sexta-feira, 30 de março de 2018

ANÁLIZA FILOZÓFIKA KONSEITU “PAZ” IHA KONTEXTU TIMOR-LESTE



ANÁLIZA FILOZÓFIKA KONSEITU “PAZ” IHA KONTEXTU TIMOR-LESTE



Hakerek -na’in: Erri Ferreira- Finalista FFCH-UNTL

Paz, konseitu ida ne’ebé brillante no furak tebes bainhira ita ko’alia iha kontextu Nasaun sira pos-konflitu nian. Signifika ba nasaun sira hanesan Timor-Leste seidauk tarde ita koa’lia konseitu ida ne’e. Istórikamente Timor-Leste hakat liu istória nakukun nian durante tinan-450 hosi ukun kolonialismu Portugál no tinan-24 hosi Okupasaun Ilegál Indonézia. Iha momentu ne’eba ho verdade no onestu ita esplisitamente dehan Timor-Leste la moris iha kondisaun ka situasaun Paz nia laran.
Ohin, Timor-Leste hamri’ik ho independénsia totál nu’udar Nasaun Soberanu ida-ne’ebé iha nia Konstituisaun rasik no hakru’uk ba lei internasionál sira durante tinan-16 nia laran ona. Maske nu’udar País Joven liu iha universu ida ne’e, Nasaun ida ne’e kontribui ona Paz lubuk ida hamutuk ho nasaun Frajíl sira seluk liuhosi organizasaun G7+, ho objetivu prinsipál mak  lori no ajuda nasaun sira hotu moris iha situasaun dame no hakmatek nia laran. 
Maske internasionalmente Timor-Leste kontribui ajudus lubun ida ne’ebé kontribui ba paz  iha nasaun sira seluk iha mundu ida ne’e, la signifika sosiedade, liu-liu povu Timor-Leste entende ho loloos konseitu paz no nia implementasaun sira. Tenki onestu hodi dehan, sosiedade Timor-Leste maioria mak sei hamosu hela pre-konseitu ba konseitu ida ne’e.
Koñesimentu sensu komum nian kona-ba paz ne’ebé durante ne’e ita rona mak, ema wa’in defini konseitu Paz hanesan“kondisaun ou situasaun ida-ne’ebé hakmatek (laiha problema ou konflitu), laiha funu no ema hotu simu malu hodi moris hamutuk no hakmatek iha dame no domin nia laran. Ita hateke ba definisaun ida ne’e, ita koko halo reflesaun krítiku no refletivu hosi lidun realidade ezistensiál nian kona-ba situasaun ida ne’e. Se ita halo verdade ba definisaun koñesimentu sensu komum nian ne’e mak, ita ho fiar-an hasa’i sintéze ida katak loos duni Timor-Leste país ida-ne’ebé moris iha dame no hakmatek nia laran, tan nia sosiedade hotu moris hakmatek laiha problema ou konflitu no ema hotu simu malu nu’udar seres em relação. Maibé karik ita lakoi simu de’it definisaun ida ne’e no koko hasees-an hosi definisaun ida ne’e mak mosu pergunta sira hanesan; Tebes no loos duni ka paz mak ita ko’alia ba nasaun ou ema ida moris hakmatek, laiha konflitu, no laiha funu? Se ita koko hamosu pergunta sira hanesan ne’e mak, definisaun iha leten ita ho fiar-an dehan definisaun ne’e “inserteza definisaun”, katak definisaun ne’e seida’uk serteza ka loos liu.
Pesoalmente, atraves ha’u nia perspetiva individuál defini paz hanesan “situasaun ou kondisaun sosiál, polítika, ekonómika ema no nasaun ou estadu ida nian di’ak loos ona, no laiha problema ou konflitu ka krize sosiál, polítika, ekonómika no konflitu fíziku ka psikolójiku iha ema ida-idak nia an, família, sosiedade no nasaun, ka simplesmente ema hotu moris iha justisa sosiál iha Nasaun ka Estadu ida.
Hahún ba definisaun ida ne’e, ita halo análiza krítiku ba realidade Timor-Leste nian, liu-liu ba ema ida-idak nia an, ita ho pesimista dehan, ezisténsia hosi konseitu ida ne’e uito’an liu ezisti iha sosiedade nia leet. Ezemplu konkretu maka ema barak sei hirus malu no oho malu, tara-an (oho-an), stres, no problema Fíziku no pskolójiku seluk ne’ebé ita idaidak obeserva. Injustisa sosiál sei buras iha fatin barak. Ukun-Na’in sira aproveita oportunidade sira hodi halo korupsaun, opresaun no traisaun ba konfiansa povu nian ne’ebé fó ba sira. Kompañia balun seiduak fó kompensa ho loloos tuir rezultadu serbisu traballadór sira nian. Violasaun seksuál mosu iha fatin barak, tráfiku umanu, abuzu seksuál, violénsia doméstika no problema sosiál seluk. Konsekuensia boot hosi problema no injustisa sosiál hirak ne’e lori ema hotu ba problema no to’o konflitu, se to’o ona konflitu mak paz nafatin la eziste. Tanba ne’e antes hakotu, hakarak hasa’i de’it sintéze ida katak “paz só ezisti bainhira laiha ona problema no injustisa sosiál iha sosiedade nia leet”.




EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE                                                                                                               ...