segunda-feira, 17 de dezembro de 2018

KOÑESIMENTU NU’UDAR INSTRUMENTU BA LIBERTASAUN




KOÑESIMENTU NU’UDAR INSTRUMENTU BA LIBERTASAUN


Hakerek-na’in: Cesar Ferreira Amaral- Alumni FFCH-UNTL 

I.                   Introdusaun 

Tema ida ne’e, la’ós ha’u mak hili hodi hakarak hakerek iha espasu ida ne’e, maibé tema ne’e mai hosi rezultadu diskusaun ami na’in-haat nian, ha’u, kamarada Stevano, kamarada Miguel no Kamarada Salvador. Tema ida ne’e mós la’ós tema ba artigu nian, maibé tema ba Graduasaun kamarada Salvador nian. Hafoin aproveita no halo diskusaun ne’ebé naruk, rona ritmu diskusaun nian ne’ebé nakonu ho esénsia hosi koñesimentu no fim ha’u iha inisiativa foti tema ida ne’e sai mós nu’udar tema ida ba artigu nian, hodi taka tinan 2018.
Uluk-liu, ha’u hahú ho kestaun balun nu’udar ponto de aranca hosi artigu ida ne’e; Saida mak koñesimentu, saida mak instrumentu no saida mak libertasaun! Koñesimentu no Libertasaun hanesan Liafuan Xavi iha artigu ida ne’e, no ha’u sei la esplika definisaun estimolójiku hosi termu sira ne’e maibe sei esplika de’it interpretasaun jerál no opiniaun pesoál nian balun iha artigu ne’e, no halo análiza krítiku balun ba kontextu edukasaun Timor-Leste nian.
Ita “dale” kona-ba koñesimentu la sees hosi liafuan ida hanaran Edukasaun. Liuhosi Edukasaun mak ser humano ida bele forma nia koñesimentu. Nune’e mosu iha ita-nia hanoin kestaun ida tan, saida mak edukasaun? Relasiona ho ida ne’e,  iha perspetiva balun ne’ebé metin tebes iha manorin-na’in sira ne’ebé radikál, dehan, edukasaun ou prosesu hanorin iha forma saida de’it nia baze nunka mais liberta hosi importánsia polítika Polítiku sira-nian, perspetiva iha ne’e mai hosi ipotéze ida katak edukasaun sempre uza hosi na’in ba dominasaun sira hodi lejítima sira-nia dominasaun. Perspetiva seluk hosi teoria reprodusaun ne’ebé konsidera edukasaun nu’udar prosesu ba produsaun konxiénsia krítiku, ne’ebé hamosu konxiénsia ba klase, jéneru no konxiénsia krítiku sira seluk. Hosi perspetiva daruak nian, lori manorin-na’in radikál sira barak la’o tuir, no sira konsidera edukasaun nu’udar prosesu ba libertasaun umanu ka sosiál.

II.    Edukasaun iha Kontextu Timor-Leste
Ita hateke ho kle’an no onestu ba edukasaun iha kontextu Timor-Leste nian, tantu formál no informál, baze no ideolojia filozófika edukasionál seida’uk iha. Polítiku sira ne’ebé ukun, uza sira idaidak nia maneira de ser no polítika hodi muda setór edukasaun tuir sira idaidak nia polítika. Edukasaun iha Timor-Leste, la refere ba saida mak hatuur iha leten, katak edukasaun nu’udar prosesu ba libertasaun umanu ka libertasaun sosiál maibé nu’udar prosesu ba produsaun estudante kompetetivu, nune’e mós produs ema sai mákina hodi serbí ba grupu elite sira. Elite nia oan sira hetan fatin di’ak hodi asesu edukasaun ho kualidade iha nivel internasionál, povu nia oan nafatin la’o tuir sistema edukasaun ne’ebé laiha ideolojia filozófika hodi nafatin sai atan tinan ba tinan. Koñesimentu estudante sira-nian laiha baze filózofika ida-ne’ebé metin hodi lori estudante to’o iha koxiénsia krítiku nune’e bele halo libertasaun umanu ka sosiál, tanba sistema kurikulár no prosesu hotu ne’ebé hatuur iha sistema edukasaun Timór nian nia baze mak polítiku-na’in sira. Sira  halo sistema hotu tuir sira-nia baze polítika hodi lejitima sira-nia dominasaun. Estudante balun ne’ebé konsege to’o iha konxiénsia krítiku tanba estudante sira ne’e iha konxiénsia kona-ba sira-nia an rasik, balun sira-nia eskola ka fakuldade fó espasu ba dezenvolvimentu koñesimentu krítiku, reflexivu, lójiku no inovativu i sira rasik badinas buka referénsia hosi variedades partes, halo diskusaun no auto-didátika, no hirak ne’e la’ós tanba rezultadu hosi sistema edukasaun nian.
Instituisaun ka Universidade sira iha Timor-Leste laiha semellansa ba sistema sira; Padraun ba kuríkulu, lian hanorin, no sistema sira seluk. Instituisaun no Universidade idaidak la’o no halo tuir vizaun no misaun universidade nian, la’ós hahún ka bazeia ba ideolojia edukasionál ida, tanba ne’e mak maioria graduadu no graduada sira barak dúvidas atu la’o ba ne’ebé no la’o oinsá?. Maioria preokupa ho servisu, la’ós serbisu! Sistema, hanorin ema sai ema ne’ebé kompetitivu, la’o tun sa’e leba diploma hodi buka tun buka sa’e atu servisu, hodi sustenta netik moris. Hodi sustenta de’it moris família nian, graduadu/a sira tenki volante hosi sistema hirak mak kria ona hosi na’in ba podér sira, tanba ida ne’e mak sira-nia estratejia ne’ebé koloka ona iha sistema edukasaun. Tinan ba tinan ita nafatin sai atan ba sira-nia sistema se ita-rasik la konsege hanoin ho krítiku ba realidade ne’ebé ita hasoru.

III. Koñesimentu nu’udar instrumentu ba libertasaun
Koñesimentu nu’udar prosesu ida mak lori ema hariku nia-an iha matenek no kapasidade nian, bele aplika saida mak nia hatene iha moris [definisaun jerál]. Parte seluk, tuir resposta balun ne’ebé ha’u hetan hosi pergunta sira ne’e ha’u lansa ba kolega balun iha WhatsApp sira resposta dehan koñesimentu hanesan matenek ida-ne’ebé ema ida iha hodi aplika ba nia moris [ex; ha’u hatene kona-ba maneira halo dosi, no ha’u aplika halo dosi], nune’e mós bele hatene desidi objetivu moris no bele halo mudansa ba an-rasik no ba komunidade. Tuir Platão iha nia analojia Kaverna fó hatene mai ita kona-ba ema ida-ne’ebé sai hosi gruta no liberta nia maluk sira seluk, ida ne’e hatudu katak só ho de’it koñesimentu mak ema ida bele livre hosi ignoránsia, bosok, violasaun no explorasaun ema seluk nian  no hanoin kona-ba nia an-rasik no nia sosiedade nune’e mós bele rezolve ka halo mudansa ba nia moris no moris sosiedade nian. Se ema ida laiha koñesimentu mak, nia lahatene kona-ba oinsa nia moris, no ema seluk nia moris, no mudansa ka istória sosiedade nian, no nia sei la liberta hosi saida mak haktemik iha leten no la konsege deskobre realidade foun.
Ita bele confere hanoin no opiniaun sira iha leten ho realidade reál daudaun ne’e. Edukasaun ita-nian oferese rezultadu ida ne’e duni. Koñesimentu nia sasukat mak kaderta eskolár, diploma ne’ebé hakerek klasifikasaun dahuluk, daruak no datoluk. Sé mak iha valór di’ak (9/10) iha disiplina ida, nia mak iha koñesimentu di’ak. Edukasaun hanorin ema sai kompetitivu iha nivel eskolár, la’ós hanorin ema sai sujeitu ne’ebé krítiku hodi hateke realidade hotu hodi bele liberta no halo mudansa ba nia moris no nia sosiedade. Filózofu boot KARL MARX hateten; Koñesimentu sei la vale/folin, se ita la konsege uza hodi serbí ema seluk, ka simplesmente liberta ema seluk. Mas iha kontextu Timór diferente, maioria hateten koñesimentu sei folin liu se ita hetan klasifikasaun dahuluk ka daruak, no diploma mak sai sasukat ba koñesimentu.
Estudante ka universitáriu ida fó hanoin krítiku ka krítika ruma hasoru realidade sosiál, polítika, ekonomia, saúde, edukasaun no realidade sira seluk ne’ebe naksalak, sosiedade no elite sira hateten estudante ne’e bulak, la matenek, laiha koñesimentu no seluk tan. Maibé se estudante ka universitáriu ida normativu ka la’o tuir no hana’i de’it saida mak sosiedade no elite sira kria, estudante ne’e mak estudante síviku no matenek, ka estudante ne’ebé iha koñesimentu.
Ita hateke fila-fali ba realidade istórika Timor-Leste nian, ita-nia nasaun ida ne’e uluk-liu kolonia no invade hosi Portugál no Indonézia. Portugál ukun durante tinan atus haat limanulu [450] no Indónezia invade durante tinan ruanulu-resin-haat [24]. Realidade oferese mai ita ukun rasik-an ne’ebé ita hetan iha loron 28 fulan Novenbru 1975 unilateralmente no iha 20 fulan maiu 2002 restaura hikas indepedénsia ida ne’e, no hetan rekoñesimentu internasionál. Libertasaun totál ida ne’e la’ós mosu de’it hanesan milagre, maibé iha lider nasionál sira iha koñesimentu no vizaun ne’ebé boot hodi jere estratejia luta hasoru inimigu sira to’o hetan independénsia totál. Estratejia luta ne’ebé fahe ba parte tolu; Frente Armada (hala’o funu ho matenek iha ai-laran), Frente Klandestina (hala’o klandestina ho matenek iha vila-laran) no Frente Diplomátika (hala’o diplomasia ho matenek iha rai-liur no husu apoiu internasionál ba luta libertasaun nasionál), hirak ne’e hotu jere ho di’ak hodi atinji indepedénsia nasionál no rekoñesimentu internasionál tanba ita-nia lider sira uza sira-nia koñesimentu ho di’ak no loloos tuir natureza koñesimentu nian. Sira uluk la uza sira-nia koñesimentu hodi atinji susesu individuál hanesan ohin loron maioria estudante halo, maibé sira uza sira-nia koñesimentu hodi liberta pátria no povu ne’ebé moris iha dominasaun, esplorasaun, opresaun no violasaun imperialismu no korente invazór nian.
Liuhosi espasu ne’e fó hanoin ba kolega estudante no universitáriu sira hotu, sívitas académicas, kolega graduadu/a sira, katak uza ita-nia koñesimentu ne’ebé iha hodi liberta ita-nia maluk sira hosi ignoránsia, bosok, opresaun, esplorasaun no dominasaun ema balun nian, hodi bele dezenvolve hamutuk ita-nia sosiedade ida ne’e, la’ós ita hirak ne’ebé mak iha koñesimentu uito’an kaer diploma hodi la’o tun sa’e tama edifísiu sira atu bele liberta de’it ita-nia an. Libertasaun individuál ne’e mak ignoránsia boot liu ne’ebé ita halo, no ita rasik mak halo violasaun ba ita-nia pensamentu ka iha liafuan kasar karik dehan halo pemerkosaan ba ita-nia kakutak rasik (onani otak). Se ita hirak ne’ebé iha koñesimentu mak la’o tun sa’e buka fatin atu servisu, oinsá ho ita-nia maluk sira ne’ebé laiha koñesimentu natón hanesan ita, sé mak bele liberta sira? Ka ita fuan boot hodi oferese sira sai mákina hodi ema explora no uza tuir ema nia gostu? Ita hanoin hamutuk ba kondisaun ida ne’e. Koñesimentu sei folin liu se ita uza hodi serbí no liberta ita-nia maluk sira hosi dominasaun, opresaun no explorasaun grupu balun nian, no konsege muda hamutuk sira-nia kondisaun moris. La’ós koñesimentu sei folin se ita konsege goja ita-nia salariu-boot iha ita-nia maluk sira-nia terus no susar leten. 

Artigu simples ne’e ha’u hakerek hodi taka ha’u nia jornada akadémika 2018 nian no dedika espesiál ba kolega sira ne’ebé foin gradua,] no em jerál ba hirak ne’ebé iha koñesimentu. Parabéns ba Graduadu/a hotu, espera bele uza koñesimentu ho loloos tuir natureza ka esénsia koñesimentu nian. No la uza koñesimentu ne’ebé iha hodi explora, domina no fó opresaun ba ita-nia maluk sira seluk.

Boas-Festas do Santo Natal, e Próspero ano Novo.

sexta-feira, 5 de outubro de 2018

HARAIK-AN NO KALMA NE'E SINÁL KATAK LIDER VIZIONÁRIU, FORTE NO EZEMPLAR.

HARAIK-AN NO KALMA NE'E SINÁL KATAK LIDER VIZIONÁRIU, FORTE NO EZEMPLAR.
Reflesaun ida ba humildade Kristu nian hateke husi ponto de vista lideransa no prátika humildade balu husi Lideransa Maun Bót Kay Rala Xanana Gusmão nian.

Hakerek-na'in : Lizerio Dias
Idade: 23 anos
Atual estudante iha UNTL
Ida ne’ebe haraik an laos katak nia fraku, maibe pelo contrário nia vizionáriu, forte no hakarak manan luta ho mekanizmu pasífiku no ezemplar.
Hau hahu ho lia fuan ida “persistensia ba lia los” ne’e signifika katak ita halo esforsu hotu hodi luta atu manan lia los no la hakiduk maibe simu ho ksolok dezafiu saida deit iha prosesu luta ne’e nia laran, atu lembra mos ita hotu katak atu hetan harmónia iha ita nia união ka jornada ba luta atu manan lia los ne’e nesesita tebes atu iha respeitu malu no haraik an tanba ida ne’e bele halo ita entusiazmado no haksolok iha luta ne’e nia laran, faktus ka ilustrasaun ba lalaok haraik ne’e bele hare deskrisaun balu iha kraik ne’e:
Hare husi perspetiva Lider no Lideransa, Kristu lider ida ne’ebe diak tebes no importante ba ita ne’ebe aprende lideransa atu banati tuir mos hahalok kmanek lubuk ida husi Kristu nia lideransa, tanba meiu atu sai lider ida diak ida mak aprende no hetan inspirasaun husi lider importante sira ne’ebe susesu iha kareira lideransa, nune’e hakerek ne’e mos hakarak explora modellu lubuk ida husi Kirstu nia lideransa li liu ligadu ba hahalok lideransa ho humildade.
Hateke Kristu hanesan lider ne’ebe iha iha influensia bót liu iha Mundo, hatudu aktu haraik an no respeitu hodi fase Apostolu sira nia ain nu’udar ezemplu osan mean ba lider sira ohin loron atu reflete. Iha parte ne’e Kristu hatudu hahalok úniku no extraordináriu tebes ne’ebe hau bele dehan haraik an to’o rai leten I ema seluk nunka halo maske ida ne’e simples no la todan, hodi justifika duni nia lia fuan “Hau mai atu servi no laos ema servi” “I come to serve and not to be served”.
Iha ita nia matan ema ida haraik an liu ne’e katak nia fraku ka tauk, maibe haraik an ne’ebe mai ho domin ne’e sinal katak ita forte, vizionáriu no sabedória. Kristu hanesan lider bót ba Apostolu sira nian iha tempu ne’eba hatudu uluk aktu hanesan ne’e atu hamate ho efetivu tebes apostolu sira atu foti an ba malu ka ba ema seluk, tan Kristu hatudu uluk ona haraik an lo los, ida ne’e signifika Kristu ukun ho ezempu “Lead by ezample”, atu simplifika karik se ita iha Kantor ida ka Bairo ida iha foer barak, maibe ita nia Chefe mak hamrik hamos uluk, ida ne’e impresionante no sei soke ita barak nia neon atu ita tun hodi hamos tuir, ida ne’e fasil atu akontese tan ita Timor mos iha kultura soliedariedade ne’ebe bót ba malu.
Foti mos fraze badak ida husi reflesaun ne’ebe hau publika ona fulan kotuk, ita hateke ba Kristu nia tátka no lideransa iha luta atu salva ema hotu iha Mundu, nia uza modellu lideransa haraik an to’o entrega an ba ema at sira, ne’ebe fofoun inimigu (soldadu sira) no bele dehan ema barak iha tempu ne’eba hanoin katak nia fraku, maibe lo los iha ida ne’e maka nia forte liu, tanba nia konsege manan luta ho hakmatek liu no manan inimigu dala ida sem iha konflitu bót ruma ne’ebe karik momentu ne’e akonstese bele rezulta ema mate, kanek no destruisaun ba sasan barak liu.
Iha ne’e signifika katak Jesus ho haraik an uza metodu luta ida efetivu no efisiente tebes, manan asaun violentu husi nia inimigu la lori ema “masa” barak no material ka armas bót oi oin, maibe ho deit fiar metin ba Nai Maromak, domin ba ema hotu no haraik an iha lia los. Hau lembra dala ida iha hau nia diskursu nu’udar reprezentante Parlamentu Foinsa’e Primeiru Periodu iha Cerimônia ne’ebe ami entrega mandatu ba membru foun tinan lima kotuk, iha lia fuan ikus hau taka ho frase “ Jesus é forte por causa de amor e corajoso por causa da verdade” Jesus forte tanba domin no brani deit tanba lia los.
Maun Bót Kay Rala Xanana Gusmão (MBXG), Lider Nasional ida ita Timor oan tomak nian, nia ezemplu lideransa ilustra mos ita hotu sobre humildade, nia luta la ho rekursu oi oin ne’ebe modernizadu liu maibe ho nia Karizma hakuak ema hotu ho domin no haraik an to’o dala barak nia ibun la iha kbiít atu expressa, nia matabén mak expressa hodi tanis, maibe nia matan bén konsege fo matak malirin no kma’an ba ema brak nia fuan hodi hametin ema nia esperansa hodi manan faze luta oi oin, inklui manan inimigu nia laran.
Hateke oitoan ba kotuk, wainhira ema kaptura MBKXG, ida ne’e sai notisia triste no todan ba ema barak tempu ne’eba, I MBKXG momentu ne’eba bele halo reazen tanba nia Comandante FALINTIL ne’be iha forsa sufisiente, maibe MBKXG pelo contrario entrega an ho hakmatek no dame tebes ita bele hare iha video sira hamnasa ba malu no amigável tebes wainhira kaer Maun Bót, i inimigo bele hanoin Maun Bót lakon ona, maibe no fim hatudu katak ho kalma, persistente no haraik an MBKXG manan nafatin luta maske iha inimigu nia liman laran, ne’e katak nia luta ba dame no hakmatek liu duni husi dalan dame no hakmatek mezmu iha situasaun presaun no todan bót, ne’ebe la fasil atu ema barak halo, ita bele hare mo mos iha video ne’e to’o hotu wainhira Comandante sira ho fardadu mai investiga MBKXG sira la dun hamnasa no oin kontenti, maibe wainhira sira investiga MBKXG sira bele hamnasa tanba MBKXG mos iha Karizma humor, halo komik ema hamnasa, iha situasaun hotu to’o ohin loron, lider ne’ebe bele halo ema hamnasa mezmu iha situasaun difisil, ne’e lider diak tebes, tanba hamnasa ne’e instrumentu diak liu iha felisidade no harmónia nia laran. To'o ohin loron MBKXG nia asaun ne metin ho nia ona hanesan ita hare nia ba hamos foer iha valeta sira, nia sai tránzitu iha dalan bót no nia halimar ho labarik sira hodi halo sira haksolok ho nia maneira rasik neebe ita barak admira.
Hanoin oitoan mos Kristu nia persistensia, wainhira diabu kaer nia hodi husu se o adora hau, hau sei bele fo hotu sidade ho riku sira ne’e ba ó, maibe kristu ho persistente no konsistente hatan katak hakerek nanis ona o sei adora los deit o nia Maromak mesak ida deit, Kristu iha situasaun presaun nia laran maibe nia prínsipiu fiar nunka mihis iha minutu ruma, MBKXG wainhira Comandante Militar Indonesia hatete ba nia wainhira kaer nia nune’e, diak liu o para luta, se lae o sei hetan terus barak liu, I MBKXG ho kalma tebes hatan, hau bele hetan choque husi listrik ka kastigu todan saida deit husi emi, maibe problema luta Timor ne’e problema justisa Internasional no direitus humanos, ne’e katak MBKXG nia prinsipiu persistente no konsistente duni, iha parte ida ne’e bele dehan MBKXG banati tuir Kristu nia modellu lideransa kona ba haraik an no persistente ba lia los .
Foin dadaun nia hatudu nafatin nia prinsípiu luta verdadeiru ne’e hodi lidera luta hodi manan Fronteria Marítima (FM) ho dalan pasífika tebes, manan FM ho dalan amigável nafatin, to’o ho kazu ida ne’e ita Timor mak hatudu duni ezemplu primeiru ba Mundu tomak kona ba oinsa uza Konsiliasaun hodi resolve disputa sira, ita idéntiku ho uza mekanizmu próspera hodi manan ita nia direitu. Universidade sira ho kualidade ás lubuk ida iha Mundu fo Título Doutor Honorário ba MBKXG tanba nia luta ba dame ho mekanizmu dame, ida ne’e presiza sai orgullu ba ita Timor oan tomak.
Atu konklui, atu afirma tan deit katak ema ne’ebe haraik iha persistensia ba lia los susar tebes atu ema seluk hatun nia, tanba ema foin hanoin atu hatun nia, maibe nia haraik an nanis ona, no nia mos sei la iha egoizmu no arogansia, i li liu nia sei haksolok iha jornada luta ba vizaun neebe nia iha.
Rahun diak ba ita hotu.
Lizerio Dias "LD"


quinta-feira, 6 de setembro de 2018

REFLESAUN ISTÓRIKA “MASAKRE SETEMBRU NEGRO” SUAI

REFLESAUN ISTÓRIKA “MASAKRE SETEMBRU NEGRO” SUAI


Hakerek Na’in: Cesar. F. Amaral (Erri)[1]

Timor-Leste ne’ebé koñesidu iha komunidade internasionál ho nia identidade Repúblika Demokrátika Timor-Leste- RDTL, ne’ebé ba daudaun ne’e halo ona nia aniversáriu  ukun rasik-aan nian ba dala sanulu resin-neen, bainhira restaura hikas nia ukun rasik-aan iha loron 20 fulan maiu tinan 2002. Antes hakat mai faze ida ne’e, rai ki’ik ne’e hakat liu faze metan nian ne’ebé naruk, husi kedas dominasaun Olandés, okupasaun Japonés, Portugés to’o mai iha invazór indonézia nian.  Hanesan haktuir iha istória ukun rasik-aan nian, Portugal ukun durante tinan 450, indonézia durante tinan 24 no Japonéz antes Portugal ukun, maizomenus tinan 1942 i Olandés maizomenus tinan 1613[2].
Durante okupasaun ne’ebé naruk husi rai-seluk, Timor-Leste nunka hetan rekoñesimentu internasionalmente ba nia ezisténsia no nia sofrimentu sira. Maibé hafoin iha okupasaun husi invazór indonézia nian, mak nia hetan rekoñesimentu inernasionalmente ba nia luta, maibé la’ós Indónezia halo buat foun ka buat diak ruma iha rai ida ne’e, mas pelo contrario sira hamosu masakre oi-oin (torturasaun, violasaun, kastigu, estraga, oho nst) hasoru povu iha rai ida ne’e. Hahú kedas hus Masakre Santa Krus (ne’ebé loke komunidade internasionál nia matan, bainhira Jornalista Internasionál Max Stahl fó sai filmajem masakre Santa Kruz nian) to’o masakre Setembru Negro, ne’ebé akontese iha  Suai, Munisípiu Kovalima.
Masakre Setembru Negro Suai (06 de setembru 1999), ne’ebé dadaun ne’e povu hotu komemora nia ezisténsia lutu metan nian ba dala sanulu resin-sia, lori povu no sarani Timor-Leste, liu-liu suai nia oan sira hanoin hikas trajédia inesperadu ida ne’ebé hamate sarani ka povu suai oan no Timoroan sira seluk menus liu nain  ruanulu resin-hitu (27)[3]  ho Bibi-atan Uma Kreda Katólika nian nain tolu; Pe. Hilário Madeira, Pe. Francisco Soares no Pe. Tarcicios Dewanto. Povu no Na’i Lulik nain tolu ne’e hetan oho husi milisia pro-intregrasaun (milisi no tentara indonézia) iha Igreja Avê  Maria Suai. Masakre ida ne’e akontese bainhira rona tiha rezutadu konsulta populár nian iha loron 04 fulan setembru, 1999, ida ne’ebé maioria timoroan 78,5% desidi ba independénsia totál, no  21,5% desidi nafatin intrega ka hamutuk ho Indonézia.
Hahún ba relatóriu Chega, husi kedas invazaun indonézia iha  1975 to’o setembru 1999 ho prezensa Militár Dame nian husi ONU (INTERFET), membru-sira militár Indonézia nian hala’o kastigu ba timoroan sira (ema sivíl) rihun resin tuir sira-nia hakarak iha área hotu teritóriu Timor nian, hanesan prátika defeza ka seguransa nian ne’ebé rutina[4].
Hateke ba realidade metan ne’e, ita ida-idak koko halo reflesaun istórika husi realidade metan ne’ebé akontese ona iha tinan sanulu resin-sia liubá, iha Suai Kovalima. Ohin, ita hotu senti no hare’e rasik liberdade iha ita-nia rain. Kastigu, torturasaun, violasaun sexuál, oho, estraga, destroi, masakre fíziku no psikolójiku, hirak ne’e la akontese ona iha ita-nia rain rasik. Lifuan hirak ne’e hotu ita rai de’it hanesan realidade istórika metan, hodi ita konta no hatutan ba ita-nia jerasaun sira ne’ebé foin mai no sei mai. Ita hotu senti todan hodi konta realidade hirak ne’e, maibé ne’e mak realidade istórika! Realidade metan ne’e, ita hotu selebra iha tinan-tinan hodi fó ita-nia Onra, Glória no rekoñesimentu assua’in ba sira hotu ne’ebé sakrifika ona sira-nia vida ba rai ida ne’e, ita husu perdaun atu sira bele hetan fatin di’ak iha reinu lalehan nian. “Imi nia mate mak, ami nia moris”!, Imi nia istória luta nian ami sei hatutan husi jerasaun ba jerasaun durante ami-nia perkursu istórika nian. Ami hotu sei aprende husi ita-boot sira-nia luta, no imi-nia luta fó motivasaun no dezafia ami foinsa’e sira hodi aprende, banati no la’o tuir hodi serbí povu no rai doben ida ne’e. Ami sei rai realidade metan  ne’e iha ami nia memória, maske laran moras, mas sei laihá ódiu no vingansa husi ami ba hirak ne’ebé hamate imi. Ami konsienti katak, husi hirak ne’e hotu mak ohin ami hetan no goja independénsia totál. Ami hana’i no hakru’uk wa’in ba Martíres hotu ne’ebé mate iha tinan sanulu resin-sia liubá iha Masakre Setembru Negro, Suai. Ami agradese no fó onrá, hodi nafatin tane aas ita-boot sira-nia luta. Ami la soi atu selu ita-boot sira-nia luta ba ukun rasik-aan ida ne’e, maibé iha responsabilidade morál hodi nafatin selebra lutu metan nian, no nafatin konta ita-boot sira-nia istória. Deskansa ho hakmatek iha reinu lalehan.
Díli, 06 de Setembru, 2018.
Reflesaun ida ne’e, nu’udár timoroan, ha’u hakerek  hodi fó ha’u nia omenajen no kondolénsia klean ba família matebian, no ba martíres Setembru Negro nian, hodi komemora ezisténsia Masakre setembru Negro nian ba dala sanulu resin-sia (06 de Setembro, 1999 à 06 de Setembro, 2018).




[1] Alumni Departamentu Filozofia, Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas-UNTL, Membru Divizaun Formasaun Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste (APFTL), Reprezenta Juventude Postu Administrativu Fohorem Iha Parlamentu Foinsa’e (PFN), Periódu dahuluk- 2010-2012.
[2] Introdusaun ne’e, ha’u kópia husi ha’u artigu uluk ne’ebé ha’u publika ona iha tinan 2017 (06-09-2017) liubá, ho tema “Hanoin Hikas Masakre Setembru Negro Suai”. Bele Asesu mós iha artigu refere. Iha artigu ne’e ha’u halo de’it reflesaun istórika. No la hamate esénsia husi artigu uluk.
[3] Chega, Laporan komisi Penerimaan, Kebenaran, da Rekonsiliasi Timor-Leste, Buku Panduan, p. 33.
[4] Ibidem, p. 34.

domingo, 26 de agosto de 2018

REFLESAUN ISTÓRIKA ANIVERSÁRIU EZISTÉNSIA ALUMNI PARLAMENTU FOINSA’E TIMOR-LESTE [APFTL] BA DATOLUK


REFLESAUN ISTÓRIKA ANIVERSÁRIU EZISTÉNSIA ALUMNI PARLAMENTU FOINSA’E TIMOR-LESTE [APFTL] BA DATOLUK


Hakerek Na’in: Cesar F. Amaral (Erri)
Membru APFTL Divizaun Formasaun [PFN 1 Periódu, Reprezentante Foinsa’e husi Postu Administrativu Fohorem, Munisípiu Kovalima]

I.                   Introdusaun
Organizasaun Juveníl Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste ho nia abreviatura APFTL, nu’udar organizasaun ida ne’ebé independente no apartidarismu ne'ebé hari’i husi eis membru sira Parlamentu Foinsa’e Nian ne’ebé mak aprende ona iha Parlamentu Foinsa’e Nian [PFN] durante tinan rua nia laran (2010-2012).
PFN primeiru periódu remata ka hakotu nia mandatu iha tinan 2013, tuir rezolusaun Governu no. 23/2009, ne’ebé hateten katak membru sira PFN nia mandatu tinan rua. Ho nune’e eis membru PFN senti katak koñesimentu no esperensia hirak ne’ebé hetan labele soe no husik leet de’it hanesan ne’e, presiza kria espasu ida hodi bele asegura sustentabilidade ba programa PFN. Tamba ne’e maka eis membru PFN sira, hahú rekonsolida no inisia diskusaun ba estabelesimentu APFTL[1].
Ne’e duni, iha loron 25-26 fulan agustu tinan 2015, realiza primeiru kongresu nasionál demokrátikamente hari’i asosiasaun juveníl ho naran Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste ka ho lia-badak APFTL, ho nia lema [Kari fini di’ak ba Foinsa’e sira][2], mai ho hanoin no prinsípiu sira mak; Ativismu, Sivismu no Voluntarismu[3] hakarak serbí ba maluk foinsa’e sira ho vizaun “Juventude autór ba dezenvolvimentu sustentável, síviku, solidáriu, justu no orgullu nu’udar timoroan”[4]ho nia misaun mak 1)dezamina no sensibiliza informasaun pozitivu ba foinsa’e timoroan nia moris di’ak, 2) Motiva no forma foinsa’e sira, 3)Promove partisipasaun foinsa’e iha moris sosiedade[5]. APFTL mós hetan ona legalidade jurídika husi Ministériu Justisa nian iha loron 05 fulan maiu tinan 2016.
Nune’e mós APFTL iha nia Planu Estratejia ba tinan lima (2015-2020) ne’ebé reflete ba vizaun no misaun APFTL hodi orienta serbisu estrutura ezekutivu APFTL durante mandatu, nune’e estrutura ezekutivu kada tinan elabora Planu Asaun Anuál (PAA) refleta ba Planu Estratejia mak deskreve ona[6].
Durante ezisténsia, APFTL mós hala’o ona serbisu parseira ho Instituisaun Governu no Organizasaun Não Governamentál sira hanesan; Sekretária Estadu ba Juventude no Desportu (SEJD), United Nations International Chlidren’s Emergency Fund (UNICEF), Koperasaun Alemaña iha Timor-Leste, liu-husi fundus ba dame (GIZ-Peace Fund), International Foundation for Electoral Systems (IFES), United Nation Population Fund (UNFPA), Conselho Nasionál Juventude Timor-Leste (CNJTL), Ministériu Administrasaun Estatál (MAE) no Marie Stopes International[7].
Serbisu parseria ne’ebé hala’o iha ligasaun ho programa no planu hotu ne’ebé hatu'ur ona iha PAA no PE 2015-2020 nian, no hahún ba vizaun no misaun tuir estatutu haruka.
II.                 Organograma APFTL
Hodi ezekuta Planu serbisu ne’ebé iha maka, APFTL iha nia estrutura aprovadu hanesan haktuir iha organograma ne’e: 
III.                   Reflesaun Istórika
APFTL selebra ona nia aniversáriu ba dala-3, (20 de agustu, 2015 – 20 de agustu, 2018). Selebrasaun aniversáriu tinan ida ne’e APFTL opta nia tema mak; “Tan IMI ami iha, Hamutuk ITA ba oin”. Hateke husi lidun psikolojia nian, idade ne’ebé APFTL hetan ne’e sei konsidera “labarik”, maske nune’e iha idade ida ne’e labarik iha ona atitude ida ne’ebé bele hateke ona uito’an-uito’an forsa sira iha ninia aan rasik, maske sei presiza ajuda husi nia inan no aman.
Refleta husi ida ne’e, nu’udar organizasaun, iha tinan 3 nia laran ne’e APFTL bele hateke hetan ona ninia susesu balun, dezafiu sira, oportunidade lubun ne’ebé sei mai. Susesu sira hotu ne’ebé ha’u nia matan konsege hateke hetan mak APFTL konsege realiza ka realiza ona atividade wa’in tebes iha tinan tolu nia laran, tantu interna organizasaun nian, no mós externa. Dezafiu lubun ne’ebé APFTL ultrapasa; Menus rekursu organizasaun (rekursu umanu, finanseiru, tempu, materiál, no rekursu seluk), fatin limitadu hodi hala’o servisu sira, membru sira APFTL nian tenki sakrifika sira-nia aan (hetan kreditu ba matéria sira iha eskola ka universidade / fakuldade), barak tenki sakrifika sira-nia vida hodi serbisu lahatene oras, lahatene hamlaha, deskansa, hodi serbí ba organizasaun no foinsa’e Timor-Leste tuir vizaun no prinsípiu ne’ebé APFTL iha.
Ohin,momentu istóriku no previléjiu ba organizasaun juveníl ida ne’e atu halo reflesaun krítiku, konstrutivu no realístiku ba realidade istórika ne’ebé APFTL hakat liu durante nia ezisténsia. Ezisténsia tinan tolu nia laran ne’ebé falun memori kmo'ok wa’in tebes no memória metan (dezafiu/obstákulu) lubun ida. Dezafiu no susesu hotu ne’ebé APFTL realiza, hetan suporta mai husi variedades partes (doadór sira, belun foinsa’e-sira feto no mane, membru APFTL sira-nia parseria ka namoradu/a sira, sosiedade sivíl, akadémista sira, relijiozu/a sira, entidades Estadu T-L nian, komunidade hotu ) hodi dezafia no fó susesu ba atividade hotu mak APFTL realiza durante nia ezisténsia, nune’e APFTL rekoñese hotu-hotu nia apoiu ho agradese wa’in.
Aproveita espasu ne’e, nu’udar membru ida husi organizasaun ida ne’e tatoli hela ha’u nia reflesaun simples husi espasu ne’e. APFTL nia ezisténsia sei “labarik” tebes (tuir idade ne’ebé iha), mas nu’udar organizasaun tinan 3 la’os tinan ne’ebé ki’ik liu. Tinan tolu tinan ida ne’ebé ita hateke momentu hotu ho ita-nia kbiit rasik (susesu, dezafiu, terus hotu, oportunidade wa’in ne’ebé ita hotu aproveita durante ne’e, espesiál ha’u rasik). Dedikasaun hotu ne’ebé ha’u fó ba organizasaun ida ne’e ha’u hanoin no senti seida’uk sufisienti, hirak ne’e hotu  ne’e,  ha’u  hala’o no kontribui tuir kbiit no matenek ne’ebé ha’u iha. Ida ne’e mak ha’u nia limitasaun. Maske nune’e, pesoalmente nafatin iha esperansa ne’ebé boot ba organizasaun ida ne’e, nafatin iha mehi ne’ebé boot, nafatin serbisu, nafatin fó kontribuisaun iha aspetu hotu hodi realiza vizaun no prisípiu organizasaun  nian tuir lema ne’ebé iha, no hakruuk hodi la’o tuir ukun-fuan organizasaun nian ne’ebé deskreve ona iha Estatutu APFTL nian.
Onra no rekoñesimentu wa’in ba Estrutura APFTL 2015-2020, espesiál Ezekutivu ne’ebé lidera husi Sr. Zaulino Gomes da Silva, ba dedikasaun sinseriedade, maturidade, profisionalismu, lealdade no iha integridade ne’ebé boot hodi lidera ita no foinsa’e timoroan hotu nia organizasaun ida ne’e, to’o iha momentu ida ne’e. Louva imi-nia serbisu, vontade, comitment  no matenek hodi jere organizasaun ida ne’e. Susesu, dezafiu no oportunidade hotu ita hakat liu tamba imi nain hirak nia jestaun no lideransa. Nafatin hakbiit no dezenvolve vontade no matenek hotu ne’ebé iha, hodi nafatin serbí ba ita-nia maluk foinsa’e sira tuir foinsa’e sira-nia mehi.
Ikus liu, hato’o agradese ba varidades partes ba koperasaun no suporta (rekursu sira, morál / espirituál, ideias nst), no apoiu seluk ba APFTL durante tinan tolu nia laran. Agradese ba foinsa’e timoroan sira ba koperasaun durante ne’e. Ho idade ne’ebé ki’ik, ami koko la’o neneik hodi hakat ba oin, maibé nafatin presiza suporta husi ita-boot sira hotu, “tan IMI ami IHA, hamutuk ita ba oin ”.
Parabéns APFTL ba aniversáriu datoluk nian, deseja ho aniversáriu ida ne’e, membru sira bele sai maduru liu iha serbisu hotu, no nafatin iha prontidaun no lealdade hodi serbí ba dezenvolvimentu juventude tuir vizaun, misaun no prinsípiu ne’ebé deskreve ona iha Estatutu APFTL nian.
Muitas Felicidades!
Dilí, 26 de Agusto, 2018.
Editór : Zaulino Gomes da Silva [Prezidenti APFTL, 2015-2020]


[1] Perfil APFTL, Parte introdusaun Pájina 1.
[2] Estatutu APFTL, Kap.3.  artigu 6.
[3] Estatutu APFTL, Kap. 2 artigu 5.
[4] Estatutu APFTL, Kap.4 artigu 9.
[5] Estatutu APFTL, Kap. 4, artigu 10.
[6] Profile APFTL, Parte introdusaun, pájina 1.
[7] Profile APFTL, pájina 5.

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE                                                                                                               ...