quinta-feira, 25 de maio de 2017

ENSAIO FILOSÓFICO: TEORIA NO HANOIN SIRA KARL MARX NIAN-ANÁLIZA KRÍTIKU IHA KONTEXTU TIMOR-LESTE



ENSAIO FILOSÓFICO: TEORIA NO HANOIN SIRA  KARL MARX NIAN-ANÁLIZA KRÍTIKU IHA KONTEXTU TIMOR-LESTE


Hakerek-na'in: Cesar Ferreira Amaral
Estudante FFCH, Semestre VII (3 ano)

Karl Marx, filózofu Alemãna nian ne’ebé moris iha tinan atusida resin limanulu liuba, iha loron 05 fulan maiu 1818 no mate iha loron 14 fulan Marsu tinan 1885. Geográfikamente nia moris iha sidade iha naran Tráveros iha Alemaña.  Nia hahú nia estudu iha universidade Berlim, no iha ne’ebá nia foco nia atensaun ba liu filozofia Hegel nian.
Istórikamente, nia moris iha faze revolusaun industriál dahuluk no daruak nian ka (Primeiro e segundo revolução industrial). Hanesan haktuir iha istória, revolusaun industrial dahuluk (1o revolução  industrial) ezisti akontesimentu oi-oin hanesan; sosiedade kria mákina(ex. Mákina suku roupa) no revolusaun seluk ba indústria nian. Sorin seluk, revolusaun industriál daruak (2o revolução industrial) iha akontesimentu sira hanesan sosiedade konsege deskobre ka buka hetan besi aço, minarai, eletrisidade no seluk tan.
Kontextu istóriku hirak ne’e hotu fó influénsia ba Karl Marx nia hanoin liu-liu kontextu sira hanesan; fortalecimento do capitalismo katak kapitalismu hahú buras, signifika katak ema fó osan ba ema ka ba malu tuir ema ne’ebé serbisu mai ha’u, no la’ós fó ba ema kualker, nune’e mós ema iha relação poder; ema haree malu tuir ema nia estado social, signifika ema riku hamutuk ho ema riku no ema kiak hamutuk ho ema kiak. Kontextu istóriku seluk maka formasaun ba komunidade ki’ik no ema kiak barak. Ema hirak ne’e laiha osan atu hola sasan, maibé sira troka malu sasan(ex. Hakarak batar, troka ho fehuk ka ai-farina nst.) Kontextu istóriku hirak ne’e hotu maka dudu no fó influénsia maka’as ba Karl Marx nia hanoin.
Durante nia hanoin kona-ba sistema hotu ne’ebé akontese iha momentu nia moris, nia mós hanoin hamutuk konseitu balun ho Filózofu boot ida naran Friedrich Engels(1820-1885), kriadór ba materialismu modernu nian. Iha ensaiu ne’e ita sei haree oinsá sira na’in-rua nia influénsia liuhosi konseitu sira ne’ebé sira hanoin hamutuk no haktuir. Tan ne’e antes ita hakat klean, ita haree pasu ba pasu tuir saida maka ha’u konsege formula iha ensaiu ida ne’e.

I.  Karl Marx nia Hanoin ka Pensamentu sira

1o no 2Revolução industrial  ne’ebé falun ho konseitu istóriku hirak mak importante hanesan; fortalecimento do capitalismo, relação poder, estado social, formasaun komunidade no seluk tan lori Marx hamosu nia resaun mai ho nia pensamentu sira ne’ebé hafalun liuhosi  konseitu sira hanesan istória, luta de classe, edukasaun, no mós konseitu hirak seluk ne’ebé nia ko’alia hamutuk ho Engels, hanesan; Valor, Trabalho, mais valia, infra-estrutura no supra-estrutura no seluk tan.
Dahuluk liu iha ensaiu ida ne’e, sei esplika uito’an kona-ba konseitu hirak hotu ne’ebé mak haktuir iha paragráfu anterior, hafoin ha’u sei halo ligasaun ho realidade tuir Kontextu Timor-Leste nian, nune’e mós análiza krítiku ka argumentativu balun hosi ha’u rasik. Tan ne’e ita haree konseitu hirak ne’e ida ba ida tuir saida maka Marx dehan.
Hodi bele diresiona ita nia hanoin, iha ne’e ha’u hakarak hatuur formulasaun ba problema balun relasiona ho konseitu sira hanesan; Saidá mak capitalismo, istória, luta de classe, edukasaun, valor, trabalho, mais valia, infra no supra estrutura, tuir Karl Marx no Engels nia hanoin ? Oinsá konseitu hirak ne’e nia ligasaun no implementasaun iha Kontextu ka realidade Timor-Leste? Formulasaun ba problema hirak ne’e ita sei rezolve ida ba ida hanesan tuir mai ne’e.
Capitalismo tuir Karl Marx hanesan estrutura ekonomia ne’ebé implika nesesariamente esplorasaun ba serbisu-na’in sira. Istória tuir nia hanesan konstrusaun sosidedade nian no ida ne’e ema ka sosiedade maka kria. Luta de classe hanesan mesin ka motór ba mudansa sosiál. Edukasaun hanesan fatin mak ema uza hodi kontrola sosiedade, no tuir nia edukasaun tenki igualitaria no universal, signifika kualidade edukasaun hanesan ba ema hotu-hotu.
Konseitu seluk hanesan valor, trabalho, mais valia, infra no supra estrutura, hirak ne’e nia ko’alia no hanoin hamutuk ho Engels. Tan ne’e sira define konseitu hirak ne’e hanesan; Valor maka konseitu ida ne’ebé liga ba tempu, kualidade no kuantidade forsa nian ka esforsu serbisu ou traballu mak ema halo. (ex. Durasaun ba produsaun kamiza ida. Kleur ou lalais(tempu)? Barak ka ida de’it kamiza ne’e(kuantidade)? No se produsaun kleur nia (kualidade) oinsá no lalais nia kualidade oinsá ?) no ema fó valór ba ema nia serbisu tuir esforsu serbisu maka ema halo.
Konseitu seluk maka serbisu ou trabalho. Kapitalista sira kaer konseitu trabalho hodi obriga ema halo buat ruma tuir sira nia hakarak no sira maka determina trabalho no ema laiha liberdade. Maibé kontrariu uito’an hosi ideia ne’e, Marx no Engels dehan, ema sira hotu produtivo no ativo no hosi serbisu ne’e rasik fó dignidade ba ema, no laiha ema ida maka determina serbisu ba ema seluk.
Hanoin seluk ne’ebé halo relasaun serbisu ho osan ne’ebé ema hetan maka hanaran mais- valia. Tuir Marx no Engels mais-valia hanesan diferensa entre valór (esforsu ema halo buat ruma, tempu atu halo no kualidade) no folin mak simu (ex. Ema halo sapatu ho kualidade aas liu no han tempu barak atu halo hotu, entaun nia bele fa’an sapatu por USD 50.00, folin ne’e justu ba nia esforsu no kualidade. Maibé nia simu deit USD. 30.00 hosi Osan-na’in/kapitalista. Diferensa ida ne’e mak hanaran mais-valia). Sira rua mós ko’alia kona-ba infra-estrutura no supra-estrutrura. Sira dehan, infra-estrutura hanesan atividade sira hotu mak ita hala’o iha sosiedade nia laran ka hanesan abut ou hun ba baze ekonomia nian. Sorin seluk sira dehan, infra-estrutura hanesan atividade sira mak produs sasan ka bens sira atu suporta ema ka sosiedade nia nesesidade.
Kontrariu hosi infra-estrutura maka super-estrutura, ne’ebé sira dehan, infra-estrutura hanesan baze ba ekonomia, nune’e super-estrutura hanesan ideia, hanoin ka projetu sira maka hala’o ekonomia. Nia karater jerál, sosiál no nia organiza grupu ou ema atu bele garante ekonomia la’o. Ezemplu simples hosi infra-estrutura no super-estrutura hanesan (ex. Ita presiza ekonomia  Timór nian la’o ba oin, ne’e hanesan  (idea ka projetu ida ou super-estrutura), maibé oinsá projetu ida ne’e atu iha mudansa maka presiza infra-estrutura sira hanesan; loke kios, harii fábrika, hala’o atividade hotu mak iha relasaun ho ekonomia), nune’e bele garante ekonomi nasaun nian ba oin.

 II. Análiza Krítiku ka argumentativu konseitu sira liga ho kontextu Timor-Leste nian.

Timor-Leste nu’udar País ida-ne’ebé foin restaura nia ukun rasik-an iha era milléniu daruak nian, iha loron 20 fulan maiu tina 2002. Dadaun ne’e nasaun ki’ik ne’e luta maka’as liuhosi aspetu hotu atu harii no dezenvolve nia nasaun hodi hasa’i nia povu liuhosi kiak, moras, hamlaha, no seluk tan. Timor-Leste hola parte iha nasaun ida ne’e foin hahú nia prosesu dezenvolvimentu no la’ós nasaun ne’ebé mak dezenvolvidu.
Iha prosesu dezenvolvimentu ne’e, nasaun ki’ik ida ne’e luta ho maneira oioin hodi dezenvolve setór hotu hanesan edukasaun, saúde, agrikultura, ekonomia, turismu, bee no saneamentu no seluk tan. Setór saúde, edukasaun no Ekonomia sai setór mak esensiál tebes ba dezenvolvimentu nasionál.
Ohin loron sistema edukasaun ne’ebé la’o iha nasaun ne’e seidauk tuir saida mak Marx no Engels dehan. Tuir sira “edukasaun hanesan ba ema hotu no universál”, maibé iha Timor-Leste limita edukasaun ba de’it ema balun. Ita bele haree iha dokumentu jurídiku Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian iha artigu-59 kona-ba Edukasaun no Kultura. Iha alinea 1 no 4 hosi artigu refere loke espasu ba timoroan hotu asesu edukasaun tuir saida mak Marx no Engels haktuir. Maibé implementasaun hosi artigu ne’e realidade kontra lei hirak ne’e. Ezemplu konkretu ita bele haree timoroan sira ohin loron asesu ba edukasaun, liuliu  iha nivel universidade. Timoroan barak maka hakarak asesu ba edukasaun nivel superiór, maibé universidade ka estadu rasik limita liuhosi kria regulamentu lubuk ne’ebé deha, sé mak tama universidade tenki selu osan hanesan ne’e ka hanesan ne’ebá, nune’e kbi’it laek nia oan sira la konsege asesu tan sira laiha osan. Entaun konseitu hirak ne’e eziste de’it iha dokumentu jurídiku, maibé lakon iha prosesu implementasaun.
Ita sai uito’an hosi Edukasaun no ita hakat ba sistema ekonomia. Ekonomia ohin loron, iha Timor-Leste dependénsia maka’as ba Minarai. Konseitu infra-estrutura no super-estrutura eziste, maibé neneik liu. Seidauk iha ideia sentrál ka komum ida atu hateten katak ekonomia iha Timor-Leste tenki hanesan ne’e! Ema barak halo serbisu ba de’it ninia an no nia nesesidade, no ema laiha hanoin hamutuk atu hadi’ak ekonomia iha Timór.
Iha hanoin ka ideia jerál ka super-estrutura balun ema hahú hanoin, maibé infra-estrutura mak la’o neneik liu. Ezemplu maka ideia sira hanesan investe iha setór turismu ka agrikultura hodi rezerva fundu minarai. Ideia hirak ne’e, iha, maibé infra-estutura mak la suporta atu ideia hirak ne’e sai realidade. Ideia hirak ne’e mai hosi estudante sira ne’ebé mak laiha osan, no ema mak iha osan(kapitalista) nunka hanoin kona-ba ida ne’e, sira hanoin de’it kona-ba oinsá sira nia investimentu no retornu ba sira nia an iha ka lae. Sira halo projetu lubulubuk maibé nia rezultadu nunka benefisia ba benefisiariu sira (taka estrada kuak ida, loke fali kuak foun).  Ne’e maka rezultadu hosi kapitalista nia ukun.
Sorin seluk, konseitu mais valia mosu no la’o hela iha realidade kontextu Timor-Leste nian. Ema mak iha osan uza ema seluk hanesan objetu ba sira nia sistema. Ema serbisu loron to’o kalan, maibé rekompensa ba ema nia serbisu ne’e la tuir rezultadu ne’ebé ema halo. Psikolójikamente ema hateke ema nia serbisu hosi deit nia forma, maibé nia fundo ema nunka haree no sura ida ne’e. Ezemplu konkretu ita bele haree traballadór sira-ne’ebé serbisu iha fatin sira boot iha Dili laran, sira serbisu iha loron feriadu maibé pagamentu ba sira nia saláriu laiha double paid(pagamentu dobrado), maibé karik kompañia balun halo ida ne’e, signifika mais valia mosu iha momentu sira hanesan ne’e.
Maibé iha prosesu serbisu ka trabalho, seidauk bele dehan la’o tuir loloos konseitu sira maka Marx no Engels ko’alia, maske iha fatin balun la’o loos ona no iha balun maka sei uza hela sistema kapitalista nian. Maibé iha kontextu Timor-Leste, dadaun ne’e traballadór sira balun maka iha produtivu no kreativu, no la’ós hotu-hotu. Signifika iha serbisu-na’in balun maka sei dependente. (Ex. Se traballadór sira laiha serbisu, sira nafatin eziji ba governu kona-ba kampu serbisu nian, no ema nunka iha hanoin kreativu hodi produs ka kria rasik serbisu ba nia an no nia maluk seluk hodi bele dignifika nia dignidade henesan saida mak Marx no Engels ko’alia).
Dalaruma ema laiha esforsu traballu ne’ebé nia halo, ema somente halimar no halimar, ema barak baruk halo serbisu no hakarak depende de’it ba ema seluk. Karik faktus ladun hatudu momos ida ne’e maibé iha balun ne’ebé halo ida ne’e. Maibé Marx dehan ita fo valor ba ema, tuir esforsu traballu mak ema iha, liga ho tempu hira maka ema halo serbisu ne’e, ema serbisu ne’e nia rezultadu barak ka uitoan(kuantidade) no nia rezultadu di’ak ka aat(kualidade), mas iha kontextu Timor-Leste ema la hala’o ida ne’e. Karik halo maibé subjetivamente, nune’e ha’u rasik la konsege konklui katak ema fó valór ba ema tuir saida mak Marx no Engels ko’alia. Karik tuir ha’u nia perspetiva iha kontextu Timor-Leste eziste maibé ema barak mak seidauk hatene kona-ba ida ne’e.
Iha serbisu barak ne’ebé ema halo. Trabalhador sira konsege ezize sira nia direitu tuir saidá maka lei hatuur. Ema barak konxiente kona-ba sira-nia an no sira-nia direitu, no hosi ne’e ita konsege hateke hetan rezultadu hosi luta de classe. Ema mak iha osan (kapitalista) respeita ema ki’ik no fó ba sira, sira-nia direitu maske kapitalista balun seidauk kumpri ho loloos. Apresia tanba Timor-Leste konsege opta no konsumu teoria sira Karl Marx nian, maske seidauk opta ho loloos.
Ne’eduni, ikus hosi ensaiu ida ne’e hakarak konklui de’it katak konseitu sira Karl Marx no Engels nian presiza ita hotu-hotu hola iha konsiderasaun nune’e mós implementasaun, hodi bele lori sosiedade sai hosi kapitalista nia ain okos, nune’e bele dignifika valor ema ida-idak nian tuir saida ema ka ita halo. Sorin seluk Timor-Leste Presiza hateke ho loloos konseitu hirak ne’e, nune’e bele implementa tuir nia dalan, atu nune’e labele impede prosesu dezenvolvimentu iha rai doben ne’e. Konseitu hirak ne’e la’ós di’ak liu, nune’e mós aat liu, maibé depende ba implementasaun. Signifika kualker implementasaun ba konseitu hirak ne’e iha nia konsekuénsia, tantu pozitivu no mós negativu. Tanba ne’e presiza hateke ho didi’ak no loloos iha implementasaun.
Ne’e maka ensaiu filozófiku simples ne’ebé ha’u konsege elabora tuir kbi’it no matenek ne’ebé ha’u iha, karik iha falla ka sala ruma iha ensaiu ida ne’e, ha’u iha esperansa boot hein sujestaun, krítikas, no hanoin krítiku seluk mai hosi parte hotu, nune’e bele hadiak liutan ensaiu ida ne’e.
Saudasoens Revolusionárias!

Referensia  materia Teoria Krítika Sosiedade, FFCH, UNTL, 2017.



EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE                                                                                                               ...