terça-feira, 18 de julho de 2023

PODÉR NO VIOLÉNSIA SIMBÓLIKA IHA KONTESTU SOSIEDADE DEMOKRÁTIKU - ANÁLIZE PENSAMENTU FÉLIX BOURDIEU

PODÉR NO VIOLÉNSIA SIMBÓLIKA IHA KONTESTU SOSIEDADE DEMOKRÁTIKU

ANÁLIZE PENSAMENTU FÉLIX BOURDIEU


Cesar Ferreira Amaral

Alumni Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas-UNTL, 2018.


                                               

Félix Bourdieu mak filózofu fransés ida ne’ebé ko’alia barak kona-ba forma podér no violénsia simbólika.  La’ós de’it konseitu rua ne’e, maibé iha konseitu importante seluk ne’ebé nia ko’alia hanesan Capital, habitus no Campo. Kona-ba kapitál nia fahe ba; kapitál sosiál, ekonómiku,  kulturál no simbóliku. (lee Bourdieu).

Iha ita-nia rain, ema barak la asesu teoria hirak ne’e, tanba konsidera teoria ladún importante. Importante liu mak dekór verbu no gramátika sira. Tan ne’e mosu hegemonia (lee Gramsci) no injustisa oioin iha estadu ida-ne’e, ita nonok. Kazu konkretu lubuk, ida-ne’ebé sai virál liu iha mídia-sosiál mak kazu Ela Variana ne’ebé implisitamente kestiona podér no violénsia simbólika, ne’ebé tuir Ela katak se husik de’it mak, nia kontinua domina no haluan iha kontestu hotu, ida-ne’e bele lori todan ba demokrasia.

Iha Timor-Leste, konseitu rua ne’e buras loos. Barak la komprende. Tansa sá ha’u dehan nune’e? Iha kazu barak ne’ebé akontese (ezemplu violasaun no abuzu seksuál) ne’ebé akontese entre ema-boot (ema mak iha podér) hasoru nia subordinadu ka membru sira, ema sempre hateten; “Vítima la keisa, ita-boot mak ladi’ak an loos”, ou baibain vítima mak lori todan hotu;  “ ó feto, lahatene tau an, ema ne’e diretór, dosente, na’i-lulik , luta-na’in - Ó la hatene agradese, no seluk tan.  Ema nunka husu, tanba sá vítima la keixa? Tan tauk, moe ka merasa baibain de’it? Nunka husu ba ema mak iha podér; Tansá ita-boot hetan formasaun akadémika boot, ema hanorin ideia oioin atu labele naran uza sasan lulik, tansá uza la tuir nia dalan, maibé arbiru? No pergunta pertinente seluk.

Parte seluk, ema hirak ne’ebé foti posizaun defende vítima, ka lian-seluk defende “justisa”, ema sempre tolok, trata, diskrimina, no forma estereotipe hotu-hotu tula ba ema ne’e; “ita-boot krítika, mas saida mak ita-boot halo ona ba rai ne’e?, Ita-boot keta milisi ida karik? No seluk tan. To’o iha ne’e ha’u komprende katak loos duni, ema hirak ne’e la lee, ou lee duni mas la komprende.Ka lee livru sira versaun elite nian, ne’ebé sira hakerek atu hetan, hametin no haluan podér.  

Podér no violénsia simbólika

Tansa sá Félix ko’alia ideia hirak ne’e? Félix la delek no mós la bilaan, nune’e adora to’o mate bandeira huun. Félix hatene katak saida mak akontese hanesan sita iha leten ne’e, nu’udar parte hosi podér simbólika. Nune’e nia dehan iha kapitál sosiál katak, dalaruma ema tauk ko’alia sai tanba ema iha relasaun podér/relasi kuasa ne’ebé metin. Se dosente ida halo violasaun ka abuzu hasoru estudante, estudante tauk ko’alia sai tanba nia tauk lakon notas, la naik kelas, moe nia kolega sira nst. Nune’e mós ho diretór/a ida ho nia staff. Staff refere labele ko’alia sai tanba nia tauk lakon servisu, level la sa’e, ka afeta ba nia avaliasaun dezempeñu no seluk tan. Diferente ho ema-na’in rua namora malu ne’ebé laiha relasaun podér. Ema-na’in rua akontese violasaun ruma entre parte, ida fasil ko’alia sai tanba laiha relasaun ruma, mas karik iha relasaun podér mak susar atu ko’alia sai.

Tan ne’e, iha kazu balun ne’ebé vítima barani ko’alia sai, ita tenki asegura vítima refere, atu nia labele hetan presaun hosi ema mak iha podér, ou hosi ita rasik. Dalabarak kazu sira-ne’ebé akontese iha relasaun podér difisil tebes vítima ida manán. Tuir Bourdieu, ida-ne’e akontese tanba  podér ne’e mós hamutuk ho kapitál; ezemplu kapitál ekonómiku (ema iha osan barak), nia bele uza osan hirak ne’e hodi taka ema nia ibun, ka suap ba polisía, juis ka prokuradór/a kona-ba kazu sira; iha mós kapitál sosiál (ema mak iha podér nia iha relasaun di’ak ho juis ka produkadór ka seluk tan) nune’e fasil atu nia influénsia ba kazu sira hanesan ne’e.

Podér no kapitál hirak ne’e  bele infléunsia mós ba “lia-loos”, hanesan saida mak Foucault dehan.  Lia-loos determina fali hosi diskursu sientífiku ka hosi instituisaun sira (grupu-sira, sistema ierárkiku) ne’ebé kaer podér. Lia-loos dala barak podér polítiku maka uza (ukun no podér lokál) hodi dehan saida maka ema tenke fiar no halo. Lia-loos habelar iha sosiedade liuhosi sistema edukasaun (eskola no universidade), mídia (jornál, televizaun, rádiu, nst), instituisaun-sira seguransa nian (forsa-armada no polísia), literatura (orál/ko’alia no hakerek), polítiku, kultura (saida maka ita halo), no hirak seluk. (Lee Foucault).

Kona-ba violénsia simbólika, Félix dehan, dalabarak liu ita la’o tuir ema ka grupu mak iha podér ruma, maibé ita rasik la konsege hatene tanba sá ita la’o tuir (podér simbóliku). Nune’e hafasil ema aproveita ita-nia inosente hodi manan buat ruma; uza ita ba atende sira-nia nesesidade (bele biolójiku, sosiál ka ekonómiku). Ida-ne’e loke dalan ba violénsia simbólika. Violénsia ka agresaun la’’os baku de’it, nia bele mós morál, psikolójika, emosionál no seluk tan. Violência simbólica ne’e la’ós ba isin, maibé nia maka’as tebes no halo ema-sira tuir no hakruuk ba nia. Violência simbólica ne’e mak hanesan dalan ida-ne’ebé poder simbólico sei hatudu an. Ho violência simbólica grupu ka ema-sira ne’ebé kaer podér mantein kontrole kona-ba grupu no ema-sira seluk iha sosiedade. Ida-ne’e bele halo liuhosi regra-sira balu, hanoin, fiar no valór-sira ne’ebé haka’as ema-sira hodi iha hahalok no hanoin ruma.

Saida mak akontese daudaun, paternalizasaun no sakralizasaun ( tenik Armindo Moniz) ne’e parte ida hosi podér simbóliku hatudu-an, ka violénsia simbólika. Ema defende mate-an, tanba ema hanoin katak saida mak ema-boot (lidér, na’i lulik, dosente no sira seluk)  halo, ne’e naturál, baibain, no hadomi ema hotu, nune’e sira bele halo saida ida de’it tuir sira-nia hakarak. Ita sira mak laiha podér ruma mak halo, ohin kedas Polísia (aparellu estadu) halo kedas notifikasaun. (Haree kazu Ela Variana, no sira seluk).

Iha estadu demokrátiku, se ita husik bebeik podér no violénsia simbólika akontese mak, iha tempu hanesan ita lori estadu ba rai-naruk. Demokrasia la fó fatin ba podér absolutu. Demokrasia nia fuan mak krítika. Anti Krítika signifika anti demokrasia.  Atu hegemonia sira-ne’e la akontese mak, tenki krítiku.

Ikus liu, ha’u dezafia ha’u-nia maluk sira-ne’ebé mate bandeira huun, atu tetu didi’ak, hanoin ho serteza no krítiku, nune’e ema labele aproveita ita-nia inosente. Apresia ba hirak ne’ebé konsege hateke hetan podér no violénsia simbólika sira. Nafatin kontinua hala’o misaun lulik ne’e. Fó-hanoin ba ita-nia líder no ema-boot sira seluk kona-ba hahalok no desizaun ruma ne’ebé sira halo la pro povu no pro justisa. Só ho nune’e de’it mak ita hatudu ita-nia respeita ne’ebé loos liu. Hatudu ita-nia maneira respeita ho dalan diferente; krítika karik sala, atu nune’e sira labele monu ba sala. Haree hela sira halo sala (hamosu injustisa) mas ita nonok, ita hola parte ba krimi (Silence of crime). No ida-ne’e la’ós respeita, maibé hipokrata/munafik, tan ita husik sira no rai ida-ne’e monu ba rai-naruk.

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE                                                                                                               ...