár panel iha ambiente sira ne’ebé konsidera livre hosi krize ambientál, mas iha ne’ebá sira nafatin tau mós ho terminál ruma hodi ema bele karega telemovel ka laptop no ema sé deit mak karega nia telemovel ka laptop nafatin selu/paga. Finalidade sira nafatin hetan benefisiu hosi ida-ne’e.

Tuir sira katak hun loloos ne’e la’ós mai hosi solusaun absurdu ne’ebé kapitalista sira aprezenta, maibé mai hosi “Sistema no Polítika Ekonomia”, ka simplesmente kapitalizmu rasik. Magdoff no Foster hateten lójika interna kapitalizmu nian ne’e kontradis ho sustentabilidade ambientál nian, nune’e sira sei labele rezolve krize ekolójika ne’ebé mundu enfrenta. Magdoff & Foster mós halo krítika maka’as hasoru ativista ambientál sira-ne’ebé labele konfrontu hasoru sistema ne’e rasik hodi oferese sistema foun maibé nafatin solusiona ho maneira implísita ne’ebé kontribui nafatin ba polítika kapitalizmu nian no nunka rezolve krize ida-ne’e.

Solusaun ideál ne’ebé sai ideia sentrál Magdoff no Foster nian maka sosiedade atuál tenki hahoris/hamosu sistema metabolizmu sosiál foun ne’ebé ho karater igualitáriu, komunitáriu, sustentavel  no iha nia relasaun ho ambiente iha isin-lolon kapitalizmu ne’e rasik, hanesan klase burgesia ne’ebé mosu hosi isin-lolon feudalizmu nian. Ida-ne’e nu’udar baze ida-ne’ebé bele fó forsa hodi hamosu movimentu no sosiedade foun. Tanba ne’e la presiza hein poder iha liman [tuir saida mak Lenin prefere] mak foin bele realiza asaun hirak ne’e, maibé hahú ona harii relasaun sosiál foun agora kedas iha isin-lolon kapitalizmu ne’e rasik, tantu iha prosesu serbisu, relasaun ho ambiente, relasaun entre ema ho ema, entre komunidade, no iha moris loron-loron nian. David Harvey konsidera movimentu sosiál foun ne’e hanesan prosesu “ko-revolusionáriu”.

Hodi restaura hikas degrasaun ambientál ne’ebé ohin loron mundu enfrenta, Magdoff no Foster aprezenta solusaun ideál no realístiku hodi subtitui sistema tuan ne’ebé daudaun ita la’o hamutuk hela ho sistema foun ne’ebé hahún ba prinsípiu jerál haat [4] hanesan: 1) Hamosu/kria igualdade substansiál; 2) Hakonu nesesidade bázika povu nian tantu materiál no naun-materiál iha agora no futuru; 3) Prioritiza utilizasaun sosiál ba rekursu naturál, la’ós privada ho dalan hirak ne’ebé nafatin hariku no konserva ambiente; 4) Hamosu klima sosiál ne’ebé lori povu partisipa ativa ba malu iha sira-nia komunidade.

Nune’e Magdoff no Foster hateten se tarjétu klaru ona maka dalan úniku ba konkretizaun ideia ka prinsípiu jerál  hirak ne’e mak “planeamentu”. 

Prezidente Hugu Chaves konsidera rezumidamente asuntu hirak ne’e sai tolu deit ne’ebé konsidera nu’udar sirkuitu báziku tolu sosializmu nian, hanesan: 1). Propriedade sosiál, 2). Produsaun sosiál ne’ebé organiza hosi traballadór, 3). Hakonu nesesidade komunál.

Magdoff & Foster hafurak liután ideia refere ho kores ekolojia nian ida-ne’ebé konsidera nu’udar sirkuitu báziku tolu Ekolójia nian: 1). Aproveitamentu sosiál ba utilizasaun natureza, la’ós privada, 2). Regulasaun sosiál hosi hirak ne’ebé hamosu metabolizmu sosiál entre ema ho ema, no ema ho natureza, 3). Hakonu nesesidade komunál ba jerasaun agora no futuru.

Ikus, ita hotu seidauk tarde atu rekopera ita-nia ekolojia hosi krize. Iha posibilidade boot ba mundu, inklui Timor-Leste bele foti esperénsia hosi Bolivia no Venezuela ba implementasaun ideia hirak ne’e nune’e bele restaura hikas ambiente ne’ebé daudaun ne’e moras todan, iha baze sosializmu nia okos ho dalan revolusionáriu. La’ós restaura hikas ita-nia ekolojia liuhosi hamoos foer ka soe foer iha lixeiru no polítika zero plástiku ba deit interese ema ida ka rua nian.

Referénsia

Magdoff, F & Foster Bellamy, J.(2018)“LINGKUNGAN HIDUP DAN KAPITALISME; SEBUAH PENGANTAR”, Cetakan-1, Tradusaun Pius Ginting, Tangeran Selatan.



[1] Alumni Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas-UNTL, dosente parte-tempu iha Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) & Xefi Divizaun Fortalesimentu Institusionál iha Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste [APFTL]
[2] Bele detallu iha livru orijináriu ho versaun inglés [Magdoff & Foster, 2011] ka bele lee iha livru ne’ebé Pius Ginting Tradus iha dalen indonézia [edisaun 2018]
[3] Autór iha ne’e refere ba Magdoff & Foster

segunda-feira, 13 de abril de 2020

Metodolojia Hakerek Dokumentu Sientífiku no Filozófiku: Perspetiva & Prátika



Metodolojia Hakerek Dokumentu Sientífiku no Filozófiku: Perspetiva & Prátika



Cesar Ferreira Amaral[1]


Rezumu / Abstract

Iha artigu ida-ne’e, hakerek-na’in tenta aprezenta kona-ba Metodolojia hakerek Traballu Sientífiku no Filozófiku: Perspetiva & Prátika. Objetivu esensiál hosi artigu ne’e mak ema hotu, liuliu komunidade sientífika ka akadémika sira hatene kona-ba hakerek kualker asuntu ruma ne’ebé iha relasaun ho moris loroloron nian ne’ebé hahún de’it ba baze sientífiku no Filozófiku. Metodolojia ne’ebé uza hodi elabora artigu ida-ne’e uza métodu ne’ebé Haberman prefere “triangle method” ka métodu triángulu [leitura / observasaun, análize no redasaun] no remata ho konkluzaun. Tanba hanesan ita hotu hatene katak hakerek no lee nu’udar kultura komunidade akadémika nian ne’ebé to’o ohin loron la’o hakdasak hela iha ambiente akadémika Timor-Leste nian.

Liafuan xave: Dezenvolvimentu hakerek, kultura lee, siénsia & filozofia ,Timor-Leste.

Iha prezente artigu ne’e hakarak aprezenta hanoin / ideia balu kona-ba metodolojia hakerek iha Filozofia no siénsia sira. Sei la aprezenta hanoin kona-ba oinsá hakerek mitolojia, lenda sira ka relijiaun nian. Razaun iha kontestu akadémiku maioria hosi estudante akadémiku seidauk hatene hakerek ho loloos ka hakerek tuir baze literatura no metodolojia sientífika & filozófika nian.
Iha kontestu edukasaun Timor-Leste, maioria estudante hatene lee no hakerek (hakerek filafali saida mak lee, maibé la’ós hotu-hotu bele lee, análiza, interpreta no hakerek). Ema hotu hatene hakerek maibé la’ós hakerek hanesan ema “hakerek”, mas hakerek hanesan ema ko’alia. Ko’alia diferente ho hakerek. Ko’alia dalaruma barak, mas iha hakerek dalaruma uitoan liu. Ema barak hatene ko’alia mas lahatene oinsá hakerek saida mak nia ko’alia. Iha Timor-Leste ema uitoan deit mak bele hakerek tuir metodolojia ka dalan siénsia nian, la’ós ema hotu.
Tanba ne’e iha artigu ida-ne’e ha’u tenta fahe metodolojia balu ne’ebé durante ha’u uza hodi hakerek dokumentu sientífiku no filozófiku sira hanesan; paper, artigu, ensaiu, monografia no dokumentu formál balu iha instituisaun sira [termu referénsia, relatóriu, proposta nst].
Iha ambiente akadémika hakerek nu’udar parte esensiál ida hosi pilár akadémika nian, liuliu iha nivel peskiza sientífika nian. Estudante ou universitáriu ida hakarak ou lakohi tenki hakerek; hakerek traballu sientífiku, paper, jornál parede, artigu sientífiku, ensaiu, monografia no livru. Iha ambiente akadémika Timór nian, maioria hosi estudante susar atu hakerek. La’ós tanba lakoi atu hakerek, maibé iha fatór balu ne’ebé difikulta akademista sira oinsá atu bele hakerek. Iha ne’e hakerek-na’in tenta hamosu pergunta ruma nu’udar ponto de arranka hosi artigu ida-ne’e, hanesan:

Tanbasá ema barak susar hakerek dokumentu sientífiku no filozófiku ruma? Fatór saida mak sai obstákulu ba dezenvolvimentu hakerek?

Tuir opiniaun pesoál hosi ema sira ne’ebé gosta halo leitura hateten, estudante barak susar hakerek tanba: Menus lee [lakoi lee barak] no halo peskiza, menus referénsia no koñesimentu sientífiku, menus abilidade interpretasaun no lahetene atu hahú hakerek hosi ne’ebé bá ne’ebé no oinsá atu hakerek [metodolojia hakerek] inklui menus koñesimentu iha literatura no língua / dalen ne’ebé  iha nia padraun rasik no seidauk iha esperénsia kona-ba hakerek. Tuir respondente sira katak hirak ne’e sai obstákulu prinsipál ba dezenvolvimentu hakerek iha Timor-Leste.
Esperénsia prátiku pesoál hatudu katak fatór ba dezenvolvimentu hakerek la sees hosi saida mak respondente sira temi iha leten, maibé pesoalmente leitura/lee sai fatór determinante iha prosesu hakerek. Ita menus koñesimentu sientífiku tanba la halo leitura/lee, ita menus koñesimentu kona-ba metodolojia hakerek tanba lakoi lee kona-ba metodolojia hakerek, ita menus abilidade interpretasaun tanba lakoi lee kona-ba ermenéutika ka métodu interpretasaun ba testu, ita menus peskiza tanba lakohi lee kona-ba metodolojia peskiza, ita menus koñesimentu kona-ba língua tanba ita lakoi lee kona-ba gramátika no testu linguistíku sira nst.
Hodi halakon fatór sira ne’ebé sai sasidik ka obstákulu ba dezenvolvimentu hakerek nian mak sujere ba hirak ne’ebé iha vontade hakarak dezenvolve hakerek tenki hasa’e no haboot liután atividade leitura/lee. Lee sai fatór determinante iha hakerek. Hanesan haktuir hosi Eskritór ba Livru “Os eleitos dos Carceres” no “A diferença entre os Iguais” ne’ebé nu’udar mós editór ba revista Diálogos FFCH-UNTL[2] nian Profesór Doutór Alessandro Boarccaech iha nia palestra dala ida iha selebrasaun loron mundiál literásia ne’ebé organiza hosi Movimentu LETRAS & Asosiasaun Estundantíl FEAH[3], hateten;
“Ita hatene lee, bainhira ita lee. Ita hatene hakerek, bainhira ita hakerek. Karik ita la lee, susar la halimar ita hakerek. Maibé leitura/lee tenki halo análize no la simu de’it”.
Iha prosesu hakerek dalabarak ita hasoru difikuldade oioin, dalaruma ita baruk, kolen, laiha ideia atu hakerek, la hatene atu hahú hosi ne’ebé bá ne’ebé, menus referénsia no seluk tan. Maibé se ita iha vontade, kompromisu no hadomi matenek mak ita gosta loos atu hakerek, tanba liuhosi hakerek ita bele transmiti ita-nia matenek ba ema seluk maske ita la prezente. Haboot ita-nia vontade leitura no la para de’it ho lee maibé tenki hahú ona hakerek. La presiza tenki hakerek loos kedas! Iha prosesu hakerek nunka iha hakerek ida-ne’ebé perfeitamente, maibé iha naksalak barak. Naksalak hirak ne’e ita bele halo loos liuhosi lee filafali saida mak ita hakerek nune’e mós livru ne’ebé oferese ideia ba ita.
Iha kontextu akadémiku, dalabarak ita rona kona-ba artigu, revista, paper, monografia, disertasaun, inklui livru. Hirak ne’e iha nia metodolojia rasik hodi hakerek. Kada elaborasaun ba dokumentu sientífiku no filozófiku iha nia métodu aprosimasaun diferente bazeia ba metodolojia ne’ebé kada siénsia prefere. Dalabarak ita preokupa liu formatu (forma) duké nia fundu (konteudu). Preokupasaun kona-ba formatu halo ema barak nunka hahú atu hakerek, tanba ta’uk sala. Ezemplu balu mak iha prosesu ba elaborasaun traballu sientífiku, dosente balu husu atu universitáriu ida tenki hakerek to’o atinji pájina mak determina ona hosi formatu ne’ebé oferese. Signifika dosente rasik mós preokupa liu ho formatu no la’ós konteudu.  Realidade ida-ne’e lori ema barak la konsege hakerek tanba la konsege kumpri formatu mak oferese hosi dosente sira. Seluk la konsege hakerek tanba la iha vontade atu hakerek, laiha esperénsia atu hakerek inklui obstákulu sira mensionadu.

Saida mak ita halo hodi bele hahú hakerek no dezenvolve hakerek?  [Perspetiva & Prátika]

Iha prosesu elaborasaun dokumentu sientífiku sira, enjerál tuir regra sira metodolojia sientífika no filozófika nian, iha pasu lubuk ida-ne’ebé tenki hakat liu, hanesan: 1.) Defini no formula tema, objetivu & problema, 2.) Lee referénsia teórika sira ne’ebé relevante ho tema identifikadu 3.) Defini metodolojia peskiza, 3.) Defini no elabora kalendáriu peskiza , análiza no elaborasaun, 4.) Análiza rezultadu, 5.) Redasaun / hakerek /elabora dokumentu ou rezultadu peskiza,  6.) Distribuisaun rezultadu.
Iha  artigu ida-ne’e , hakerek-na’in la esplika kona-ba etapa hotu mensiona iha leten, maibé esplika deit kona-ba  oinsá elabora ka hakerek dokumentu ida, hafoin ita hetan referénsia lubuk ida liuhosi prosesu hotu.  Enjerál iha dokumentu sientífiku hotu-hotu iha parte importante tolu ne’ebé ita presiza hatene hanesan; 1.) Introdusaun, 2.) Konteudu/dezenvolvimentu/rezultadu diskusaun no 3.) Konkluzaun.

I. Introdusaun [Oinsá bele hakerek introdusaun?]

Dala barak ita difisil hakerek “introdusaun”. Tanbasá? Tanba ita seidauk hatene no hakerek nia konteudu, ita tenta ona atu introdus ba ema seluk saida mak ita sei hakerek iha dokumentu ida, nune’e halo ita difisil atu esplika ba ema seluk.  Iha mundu akadémiku, iha kontextu hakerek nian, liuliu iha Timor-Leste ema barak sempre hakerek dokumentu hotu-hotu sempre hahú uluk hakerek introdusaun. Ida ne’e la’ós falla iha estudante ida, maibé orientadór/professor ne’ebé mak orienta. Simples liu ita só bele hakerek introdusaun hafoin ita finaliza nia konteudu no konkluzaun. Signifika introdusaun, iha formatu hosi dokumentu nia okupa posizaun dahuluk mas iha elaborasaun nia sempre elabora ikus. Konsekuénsia lójika hosi ida-ne’e mak ita sei introdus ho di’ak no loloos saida mak hatuur no haktuir iha dokumentu ida, se lae mak sei laiha koerénsia entre introdusaun, konteudu/dezenvolvimentu no konkluzaun.
Iha prosesu elaborasaun introdusaun baibain ita sempre hahú ho “dedutivu no indutivu” [Saida mak termu rua ne’e bele lee detallu iha lójika formál/klásika]. Dedutivu signifika ita introdus hosi kontestu jerál ba tema mak ita hili mai partikulár no indutivu signifika ita introdus hosi kontestu partikulár [esplikasaun ba tema mak ita hili no nia objetivu sira, razaun eskolla tema, tema nia relevánsia iha realidade atuál inklui sistematizasaun hakerek] ba jerál ka globál. Iha kontestu hakerek monografia baibain sempre iha metodolojia rasik hosi kada instituisaun [matadalan ba monografia].

II.                Konteudu / Dezenvolvimentu [Oinsá ha’u bele hakerek ida-ne’e?]

Iha prosesu hakerek, difisil liu mak ita hakerek dezenvolvimentu [isin/dolen/natureza loloos hosi hakerek nian] iha monografia baibain iha Kapitulu II [Enkuadramentu Teóriku] no kapítulu IV [Rezultadu diskusaun] konforme kada matadalan monografia prefere. Maibé la presiza preokupa formatu, mas nia konteudu. Antes hakerek konteudu hosi dokumentu sientífiku ka filozófiku ida dahuluk ita tenki lee referénsia barak ne’ebé iha ligasaun ka relasaun ho tema mak ita propoin. Komprende no interpreta ho didi’ak kada termu no konseitu [liafuan no ideia], tanba dala barak ema ba’in mak komprende sala termu no konseitu hodi ikus mai oferese ideia ne’ebé laloos ba ema seluk konsumu. Iha elaborasaun ba dokumentu sientítifiku pesoalmente sujere atu labele uza barak liu konseitu sira ne’ebé hatuur iha disionáriu linguístiku [Inglés, Portugés, indonézia, tetun nst] maibé uza disionáriu hirak ne’ebé bele esplika fundamentu liu konseitu refere ho baze teórika, istórika (orijinalidade hosi termu ka konseitu ida) no prátika (oinsá bele kontestualiza konseitu ka termu ida iha moris loloron nian). Signifika, se liafuan ka ideia/konseitu ruma iha polítika, lee iha disionáiru polítika, iha filozofia , lee iha disionáriu filozofia nian, iha direitu  mós hanesan, nune’e mós ba siénsia sira seluk. Labele konseitu filozofia ka jurídiku nia ita ba lee hotu deit iha disionáriu protugés ka inglés nst. Se durante ita-boot hanesan ne’e, hakerek-na’in prefere atu muda ita-boot nia paradigma leitura atu nune’e ita boot bele komprende ho didi’ak no loloos kontestualizasaun hosi liafuan/termu ka ideia/konseitu ida. Konseitu ida ita bele lee no interpreta hosi parte lubuk ida hanesan, definisaun bazeia ba disionáriu [terminolojia], hosi sientista & Filozófu, hosi istória, prátika no seluk tan.
Referénsia sira ita bele hetan liuhosi livru, e-book ne’ebé hetan ona lisensa akadémika, no sites akadémiku sira seluk hanesan [google scholar / academic] nst. Iha prosesu leitura/lee, tenki lee neneik, kalma, no koko husu rasik “hosi paragráfu ida-ne’e autór hakarak fó hatene saida ba lee-na’in sira” ka “hosi parágrafu ida-ne’e ha’u sei aprende saida”, “tanba sá autór hakerek hanesan ne’e” [koko interpreta rasik]. Se ita lee ona referénsia barak mak fasil ita halo krítika no auto-krítika ho baze pensamentu krítiku (pensamentu objetivu no lasi’ik de’it) ba ideia sira ne’ebé hatuur iha livru laran no hafasil ona ita atu hakerek dokumentu ida, tanba ita iha baze referénsia ne’ebé metin.
Iha kazu hakerek ema nia ideia ita sempre uza sitasaun direta no indireta. Direta signifika ita la hasai pontu ka virgula ruma hosi ema nia ideia [ideia iha portugés ita nafatin hakerek iha portugés, nune’e mós ba lian/dalen sira seluk], Indireta signifika ita lee ideia orijinál [bele iha dalen portugés, inglés ka dalen sira seluk] ita interpreta tuir ita-nia entendimentu ka komprensaun ba ideia refere maibé la halakon substánsia hosi ema nia ideia. Sitasaun hotu-hotu, tantu direta no indireta sempre sita autór nia naran [bele lee maneira sitasaun ho format American Psychological Association (APA), Vancouver no sira seluk]. Parte seluk, iha análiza ba rezultadu nian, bele lee iha referénsia importante sira kona-ba oinsá halo análiza ba textu ou ideia ida, tuir metodolojia siénsia idaidak nian inklui filozofia nian.

III.             Konkluzaun / Sintéze [Oinsá ha’u bele hakerek ida-ne’e]

Iha lójika, konkluzaun ita hasai bazeia ba premisas anteriór sira. Signifika ita foti ka hasai konkluzaun bazeia ba ideia esensiál sira ne’ebé ita hakerek ona iha kontedu / dezenvolvimentu. Nunka inventa konkluzaun ho ideia seluk. Konkluzaun la’ós afirmasaun, maibé rezumu ideia prinsipál hosi saida mak ita hakerek ona. Dala barak ita hasai konkluzaun fora hosi tema. Iha hakerek, ita bele hasai sintéze hodi loke espasu ba kritíka no fó oportunidade ba ema seluk bele dezenvolve tema mak ita hakerek hodi nakloke ba dialétika. Atu hakerek konkluzaun ida di’ak, hakerek-na’in/autór ba dokumentu refere tenki lee filafali hodi hetan pontu prinsipál hosi ideia importante saida mak ita hakarak oferese ba lee-na’in sira, nune’e bele hasai konkluzaun bazeia ba ideia refere.
Ne’e mak ideia simples balun ne’ebé konsege fahe liuhosi espasu ida ne’e relasiona ho dezenvolvimentu hakerek nian. Espera bele sai nu’udar referénsia bázika ba hotu-hotu ne’ebé lee no hakarak aprende hakerek. Hakerek-na’in mós espera katak maluk barak ne’ebé durante susar atu hakerek dokumentu ruma, hafoin asesu bele ona hakerek, la’ós hela deit hanesan teoria hosi ko’alia deit ba ema seluk.
Ikus liu, relasiona ho formatu ba hakerek dokumentu no maneira interpretasaun ba termu ou konseitu no maneira lee no interpreta livru sira hakerek-na’in la esplika detallu iha artigu ida-ne’e, nune’e ba hirak ne’ebé asesu bele lee ideia hirak iha materia hirak ne’ebé rekomenda ona iha dokumentu ida-ne’e.
Ideia hotu ne’ebé haktuir iha dokumentu ida-ne’e, esperénsia pesoál hakere-na’in nian no perspetiva balun bazeia ba prátika loroloron nian, tanba ne’e iha naksalak ruma, hakerek-na’in ho fuan-boot ho esperansa tomak nakloke atu simu input ka ideias krítiku no krítika hosi parte oioin, nune’e bele dezenvolve liután kultura hakerek no lee iha País doben ida-ne’e.

“Hakerek nu’udar maneira ko’alia ida ne’ebé ita hato’o ho dalan silénsiu no laiha interompe”
 [Jules Renard ]



[1] Alumni Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas-UNTL, dosente parte-tempu iha Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL) & Xefi Divizaun Fortalesimentu Institusionál iha Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste [APFTL]
[2] FFCH-UNTL = Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas- Universidade Nacional Timor Lorosa’e
[3] LETRAS = Leitura ba Transformasaun Sosiál & FEAH = Faculdade de Educação Artes e Humanidades

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE                                                                                                               ...