sábado, 4 de fevereiro de 2023

ABUZU ONLINE IHA MÍDIA-SOSIÁL BA FETO NO LABARIK-FETO IHA TIMOR-LESTE: ESTUDU KAZU IHA MUNISÍPIU DÍLI

 

ABUZU ONLINE IHA MÍDIA-SOSIÁL BA FETO NO LABARIK-FETO IHA TIMOR-LESTE: ESTUDU KAZU IHA MUNISÍPIU DÍLI

Membru Girls Out Loud[1]

Rezumu

Artigu ida-ne’e aprezenta kona-ba Abuzu online iha mídia-sosiál ba feto no labarik-feto iha Timor-Leste: Estudu kazu iha munisípiu Díli. Objetivu artigu ne’e nian mak nu’udar meius advokasia hodi minimiza no prevene abuzu sira hosi mídia sosiál hasoru feto no labarik feto. Estudu ne’e hala’o iha munisipíu Dili, liuhosi entrevista semi estruturadu, Focus Group Discussion /FGD ho feto no labarik feto no mane hamutuk na’in-45 no mós halo estudu dokumentál ba dadus sekundária sira ne’ebé hakarek-na’in asesu. Rezultadu ne’ebé hetan hatudu katak feto no labarik feto hirak-ne’e hetan abuzu online hosi mídia-sosiál iha sira-nia vida kuotidiana ne’ebé afeta ba sira-nia kondisaun psikolojia/emosionál no seguransa pesoál.

Liafuan Xave :  Abuzu online, feto no labarik-feto, mídia-sosiál, Timor-Leste.

 

Estudu ida-ne’e analiza kona-ba abuzu online iha mídia-sosiál ba feto no labarik feto sira iha Timor-Leste. Nu’udar ita hatene katak feto no labarik feto sira, tuir ami-nia supozisaun hetan abuzu online husi mídia sosiál ne’ebé afeta ba sira nia kondisaun emosionál no bele afeta ba sira-nia vida em jerál. Objetivu hosi estudu ida-ne’e halo estudu kazu kona-ba utilizasaun mídia-sosiál online hodi bele relata rezultadu kona-ba abuzu online, nune’e bele uza nu’udar referénsia ba advokasia hodi minimiza no prevene abuzu no kualkér violensia seluk ne’ebé akontese iha sosiedade.

Kestaun hirak iha leten nu’udar razaun prinsipál ba hakerek-na’in elabora temátiku ida-ne’e, hanesan rezultadu balun hosi relatóriu ne’ebé prodúz hosi APFTL[2] no UNICEF kona-ba Komportamentu Adolexente no Foinsa’e Uza Internet, Agostu-2022 hateten: “ Adolexente no foinsa’e sira hotu-hotu uza Facebook no WhatsApp hanesan plataforma média sosiál no komunikasaun instante ne’ebé sira prefere liu. Iha risku barak ne’ebé ameasa ba adolexente no foinsa’e sira durante online, […]dala barak liu hasoru issue sira hanesan promosaun ho konteúdu pornografia iha online (porn ads), no hetan konteúdu sira ho aktu violentu la ho sira nia konsiénsia rasik ne’ebé fahe ba sira liu hosi online. Sira mós hateten dala ruma ema seluk foti sira nia dokumentu privada iha online (doxxing), no hetan konvite hosi ema seluk atu ko’alia kona-ba seksuál liu hosi online. Iha mós balun mak hetan ameasa atu publika sira nia informasaun seksuál iha online (revenge porn)... Parte seluk relatóriu hosi Fundo da ONU ba labarik, Unicef, informa  “mais de 80% dos jovens de 18 anos de idade temem sofrer abuso seksuál online”[3].

Tuir perspetiva hosi partisipante sira FGD nian katak, abuzu online mak aktu violentu ne’ebé akontese via-online ka plataforma mídia-sosiál (dijitál) hasoru ema seluk no halo ema seluk senti la konfortavel. Hanesan simu mensajén ho konteudu pornográfiku, linguajén mál (tolok, trata malu, halo difamasaun, ameasa ema seluk nia vida), publika ema seluk nia imajen privadu sem konsentimentu hosi na’in, nst. Respondente sira mós barak mak hatene ka iha koñesimentu kona-ba abuzu online ne’ebé dehan “abuzu online katak abuzu ne’ebe halo liuhosi Mídia-sosiál (Facebook, WhatsApp, Istagram nsst)hodi insulta individu ida, dalabarak akontese wainhira liuhosi individu rua ne’ebé troka mensajén ba malu(chatting) ou bele mós ho meius fahe ema ida nia privasidade iha mídia-sosiál”.  No mós balun aprezenta kona-ba tipu sira hosi abuzu online hanesan “cyberbullying ka online bullying, emotional abuse, sexting, sexual abuse no sexual exploitation”.

Feto hotu ho tinan-18 mai kraik ne’ebé konsidera nu’udar labarik feto (cf. Konvensaun Direitu Labarik, art.-1), sofre abuzu oioin via-online, tanba seidauk komprende oinsá utiliza plataforma online/dijitál ho loloos no efetivu tuir-nia prosedimentu no norma sira ne’ebé sosiedade estabelese. Labarik sira balun aseita pedidu amizade sem koñese ema ne’ebé halo pedidu, menus koñesimentu hodi kontrola account mídia-sosiál, nst. La’ós de’it labarik sira mak sofre, maibé mos feto foin-sa’e sira, ne’ebé to’o hetan ameasa ba sira-nia vida. Hanesan esperiénsia hosi respondente ida hateten:

Kolega sala ho ema estranjeiru ida-ne’ebé mak sem koñese ou sem iha relasaun ruma, to’o ami konversa ho di’ak loos, to’o fó tiha nomor whatsapp malu to’o konversa ne’ebé di’ak loos ho ema estranjeiru ne’e, to’o ema ne’e husu kona-ba hau-nia privasidade no brani send link pornografia nian mai no nia tenik buat barak loos liuhosi mídia. To’o ikus mai, hau sente ladún konfortavel ona ho ema ne’e, entaun desizaun ne’ebé hau foti mak hapara ami na’in-rua nia chat liuhosi via-online tanba la sente seguru ona bainhira ha’u online. To’o ikus mai, ha’u hetan ameasa hosi ema estranjeiru ne’e”.

Hosi esplikasaun ida-ne’e bele hateten impaktu hosi abuzu online bele ameasa ba ema ida nia vida hanesan sente la konfortavel no seguru. Esperénsia seluk mós hateten iha mane balun (la mensiona identidade) ne’ebé tenta envia mensajén no imajen imorál ba maluk feto-sira no labarik feto sira. Bainhira enfrenta situasaun hanesan ne’e, sira lahatene kona-ba oinsá atu solusiona situasaun ida-ne’e . Hanesan esperiénsia hosi belun feto ida-ne’ebé enfrenta situasaun abuzu, nia lahatene atu solusiona oinsá.

“Ha’u la hatene atu halo hanusa no ha’u la hanoin atu fó hatene ha’u-nia família tanba momentu ne’ebá ha’u trauma tebes no ha’u block kedas account refere.  La to’o iha ne'e de’it, akontese mós wainhira ha'u uza instagram no Indianu ida-ne’ebé followed ha’u no ha’u followed back no kontente tanba ema estranjeiru mak followed no ami-rua komesa chat no buat hotu la’o baibain”…

Maski nune’e, iha balun ne’ebé iha koñesimentu natoon hodi rezolve sira-nia problema bainhira sira enfrenta situasaun hanesan mensiona iha leten. Esperiénsia sira hatudu hanesan, balun taka telemovel bainhira hetan xamada ka video call hosi ema ne’ebé la koñese, halo mute ka sai hosi grupu ne’ebé mak laiha benefísiu, report account, rejeita pedidu amizade hosi pesoál ne’ebé  la koñese no balun mós  relata direta ba intituisaun relevante no kompetente, hanesan PCIC[4], Marie Stopes, Nabilan (The Asia Foundation), no uza koñesimentu hodi ignora mensajen sira ne’ebé la importante. Hosi solusaun hirak ne’e balun relata ba instituisaun ne’ebé relevante, iha balun seluk mak relata ba instituisaun ne’ebé la relevante, ida-ne’e akontese tanba menus koñesimentu kona-ba  oinsá relata kazu sira.

Dadus hirak ne’e la sees dook hosi saida mak relata iha relatóriu survey komportamentu adolexente no foin-sa’e nian kona-ba utiliza internet (APFTL & Unicef, p. 32) ne’ebé dehan Adolexente feto no foinsa’e feto sira dala barak liu hasoru issue sira hanesan asédiu seksuál iha online hanesan ameasa atu publika sira nia informasaun seksuál ho 32% no ema seluk konvida sira atu ko’alia kona-ba seksuál ho 33% kompara ho adolexente mane no foinsa’e mane sira. Maioria hosi Adoloxente sira seidauk iha konsiensia katak sira hetan ka simu informasaun lalo’os iha Internet.

Hosi rezultadu sira ne’e hatudu katak, maski Konvensaun Direitu Labarik nian proteje labarik ida-idak iha direitu atu hetan protesaun hosi formas esplorasaun oioin no abuzu seksuál[5], no mós iha konstituisaun RDTL art.18 hateten labarik sira direitu ba protesaun espesiál hosi família, komunidade no mós estadu, liuliu hasoru hahalok hotu hanesan la tau matan, diskriminasaun, violénsia, opresaun, abuzu seksuál no esplorasaun, maibé ita sei nafatin enferenta iha labarik feto no feto sira balun nafatin hetan abuzu hosi ema joven no adultu sira iha ita-nia sosiedade, liuliu iha ambiente virtuál.

Iha konstituisaun RDTL art. 36 mós dehan ema idakidak iha direitu ba onra, ba naran di’ak no ba reputasaun no direitu atu defende an-rasik no la fó-sai ninia moris partikulár iha uma-kain laran, maibé iha realidade ema balun lakon sira-nia onra no privasidade tanba ema publika sira-nia imajen ne’ebé ladi’ak, hetan difamasaun, no problema seluk iha mídia-sosiál.

Hosi rezultadu hirak ne’e hakerek-na’in hakarak konklui katak abuzu online (cyberbullying ka online bullying, emotional abuse, sexting, sexual abuse no sexual exploitation) ba feto no labarik feto nafatin akontese iha Timor-Leste ne’ebé afeta ba sira-nia kondisaun psikolojia/emosionál no seguransa pesoál. Ne’e duni ba maluk sira hotu, espesiál ba feto no labarik feto ne’ebé hetan abuzu online atu labele nonok no koko hatete sai liuhosi relata ba, família/ ka ema sira-ne’ebé fiar ba, parte relevante no kompetente hanesan (PCIC, PNTL, Nabilan, PITL, Alfela, PDHJ, REDE FETO, FUNDASAUN ALOLA, FOKUPERS, CARE INTERNATIONAL) no mós kontrola account mídia-sosiál sira atravez rejeita pedidu amizade hosi account deskoñesidu, block account, report account no ignora mensajén ne’ebé la importante.

 


[1] Membru hirak ne’e nu’udar partisipante iha formasaun durante loron rua kona-ba hakerek sientífiku (artigu sientífiku ne’ebé realiza iha sala enkontru Plan International Timor-Leste hosi loron 03-04 fulan fevereiru,2023)

[2] Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste

[3] https://news.un.org/pt/tags/abuso-sexual-online asesu iha loron 03 fevereiru, 2023, 14h.59m.

[4] Polícia Científica e de Investigação Criminal

[5] Konvensaun Direitu Labarik, art. 34

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE                                                                                                               ...