quinta-feira, 17 de novembro de 2022

UNIVERSIDADE IHA TIMOR-LESTE: PRODÚS VERDADE & JUSTISA ALTERNATIVA KA PRO-ELITE NO STATUS QUO? Estudu Krítiku Filozófiku

 

UNIVERSIDADE IHA TIMOR-LESTE: PRODÚS VERDADE & JUSTISA ALTERNATIVA KA PRO-ELITE NO STATUS QUO?

Estudu Krítiku Filozófiku


R Ferreira[1]


Iha artigu ida-ne’e, hakarak aprezenta estudu krítiku filozófiku ida kona-ba ezisténsia universidade no instituisaun akadémika sira ba produsaun verdade no justisa iha Timor-Leste. Propózitu artigu ne’e nian mak lori ema hotu; ativista, estudante, universitáriu, sosiedade hotu-hotu ba komprende kona-ba esénsia mundu akadémika nian iha Timor-Leste, liuhosi halo estudu krítiku ida atraves teoria no nia implementasaun sira iha realidade país ida-ne’e nian. Rezultadu hatudu, universidade balun seidauk hatuur ho loloos esénsia mundu akadémika nian nu’udar na’in ba prodús verdade no justisa alternativa no seidauk hatuur-an loloos nu’udar instituisaun ne’ebé autónomu, imparsiál no independente.

Ohin loron, ita haree iha manifestasaun ne’ebé realiza hosi Aliansa Maubere Nasionál (AMN) hosi loron 07-09 fulan novembru 2022, iha resintu kampus sentrál Universidade Nasional Timor Lorosa’e (UNTL) nian relasiona ho polítika Parlamentu Nasionál (PN) nian ba sosa kareta luxu Prado no Laptop ba membru Deputadu/a sira. Tuir AMN nia haree katak, polítika ida-ne’e somente habokur de’it klase elite (grupu minoria) ne’ebé daudaun asentua iha PN nem iha benefísiu uito’an ba povu klase baixa sira (povu ida-ne’e). Maski, PN mai ho razaun fiskalizasaun, AMN nafatin hanoin katak ne’e razaun absurdu. Tanba nunka halo fiskalizasaun to’o áreas remotas sira, ida-ne’ebé povu mairoria sei halerik hela ba bee-moos, eletrisidade, estrada-aat, mestre/a barak sei voluntáriu, hamlaha, mal-nutrisaun, nst. Atu justifika ida-ne’e ladún difisil. Dala hira ona mak PN ko’alia povu nia problema hanesan mensiona iha leten?.

Iha Manifestasaun ida-ne’e, hetan pro no kontra. Razaun ida mak labele hala’o manifestasaun iha resintu UNTL (cf. Deklarasaun reitór UNTL). Razaun presiza iha karta koñesimentu ruma ba entidade superiór hafoin bele halo manifestasaun. Tuir AMN, la presiza fó-koñesimentu!, tanba natureza mundu akadémiku nian mak atu haree verdade no justisa. Se akademista ida nonok ba injustisa, monok ba hateten verdade alternativa mak, nia parte ida hosi klase esploradór sira, ka makaer-ukun sira, no lakon lejitimidade morál nu’udar defensór ba verdade no justisa no trai prinsípiu no valores akadémiku nian.

Universidade nu’udar espasu diálogu ba verdade no justisa, ka espasu ba aprende hodi mantein podér no status quo?

Iha realidade no istória dezenvolvimentu polítiku nian, dalabarak liu ema lakoi hamosu verdade no justisa alternativa. Ita adora no hana’i verdade no justisa ne’ebé prodús hosi klase elite sira (ka tuir AMN dehan grupu Ditadura Minoria) . Universidade sira barak sai fatin ba produs koñesimentu versaun klase elite nian ou (kapitalizmu) nian, tanba hakarak nafatin mantein podér iha jerasaun tuir  mai. Tuir teoria, “universidade ka eskola sira nu’udar espasu emansipasaun” (cf. Bortolo Valle). La’ós espasu ba adora ka hana’i malu hodi prodús jerasaun esploradór. Espasu emansipasaun iha pilár akadémika tolu; Edukasaun, peskiza no kontrolu sosiál ka servisu estensaun sira-nian (dedikasaun ba komunidade).

AMN komunga pilár universál natureza akadémika nian; 1.) Edukasaun (hanorin no aprende), 2). Peskiza/investigasaun (hare kontradisaun entre ideia no realidade ne’ebé povu enfrenta), 3.) Servisu Estensaun / Kontrolu sosiál (hafoin hetan plobema sira atraves peskiza no tulun rezolve liuhosi idaidak nia maneira de ser). Manifestasaun ne’ebé AMN halo nu’udar konkretizasaun ba pilár akadémiku 3 nian, no nu’udar ajente ba kontrolu sosiál, ho intensaun ida hodi prodús verdade no justisa alternativa ho versaun akadémiku atu bele iha balansu iha desizaun polítiku sira hosi makaer-ukun, nune’e bele lori justisa no moris di’ak ba ema hotu, la’ós grupu ki’ikoan ida mak goja.    

Universidade sira iha nia autonomia rasik. Hosi estatutu autónomu (imparsiál no independente) ne’e mak, bele hatuur verdade no justisa tuir dalan metodolójika (la’ós tuir selera). Se laiha autonomia, bele mosu iha intervensaun ekonómika ka polítika. Hirak ne’e akontese, ita laiha verdade ne’ebé razoavel no loos tuir dalan sientífiku no filozófiku. Kampus/Universidade iha devér atu garante no sai ajente ba kontrolu sosiál ba makaer-ukun sira. Universidade nu’udar espasu ba prodús verdade no justisa alternativa hosi verdade no justisa makaer-ukun sira-nian. Tanba ne’e, labele separa universitáriu no universidade tanba sira iha lójika relasaun. Universitáriu atu ko’alia verdade no justisa karik, ba hili fatin seluk, ida-ne’e liafuan hosi ema sira-ne’ebé la komprende esensia ka natureza mundu akadémika nian. Kasar karik, só ema nunka tuur iha kampus mak bele hasai deklarasaun sira hanesan ne’e.

Universitáriu sira nu’udar rasão de ser universidade ida nian. Atu hateten, estudante/universitáriu nu’udar espíritu universidade ida nian. Komunga valores no prinsípiu akadémiku sira hodi hanoin kona-ba umanidade, hanoin kona-ba esplorasaun, injustisa, marjinalizasaun no iha responsabilidade morál ne’ebé atu hanoin kona-ba ita-nia maluk seluk ne’ebé la konsege asesu universidade tanba razaun barak (saida mak ha’u-nia responsabilidade nu’udar universitáriu ba sira ne’ebé lakon sira-nia direitu atu asesu universidade?). Ida-ne’e, ita bele halo liuhosi dalan organizasaun oioin, ka hosi organizasaun estra parlamentáriu!. 

Deskrisaun informativu iha leten, atu esplika razaun fundamentu AMN hili kampus/resintu universidade nu’udar espasu alternativu, la’ós estrada, ka merkadu. Tanba hirak ne’e kareta nia halai fatin no ema fa’an sasan sira, la’ós fatin ba prodús verdade no justisa alternativa tuir dalan metodolojia.


Editór : Dr. Armindo Moniz Amaral, SH.,MH.

Matéria ne'e publika mós iha Page Ofisiál Facebook Aliansa Maubere Nasional (AMN)

 



[1] Alumni Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas (FFCH), Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL)

quarta-feira, 12 de outubro de 2022

KOMUNIKADU IMPRENSA: IMPLEMENTASAUN DEKRETU LEI NÚ. 33/2008-HIGIENE E ORDEM PÚBLICAS IHA MUNISÍPIU COVALIMA

 

KOMUNIKADU IMPRENSA

Forum Justisa Populár

 

Respeitu ba:

Povu Timor-Leste;

Mídia sira hotu;

Forum Demokrasia Tomak;

Organizasaun Direitus Umanus sira;

Senadu Estudantil Iha Timor-Leste;

Grupu no Movimentu Ne’ebé luta ba justisa no povu Timor-Leste;

Solidaridade ba animal nia nain ne’ebe dadaun ne’e ho lian laek buka justisa;

           

Estadu Timor-Leste Ukun-an Tinan-20 resin tiha ona. Osan barak tebes mak governu gasta atu hadi’a rai ida-ne’e maibé nia rezultadu mak povu maioria sei terus, estrada sei aat, bee sei nalihun, baleta sei aat, lixu kintu-kantu, rai-rahun suar fatin-fatin, mal nutrisaun sura la hotu. Iha momentu ida susar naresin hanesan temi ona iha leten, governu lokál la mosu mai hodi hadi’a povu nia terus. Maibé sira mai fali ho diman no kro’at sira seluk, hanesan loos militár Indonézia ho ema aat sira seluk iha tinan-1999, hodi oho povu animál ne’ebé povu rasik hakiak ho kosar-been, hakiak hodi fó eskola nia oan no balu investe ba futuru família uma-laran.

Ho fuan malirin, Iha fulan-Agostu liubá, Administradór Munisípiu Covalima ho komitiva implemeta Dekretu Lei nú.33/2008 kona-ba Higene no Orden Publiku iha Postu Adminstrativu Tilomar Munisipiu Covalima. Sira Implementa lei ne’e la hodi hadi’a baleta-kuak, rezolve estrada-aat, bee-nalihun, lixu no fatin públiku seluk ne’ebé hetan estragus no fo amesa ba higene publiku. Maibé sira implemeta lei refere ho metodu haksoit lutu, hodi oho povu animál lubuk ida hanesan karau, bibi no konsege mós hakanek karau hosi komunidade balu. At liu tan, iha Tilomar, karau no bibi ne’ebé sira oho iha fulan Agostu liu ba, entrega ba prizaun no uma mahon Salele. Enkuantu, prizaun no uma-mahon hetan finansia hosi povu liu hosi orsamentu jerál estadu. Tanba sá mak oho tiha povu nia animál fó tan ba instituisaun sira ne’ebé hetan osan hosi povu ho montante ne’ebé boot? No tanba sá, em nome sidade urbana tenki oho? Suai no Tilomar ne’e kategoria sidade urbana? Ka keta suai ne’e, naran de’it mak sidade urbana maibé la priense kritéria hanesan sidade urbana? La’ós iha ne’e de’it, iha operasaun illegál ne’e mós, administradór ho nia kominitiva involve komunidade lubuk ida-ne’ebé iha poténsia boot hamosu konflitu horizontal uma-mane no mane-foun ka seluk tan. Haree ba realidade hirak ne’e, ami hosi Forum Justisa Populár hato’o ami-nia preokupasaun liuhosi komunikadu imprensa, hanesan:

·         Ami konsidera, aktu administrador Covalima ho nia komitiva ne’ebé oho povu nia animál iha postu administrativu Tilomar, ne’e illegál! Tanba tuir lei higene publiku artigu-2, ambitu aplikasaun lei refere ba de’it sidade urbana. Tanba ne’e, aplika lei refere iha postu administrativu hanesan Tilomar, ne’e kategoria krime.

·         Ami konsidera, Administrador Covalima ne’ebe hatun despaxu hodi interpreta haluan ámbitu aplikasaun ba lei higene publiku ba to’o kapitál postu administrativu hanesan Tilomar, Fatumea, Fohorem no seluk tan, ne’e hamosu problema juridiku ne’ebe grave. Tanba despaxu Adminsitrador kontra hirarkia lei ne’ebé defini katak lei ne’ebé iha kraik labele kontradis ho lei ne’ebe aas liu, sa tan despaxu adminstrador. Tanba ne’e, otomatikamente kanseladu, la iha iha baze legal ruma atu legitima sira nia aktu hirak ne’e.

·         Ami konsidera, aktu ne’ebé Administrador ho nia komitiva hala’o hodi oho komunidade nia animál iha munisipiu Covalima, Postu Tilomar no Suai-Vila iha fulan Agostu no Setembru hanesan Krimi, tanba viola artigu 3 lei higene no orden publiku. Tuir artigu refere, se povu nia animál iha sidade urbana, dala ida tan iha sidade urbana kontra lei refere sei hetan de’it sansaun koima ka denda ho montante osan dollar-lima (5) too dolar atuslima (500) tuir kapasidade finansiál animal na’in. Maibé lei la fó dalan atu oho. Dala ida tan, lei bandu atu oho povu nia animál. Tanba ne’e, aktus oho povu nia animál ho razaun sa de’it, kategoria krime!

·         Ami konsidera, involve povu babain iha operasaun illegal ne’e, illegal, no iha poténsia hakotu relasaun sosiál uma-mane mane-foun ne’ebe buras iha komunidade lokál. Desizaun ne’e la’ós de’it kontra lei Higene no orden publiku artigo 4 maibe la valoriza valór kulturál ne’ebe moris, buras no abut metin tebes iha area refere hahu kedas hosi bei-ala nia tempu.

Haree ba pontu hirak iha leten, Forum Justisa Populár eziji:

·         Administrador ho komitiva tenki selu fali povu nia animál ne’ebe sira oho iha area rurál Postu Administrativu Tilomar no suai ne’ebe substansialmente la tama kategoria sidade urbana.

·         Hafoin selu, administrador ho komitiva tenki husu deskulpa ba povu, liu-liu hirak ne’ebe nia animál sira oho iha fulan rua liu ba.

·         Se administrador hakarak tebes implementa lei higene no ordem publiku, tenki implementa uluk lai artigu-5 no 6 kona-ba hadi’a baleta-aat, hamos lixu, rezolve bee nalihun, estrada kuak, no fatin publiku ne’ebe aat ka abandonadu. Problema iha artigu 5 no 6 ne’e lei autoriza no povu tau osan hosi orsamentu jerál estadu ba governu nia bolsu atu hadi’a, maibé tanba sa mak artigu refere la implementa? Ba hala’o fali aktus kriminozu hodi oho povu nia animál ne’ebé lei bandu?

·         Tuir artigu 13 Lei Higene no Ordem Publiku, ami eziji ba ministeriu estatal atu fó pena ba administrador ho komitiva hodi selu imediata povu nia animál ne’ebé sira oho ho dalan illegál.

·         Husu ba ministeriu publiku atu loke investigasaun ba aktus adminstrador Munisipiu Covalima ho komitiva ne’ebe oho povu nia animal. Tanba, tuir forum Justisa Popular, aktus ne’e kategoria krime.

Dili, loron 12 fulan-fevereiru, 2022

 

 

sábado, 24 de setembro de 2022

Análize Implementasaun Decreto Lei no.33/2008 de 27 de Agosto: Higiene e Ordem Públicas: Estudu kazu iha Munisípiu Covalima

 

Análize Implementasaun Decreto Lei no.33/2008 de 27 de Agosto: Higiene e Ordem Públicas: Estudu kazu iha Munisípiu Covalima

                          


Cesar Ferreira Amaral[1]

Autoridade Munisípiu Covalima, daudaun ne’e (27 agosto, 2022) implementa hela Decreto lei ida-ne’e. Autoridade munisípiu sira, inklui komunidade balun ezekuta lei ne’e, liuhosi halo limpeza (oho) komunidade nia animál, hafoin fahe ba prizaun munisipál no uma-mahon/madre sira iha Salele, Postu Administrativu Tilomar[2], (ida-ne’e mekanizmu dahuluk ne’ebé autoridade uza hodi ezekuta dekretu lei refere) . Mekanizmu dahuluk ne’e hetan krítika maka’as hosi entidade oioin, liuhosi mídia sosiál ne’ebé rezulta Concelho Consultivo Municipal (CCM) eziji reuniaun extra-ordinária ho Autoridade Munisipál, hodi muda mekanizmu ne’e[3]. Mekanizmu daruak mak hetan aprovasaun hosi CCM heteten katak ; “Oho animál labele lori ba uma mahon madre sira salele, maibé tenki fó fila na’in”. Mekanizmu ida-ne’e hahú ona implementa iha Postu Suai, iha loron 23 fulan-setembru tinan, 2022.

Hosi implementasaun iha leten, hakarak halo análize krítiku ida kona-ba kazu ne’e. Implementasaun mekanizmu dahuluk hosi Autoridade Munisipál nian, to’o de’it iha implementa “lei”, (Bos husu karik, hatán de’it dehan ami ezekuta ona! Ka ema krítika karik dehan ami hala’o/ezekuta lei![4]), la konsege haree aspetu seluk hosi lei nian ka objetivu lei; Justisa, benefísiu no serteza lei[5], nune’e ema barak krítika muda mekanizmu, maibé mekanizmu foun la konsege hakonu nafatin objetivu hosi lei liuliu justisa no benefísiu hosi lei. Mekanizmu daruak ne’ebé CCM aprova hateke hosi lidun serteza lei nian, ne’e sala!, tanba kontra dekretu lei refere. (Cf. Decreto lei no.33/2008 art. 11 destino dos animais e materiais perdidos); Iha artigu refere hateten “animál no sasan sira ne’ebé foti  ne’e entrega ba Institusaun karidade no asistensia sosiál”. Ida-ne’e signifika implementasaun mekanizmu daruak ne’ebé CCM no Autoridade Munisipál opta ne’e nu’udar afirmasaun ida atu hatete katak mekanizmu dahuluk ne’e sala, tan ne’e autoridade iha devér morál atu selu fali, ka fó fila animál sira ne’ebé uluk oho iha Tilomar ba animál nia na’in. Se autoridade munisipál la kumpri nia devér morál ne’e maka animál-na’in iha direitu absoluta atu prosesa autoridade munisipál tuir prosesu judisiáriu mak vigora iha estadu Timor-Leste nian.

Parte seluk, Autoridade Munisipál la tetu konsekuénsia hosi ezekusaun lei refere: Konsekuénsia sosio-kulturál, ekonómiku, psikolójika hosi ema hirak ne’ebé lakon sira-nia animál. Autoridade rasik uza populasaun balun hodi tulun autoridade munisipál ba oho populasaun seluk nia animál, ne’ebé sosialmente bele hakotu sira-nia relasaun familiár, kulturalmente sira sei hirus (rakat) ba malu karik halo lia-mate ka lia-moris ruma, ekonomikamente hakotu ema nia ekonomia familiár ne’ebé depende de’it  ba fa’an ka troka animál hodi hetan osan ka objetu seluk, no psikolojikamente komunidade trauma, tauk, stres tan nia lakon nia animál (Animal nia fíziku) no mós lakon nia oan nia futuru, tanba laiha ona animál hodi sustenta oan nia eskola (futuru). Hirak ne’e maka Autoridade munisipál la konsege hanoin hetan ou finjidu la hahoin hetan, ka dalaruma la hatene duni!

Autoridade Munisipál hanoin de’it mak hijiene no ordén públika, tan ne’e mak orienta komunidade hotu tenki sulan nia animál iha fatin/luhan. Hanoin de’it katak, se família/uma-ka’in ida nia iha animál barak mak nia sei gasta tempu lubuk atu sustenta animál ne’e nia vida (laiha oportunidade seluk ba buka moris) ida-ne’e bele afeta maka’as liután ba komunidade nia moris ba aspetu hotu mak mensiona iha leten. Autoridade la husu tanba sá tinan-20 ona ita ukun-an maioria komunidade nafatin haki’ak animál ba sustenta ekonomia familiár? Fukun no naksalak ne’e iha ne’ebé? Autoridade la hanoin se iha ona estratejia ruma hodi minimiza dependensia ekonómika komunidade nian ba haki’ak animál? Hirak ne’e la halo, maibé “oho” tan. Uza razaun absurdu sira katak ema movimenta ba mai bele hetan dezastre hosi animál, animál tama ema nia to’os, ema labele hela hamutuk ho animál nst. La konsege halo leitura filozófika, sosiolójika no antropolójika ba kondisaun moris komunidade rai ne’ebá nian. Tanba sá ema hela hamutuk ho animál? Animál tama to’os karik komunidade rai ne’e nian solusiona oinsá (kulturalmente)? Kestaun lubuk ne’ebé iha diskusaun la mosu iha makaer-ukun sira-nia hanoin. Nune’e rezultadu desizaun hanesan ita haree daudaun.

Hosi rezultadu análize iha leten, hateten de’it katak seidauk tempu atu implementa lei ne’e. Autoridade munisipál di’ak liu rezolve lai moris (susar no terus) komunidade nian, iha aspetu seluk (la’ós iha Hijiene no Orden Públicas). Rezolve lai ki’ak, hamlaha, moras, estrada-aat, bee-laiha, eletrisidade laiha, edukasaun ne’ebé hakdasak hela no problema boot seluk tan ne’ebé komunidade enfrenta. Hafoin hakat liu problema hirak ne’e, bele ona implementa lei ne’e. Maski nune’e, implementasaun nafatin tetu objetivu hosi lei ida; Justisa, benefísiu no serteza, atu nune’e ema hotu bele sente moris iha justisa. Se lae mak ema uito’an de’it mak senti ukun-rasik an ida loloos, ema seluk sente terus no bainaka iha nia rain rasik.


[1] Sidadaun Munisípiu Covalima (Opiniaun Pesoál, la reprezenta instituisaun ruma mak haknaar-an ba).

[2] (Cf. Page Facebook Ofisiál  Administração Municipal de Covalima, publika iha loron 27 fulan-agostu, 2022).

[3] Akompaña notísia cova5 News ne’ebé publika iha loron 15 fulan-setembru,2022.

[4] Aktu ida-ne’e mak Adolf Hitler (Nazizmu) iha alemaña halo ba povu Judeu sira iha sékulu hirak ba kotuk.

[5] (Cf. Gustav Radbruch; Objetivo da Lei).  

segunda-feira, 22 de agosto de 2022

PARTISIPASAUN FETO IHA ÁREA EKONOMIA: PERSPETIVA NO PRÁTIKA

PARTISIPASAUN FETO IHA ÁREA EKONOMIA: PERSPETIVA NO PRÁTIKA

 

Celina Soares Franklin[1]


Partisipasaun feto iha ekonomia hanesan direitu fundamental ne’ebe konsagra ona iha ita-nia konstituisaun RDTL Art. 17º  no reknese mos nu’udar plitika global  ne’ebe hakerek iha ajenda SDG ( sustainable development goal) ka Objetivu dezemvolvimentu sustentavel ( ODS) numeru 5, ne’ebe globalmente adopta iha tinan 2015 no tarjetu planeadu hodi atinji politika ne’e mak iha tinan 2030. Nasaun barak iha mundu mak konkorda ho politika ne’e inklui Timor-Leste. Artigu ida-ne’e hakerek-na’in tenta aborda perspetiva balun relasiona ho temátiku mensionadu ho objetivu mak atu buka hatene partisipasaun feto nian iha vida ekonomia no haré ho klean liu tan kona-ba kauza prinisipal sira ne’ebé fo impaktu ba partisipasaun feto nian iha ekonomia. Estudu ida-ne’e liuhosi métodu observasaun pesoál no análize ba fenomena reál mak akontese iha Timor-Leste.Hosi ida-ne’e rezultadu hatudu katak feto nia partisipasaun iha ekonomia sei menus tebes.

 

Palavra Xave : Ekonomia, Feto , Timor-Leste.

 

Empoderamentu no direitu feto iha ekonomia katak feto sai konfidente liu tan iha foti desizaun en relasaun ho ekonomia , hatene oinsa hetan income, maneja sira-nia osan rasik, kria seguransa ekonomia, aumenta produtividade ekonomia, hatene oinsa poupa no gasta sira-nia osan. CARE internatioonal define empoderamentu feto iha ekonomia katak prosesu ida ne’ebe eleva feto nia direitu ba rekursu umanu no direitu atu halo desizaun ba sira-nia aan, sira-nia familia no komunidade.[2]   

Ita hatene feto asumi knaar importante iha familia no sosiedade. nune’e liu husi sira nia partisipasaun iha ekonomia fo impaktu diak barak ba ekonomia familia no sosiedade ida nian.[3]

Instituisaun governu barak hanesan  Sekretariu estadu igualdade no inkluzaun (SEII) ,  Institutu Apoiu  dezemvolvimentu emprezarial (IADE),  ajensia nasional no internasional, sosiedade sivil ,mak hala’o servisu iha area ida ne’e. Ita iha mos baze legal sira ne’ebe garantia no proteje feto nia direitu iha ekonomia hanesan iha ita- nia konstituisaun RDTL  Art. 16º , 17º , 50º , 59º [4]. Dekretu Lei  No. 16/2008  estabelese husi SEPI[5]. Konvensaun ba eliminasaun formas hotu diskriminasaun hasoru feto ( CEDAW) 1979. Maibe liu husi observasaun naturalista hatudu katak rezultadu servisu no impementasaun lei sira ne’e seidauk masimu. Tanba feto sira sei nafatin hetan violasaun, diskriminasaun iha fatin servisu, feto barak mak seidauk asesu ba rekursu finansial no material no seidauk iha kapasidade natoon hodi halo inovasaun ba produtu ne’ebé sira iha.

Relatoriu dezemvolvimentu umanu UNDP 2013 hateten partisipasaun feto iha kampu traballu iha Timor-Leste reprezenta feto  38.4% no mane 74.1%[6]. Levantammentu dadus ne’e mos haktuir  iha tinan 2010 ba ema sira ne’ebe hetan servisu iha Timor-Leste  hamutuk 70.000, mane 55.000 no feto 15.000. iha dokumentu ne’e mos deskreve  23%  feto ho tinan entre  20-24 mak la iha servisu

Husi numeru afirma katak  kauza husi problema hirak ne’e mak feto ladun iha oprtunidade, dook husi merkadu ,diskriminasaun no abuzu iha servisu fatin, la iha kapital rasik, diskriminasaun iha rekrutamentu,servisu iha fatin vulneravel ( la garatia seguransa ba feto sira),halo servisu domestika (obrigatoriu), la asesu ba rekursu sira ( finansial, material), seidauk iha kunesimentu naton hodi halo inovasaun ba sira-nia produtu, defisiensia[7].

Husi analiza badak mak hakerek nain halo katak bainhira feto ida hola parte iha ekonomia nia kontribui tebes ba kresimentu ekonomia hanesan kontribui ba eleva ekonomia familia nian, liu husi ida ne’e dimensaun ekonomia nasaun ida nian sai diak liu tan, hirak ne’e kontribui ba hamenus numeru kiak no dezempregu iha rai laran iha tempu hanesan tulun mos prosesu dezemvolvimentu rai laran. Ita bele foti husi nasaun Amerika Latin nian, liu husi feto nia partisipasaun iha ekonomia, drastikamente sira reduz numeru ema kiak no eleva sira nia ekonomia ba iha nivel altu no sira kombate inigualdade jéneru liu husi empodera feto iha área ekonomia[8].

Rezultadu husi estudu ne’e hatudu  katak maske instituisaun barak hala’o servisu iha área ida ne’e no iha lei sira mak preteje no garantia feto nia direitu iha vida ekonomia maibé feto nia partisipasaun iha vida ekonomia sei menus tebes kompara ho mane.

Husi kauza hirak ne’e dezafia tebes  ita liliu governu   atu halo asaun sira hanesan apoiu nesesidade finansial, materia no kapasitasaun ba feto sira hodi apoiu sira nia atividade ekonomia iha parte traballu non formal nian no hadiak liu tan ezekusaun lei sira hodi hamenus diskriminasaun no violasaun hasoru feto iha sira-nia fatin servisu hodi  garantia no atinji inkluzividade iha ekonomia.

Relasiona ho kauza sira ne’e, hamosu rekomendasaun sira ne’ebe hare katak nesesariu hodi rezolve problema ne’e mak hanesan: eleva kualidade edukasaun ba ema hotu liliu feto,halo balansu iha rekrutamentu,Implementa lei ho efetivu liu tan, apoiu nesesidade espesial ba hirak ne’ebe presiza liu, melloria apoiu feto sira iha sira nia planu negosiu .

Nune’e duni fila ba situasaun real ne’ebe iha, hare ba importansia husi empoderamentu feto iha ekonomia ezize tebes ita foti asaun sira liu husi  melloramentu  servisu sira no maximiza implementasaun lei sira ne’ebe iha no halo asaun sira ne’ebe rezolve kauza sira ne’ebe iha hodi solusiona problema ne’ebe iha. ita hotu presiza  konsiente katak   Wainhira feto ida asesu ba servisu la ho violasaun no diskriminasaun mak ita foin atinji lolos objetivu inkluzividade, igualdade no prinsipiu demokrasia.

 

Referensia

[1]  Estudante 1º ano Faculdade de Direito UNTL

[2]  http:www.care-international.org.com

[3]  fund, i. m. (2018). pursuing women's ecnomic empowerment. Washintong: International Monetary fund.

[4] Konstituisaun RDTL

[5] Cf Dekretu lei No. 16/2008

[6] UNDP, Relatoriu Dezemvolvimentu Umanu Timor-Leste, 2013, p.158

[7]  fund, i. m. (2018). pursuing women's ecnomic empowerment. Washintong: International Monetary fund.

[8] https://www.caf.com/en/currently/news/2017/03/the-decisive-role-of-women-in-the-economic-development-of-latin-america/



 

 

 

 

 

 

 

 

 

terça-feira, 29 de março de 2022

REZEÑA LIVRU "SOFIA NIA MUNDU"

REZEÑA LIVRU "SOFIA NIA MUNDU"

R Ferreira


Dunia Sophie-Indonézia, Sophie’s World-Inglés ka Sofia nia mundu-tetun, nu’udar livru gold edition ho nivel best seller international, ne’ebé hakerek hosi Jostein Gaarder; Filózofu, Profesór no Eskritór ida hosi rai-Norwegia nian. Edisaun ne’e publika iha tinan-1991 no hakerek ho lian rai-norwegia nian ho títulu Sofie’s Verden, hafoin halo  tradusaun ba lian-oioin (besik lian-60) iha mundu, esetu lian-tetun.  Livru ida-ne’e rekomenda barak liu ba ema hirak ne’ebé hakarak aprende filozofia atu lee antes lee livru sira seluk, karik hakarak hatene esénsia no ezisténsia mundu filozofia nian. Livru ida-ne’e (kategoria novela) ne’ebé totalidade deskreve istória fiksionál, romanse ho natureza filozófika kona-ba Sofia nia Jornada ba aprende filozofia.

Sofia Amundsen, labarik feto ida ho idade-14, ne’ebé iha loron ida, fila hosi eskola hetan kedas surat-tahan misteriózu (anónima) ida-ne’ebé iha konteudu hakerek de’it  mahusuk ida; “Sé mak ita?”. Seidauk finaliza ninia admirasaun ba mahusuk refere, nia hetan tan surat-tahan ida ho mahusuk seluk; “Mundu ne’e mai hosi ne’ebé?”.  Mahusuk hirak ne’e influénsia modu hanoin Sofia nian, nune’e nia hahú kestiona nia an no buat hotu ne’ebé hale’u nia iha ninia realidade sira, ne’ebé antes ne’e nia nunka hanoin kona. Hosi ne’e nia hahú aprende filozofia.

Livru ida-ne’e fa’an iha mundu tomak kuaze milaun-ida ho varidades língua, inklui lian-indonézia ne’ebé tradusaun ba Dunia Sophie. Iha rezeña ida-ne’e ha’u uza versaun livru ne’ebé tradús ona ba lian-indonézia nian.

Rezumu no Análize

Dunia Sophie nu’udar livru ida-ne’ebé konta/haktuir istória labarik-feto ida nian, naran Sofia Amundsen, Helene Amundsen nia oan-feto. Nia aman kapitaun ro-ahi ida (naran la haktuir iha livru refere, tanba husik tempu kleur iha nia servisu-fatin duké iha uma). Nia iha nia animál barak hanesan busa, lenuk no sira seluk. Nia vida loroloron hanesan ho labarik sira seluk, han, halimar, durante ninia períodu. Simplesmente nia nunka hanoin seluk, esetu hanoin hanesan labarik seluk hanoin.

Iha loron ida, hanesan haktuir iha leten, bainhira nia halo nia aniversária natalísiu nian ba dala-15, nia hetan envelope ida iha korreiu ne’ebé diriji ba nia, hosi ema anónimu ida. Nia loke envelope refere, nia hetan  kestionamentu estrañu ida iha surat-tahan hateten nune’e; Sé mak ita?. Kestaun ida-ne’e, durante ninia períodu labarik, nunka hanoin hetan. Kestaun ne’e halo Sofia ulun-moras no mós “admira”, ida tanba nia lahatene atu resposta oinsá no seluk nia preokupa kona-ba sé mak oferese envelope misteriózu ne’e. Iha hela ambiente preokupadu no admirasaun nia laran, nia hetan tan envelope seluk ne’ebé hakerek mahusuk seluk hanesan; “Mundu ne’e mai hosi ne’ebé?”.

Mahusuk rua ne’e, nu’udar inisiasaun no mós konvite ida ba Sofia hodi aprende filozofia, ne’ebé depois ita bele hetan buat barak iha livru refere kona-ba Sofia nia jornada ba aprende filozofia, hosi mitu sira (mitos) to’o ezisténsia filozofia nian; Hosi tinan-tuan liu (idade antiga), tinan-médiu (idade medievál), tinan-modernu (idade modernu) to’o tinan-resente (idade kontemporánea).

Preokupasaun no admirasaun ba mahusuk rua ne’e, muda maneira de pensar (maneira hanoin)  Sofia nian. Hanesan haktuir iha livru ne’e katak, Sofia hanoin katak iha mahusuk importante barak ne’ebé durante ema barak nunka hanoin hetan, no presiza ema diskuti ida-ne’e iha eskola no espasu públiku sira, duké aprende de’it dekór verbu no gramátika sira iha eskola.

Iha ita-nia moris, ita sempre enfrenta kestaun/mahusuk barak hosi ema seluk, nune’e mós ita rasik kestiona buat barak kona-ba ita-nia an no mós realidade sira. Ita mós enfrenta espetákulu hosi realidade sira tantu sensivel no supra-sensivel ne’ebé halo ita “admira” no “enkantu”. Realidade barak oferese mistériu ne’ebé dalabarak ita laiha resposta, só ita bele de’it hatán tuir “mitos” ka saida mak ita “fiar” ba. Se Iha ita-nia vida diária mak ita enfrenta situasaun hanesan Sofia nian, ita inkonxientemente la’o hela iha dalan filozofia nian.

Sofia iha lian-grego nia arti “sabedoria”. Filozofia nia etimolojia hosi lian-grego (Philos & Sophos/Sophia) nia arti domin/hadomi sabedoria. Ne’e nu’udar razaun fundamentál Jostein hili ninia títulu ba romanse refere.  Filozofia hanorin ema atu paixaun ba sabedoria, buka no buka nafatin sabedoria. Konsidera sabedoria la ezisti, tan ne’e nafatin buka liuhosi maneira barak. Dalan importante ida mak hahú ho mahusuk filozófiku sira hanesan Sofia enfrenta. Dalan seluk mak hosi “admirasaun”, hanesan Gaarder hateten “ema konsidera mundu ne’e espetákulu, nune’e hosi admirasaun ba espetákulu mundu nian ne’e mak hamosu pergunta sira filozófiku”.

Iha parte daruak hosi livru refere ko’alia kona-ba kuriozidade (curiosity). Kuriozidade importante iha mundu filozofia. Iha novela ne’e, ita bele haree Sofia nia kuriozidade oinsá atu hatene esénsia hosi moris no ezisténsia hosi mundu (sé mak ema, saida mak mundu, oinsá mundu ne’e forma ? nst). Sofia haree katak iha nia eskola nia profesór/a sira la hanorin no preokupa kestaun hirak ne’e, maibé preokupa liu ho asuntu sira-ne’ebé laiha valór. Maibé tuir loloos, Sofia hanoin katak iha problema seluk ne’ebé importante liu ba moris. Nia iha “kuriozidade” atu hatene, tanba ne’e mak nia preokupa kona-ba sé mak bele rezolve kestaun hirak ne’e (haluha tiha nia atividade seluk hanesan halimar badminton nst), tanba iha nia realidade ema barak prefere liu aprende verbu sira duké rezolve kestaun moris hirak ne’e. 

Hosi deskrisaun hirak iha leten ita bele hatene katak kuriozidade hola papel importante iha filozofia. Filozofia mosu hosi kuriozidade ema nian, ema iha hakarak hatene kona-ba buat hotu, tanba domin ba matenek. Tanba ne’e mak Gaarder hatete “dalan ida-ne’ebé nesesáriu atu sai filózofu ne’ebé di’ak mak kuriozidade ”.

Hosi realidade barak ne’e Sofia enfrenta, iha envolope ida tan ne’ebé nia hetan hakerek nune’e; “Kuidadu, matéria filozofia !”. Hosi ne’e Sofia hahú aprende Filozofia.

Mitu sira (Mitos)

Sofia inisia nia aprendizajen dahuluk ho aprende mitu sira (mitos). Nia aprende kona-ba oinsá uluk liu iha idade antiga, sosiedade antiga sira moris ho mitu sira. Pergunta hotu kona-ba moris, mundu, kultura, relijiaun nst resposta de’it ho mitos.  Mitos signifika estória/kontu sira kona-ba zeus hodi esplika oinsá realidade la’o. Dezenvolve uluk liu iha Athena, fatin ne’ebé Filózofu boot sira barak hanesan Sokrátes no Platão moris ba. Sosiedade sira iha Athena fiar liu Zeus (vários deus). Hanesan ita rona “dewa matahari”, “Kuda Troya” nst, hirak ne’e mitos, no dezenvolve kedas antes Kristu. Pergunta Filozófika sira hanesan mensionadu, sosiedade resposta ho mitos. Iha Timor-Leste, realidade ne’e sei akontese hela, ezemplu ema hanoin katak fulan-mate (eklipse fulan) tanba asu mak tolan, nune’e dere kaleen atu asu bele muta sai fali fulan, no mitos seluk tan. Pergunta sira seluk tan kona-ba formasaun universu nian, sosiedade sira resposta tuir de’it mitolojia.

Filozofia

Iha aula tuir fali, Sofia nia profesór hanorin ba nia kona-ba panorama jerál maneira hanoin ema nian kona-ba filozofia, hosi grésia antiga to’o era resente/kontemporánea. Tanba Filózofu barak, mai hosi rai ne’ebé la hanesan ho hanoin mak diferente, profesór ne’e hanorin ba Sofia atu hatene parte por parte inklui projetu sira-ne’ebé mak kada Filózofu preokupa no hala’o iha sira-nia era ka períodu.

Sofia hahú aprende kona-ba oinsá sosiedade husik mitos tama ba “razaun/reason”. Nia hahú aprende uluk kona-ba filozofia naturalista. Filózofu sira iha era ida-ne’e konsidera nu’udar Filózofu naturalista tanba sira preokupa kona-ba orijen no prinsípiu universu (prinsípiu kona-ba buat hotu), sira hasees tiha mitos, no sentraliza ba “razaun”. Ita sempre kestiona ba an-rasik hanesan “buat hotu ne’e mai hosi ne’ebé ?”. Filózofu naturalista sira hanoin katak buat hotu ne’ebé ezisti imposivel mai hosi “laiha”, tanba ne’e mak sira preokupa.

Filózofu naturalista sira mak Talles, Anaximandro, Anaximenes. Sira na’in-tolu hosi rai-miletu. Talles hanoin katak prinsípiu hosi buat hotu mak “bee”, karik nia hanoin katak buat moris hotu-hotu mai hosi bee. Talles mós mak hanesan Filózofu ida-ne’ebé fó previzaun ho serteza katak akontese eklipse ba loromatan (585 a.K).  Anaximandro hanoin katak orijen hosi buat hotu ne’e mak “apeiron” (laiha limitasaun) no Anaximenes dehan la’ós bee, la’ós mós apeiron maibé “ár”.

La’ós de’it sira na’in-tolu, maibé iha mós filózofu seluk hanesan Parménides, Heraklitu no Demokritu. Parménides hanoin katak filózofu na’in-tolu uluk iha hela hela “problema mudansa”. Imposivel buat ki’ik ida de’it bele muda-an sai buat ruma seluk? Tanba ne’e mak nia hakarak preokupa kona-ba problema ida-ne’e. Parménides konxiente katak natureza sempre mudansa, ita-nia persesaun dalaruma diferente ho razaun/logos. Filózofu seluk ne’ebé preokupa kona-ba ida-ne’e mak Heraklitu.  Heraklitu hanoin katak buat hotu ne’e sulin, hanesan ita bele haree hanoin importante ne’ebé nia hateten “laiha ema ida hariis bee ne’ebé hanesan iha mota ida”. Diferente ho sira seluk Demokritu hanoin katak buat hotu ne’e forma hosi buat ki’ikoan/unidade sira, ne’ebé nia hanaran atom (a-tom nia arti labele tesi/fahe). Nia hanoin katak natureza ne’e kompostu hosi atomo ne’ebé oioin.

Hafoin aprende tiha filózofu naturalista sira, Sofia aprende hamutuk kona-ba filózofu sira Athena nian. Iha períodu ida-ne’e iha filozofia konsidera nu’udar idade klásika; Sokrátes, Platão no Aristóteles sira-nia períodu. Maibé, antes nia aprende sira-nia ideia, nia profesór fó-hatene ba nia kona-ba ideia sira Sofizmu nian. Ema sofista sira, sentraliza retórika iha sira-nia realidade, sira lori ida-ne’e manan lukru ka hetan osan. Hafoin, nia aprende Sokrátes nia hanoin sira, inklui Aristóteles no Platão. Filózofu tolu ne’e diferente ho filózofu naturalista sira. Sira la preokupa kona-ba mundu/natureza, maibé sira foku sira-nia estudu ba “ema”. Ema sai sujeitu prinsipál iha sira-nia estudu. Razaun ida tanba iha athena momentu ne’ebá komesa iha governasaun (demokrasia hahú instala), tenke iha ema atu bele sai governante, nune’e sira tenke preokupa. Sofista sira hanoin katak ema sé de’it mak atu kaer ukun tenke hatene arte ba ko’alia iha públiku nune’e mak sira hanorin retórika iha momentu ne’ebá.

Sira na’in-tolu nu’udar mestre-alunu, maibé ideia kontraditóriu. Ita bele aprende Sokrátes nia ideia sira hosi Platão nia livru sira, tanba Sokrátes nem hakerek livru ruma, só halo de’it diálogu uza nia métodu Maiéutika (métodu parteira) iha prasa públika ida iha Athena naran Ágora. Aristóteles ne’e realizmu (konsidera realidade loloos mak ida-ne’ebé ita-nia órgaun sensoriál sira kapta), Platão ne’e idealizmu (konsidera realidade loloos iha mundo das Ideias (cf. Mito da caverna Platão), ida-ne’ebé ezisti daudaun ne’e nu’udar kópia/imajén reprezentativu hosi realidade supra-sensivel nian). Sira na’in-tolu ko’alia asuntu hahú hosi ema, siénsia, polítika, étika, natureza nst, ida-ne’e influénsia no relevante to’o ohin loron. Iha sira-nia períodu mós, sira loke eskola sira hanesan Liceu (Aristóteles) no Academia (Platão). Ida Academia ne’e mak Aristóteles aprende Platão nia ideia sira durante tinan ruanulu nia laran.

Sofia mós aprende kona-ba saida mak akontese iha idade média, ne’ebé autoridade relijiozu/igreja iha podér boot liu ba kontrola aspetu hotu, inklui siénsia sira no filozofia. Ita bele haree hanesan eskola sira ba madre no padre sira loke iha momentu ne’ebá. Filózofu sira idade ne’e nian mak Santu Agustinho, São Tomas de Aquino, Santu Ancelmo nst. Siénsia la dezenvolve iha momentu ne’ebá, só relijiaun de’it.  Sira-nia influénsia mai to’o Timor-Leste (1512-1515).

Ikus liu, Sofia aprende kona-ba akontesimentu sira iha idade moderna, fahe ba períodu renasimentu no iluminizmu, ne’ebé ema la’ós sentraliza ba fé maibé razaun, siénsia sira hahú dezenvolve fila fali, feto sira komesa bá eskola, universidade sira espalla ba mundu, akontese revolusaun iha fatin-fatin nst. Bele haree filózofu sira hanesan Descartes, Spinoza, Locke, Hume, Berkeley, Kant, Marx to’o Freud nia kontribuisaun iha sékulu ida-ne’e. Sira-nia ideia prinsipál la konsege rezumu iha rezeña ida-ne’e, espera bele aprende iha fatin seluk.

Em suma, hateten de’it katak livru Dunia Sophie nu’udar livru ida-ne’ebé esplika filozofia ho maneira fiksionál ka romanse kona-ba istória filozofia; Era no períodu sira filozofia nian. Hanesan ita hatene iha istória filozofia nian fahe ba era haat; 1. Era antiga (períodu pre-sokrátiku no sokrátiku), 2. Idade média (Períodu Patrístika no eskolástika), 3. Idade modernu (Períodu renasimentu no iluminizmu), 4. Idade kontemporánia/resente. Gaarden tenta esplika era no períodu hirak ne’e ho modu ne’ebé fasil liu, liuhosi novela refere.

Ikus liu, hateten de’it ba hirak ne’ebé aprende filozofia, se difisil lee livru sira filozofia nian karik, bele lee uluk livru ida-ne’e, tanba livru ne’e hakerek konseitu sira filozofia nian ho maneira ne’ebé fasil liu, maibé ita bele aprende totalidade hosi filozofia nia esénsia no ezisténsia. 

 

“Ha’u hatene de’it katak, ha’u la hatene buat ida”

Sokrátes

Kona-ba ida-ne’e bele haree:

 

Gaarder, J. (cetakan-XV 2015). Dunia Sophie - Sebuah Novel Filsafat. Bandung: Penerbit Mizan.

 

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE                                                                                                               ...