quarta-feira, 17 de abril de 2024

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE


                                                                                                                          Cesar F. Amaral[1]


 

Dili nu’udar kapitál ka sidade sentrál Timor-Leste nian. Ekonomia, edukasaun, saúde, kampu servisu no dezenvolvimentu setór ki’ik-oan sira, maioria sentralizadu iha Dili. Dekada rua liu ona, ita asisti distribuisaun polítika no rekursu sira la balansu entre Dili no munisípiu sira seluk.

Indikadór ida-ne’e bele haree hosi urbanizasaun (hosi munisípiu mai Dili) kada tinan, aumenta ba bebeik. Dili sai sidade masin-midar, halo nehek hotu mai hobur iha Dili.   Urbanizasaun hirak ne’e afeta ba hela-fatin la to’o; balun tenki hela iha mota-ninin, foho-lolon, trotoar-leten nst. La’ós de’it hirak ne’e, maibé afeta mós ba problema sosiál seluk.(Fundasaun Mahein, 2013; Murray et al., 2010).

Iha tinan no fulan hirak ikus, ita haree iha Dili, mosu eviksaun hosi makaer-ukun sira ba vendedór dalan-ninin sira, inklui eskola balun, povu nia hela-fatin, merkadu nst. Eviksaun nu’udar direitu represivu ne’ebé ukun-na’in uza hodi dudu sees povu kbi’it-laek hosi nia hela-fatin, hodi bele fó espasu ne’e ba osan-na’in sira hala’o sira-nia negósiu, ka ho lian-seluk ba dezenvolvimentu sidade Dili. Atu hateten, Dili la’ós povu kbi’it-laek nia hela-fatin ka “direitu ba sidade” hosi povu kbi’it-laek, laiha.(Harvey, 2012).

Direitu ba Sidade

Ita Timor-Leste, ita nunka rona ukun-na’in sira-ne’ebé halo eviksaun ko’alia kona-ba direitu ba sidade. Sira hatene de’it ezekuta lei (lei ijiene no ordén públika), atu sidade moos, organizadu no saudavel tuir lei haruka. Atu to’o ba ida-ne’e mak, dalan úniku halo eviksaun. Razaun eviksaun ne’e simples, ba dezenvolvimentu sidade Dili! Bainhira mosu lamentasaun hosi povu kbi’it-laek sira, ukun-na’in sira hateten sira avizu ona. (lee. Diligente, (Martins, 2024). Atu hateten, “avizu” no “eviksaun” nu’udar solusaun ba Dili moos, saudavel no organizadu.

Sosiólogu no Filózofu boot Fransés, Henri Lefebvre nia teoria ne’ebé David Harvey dezenvolve relasiona ho Direitu ba sidade (The right to the city) importante atu ita aprosima iha situasaun atuál Timor-Leste nian, ligadu ho eviksaun ne’ebé másivu iha tinan no fulan hirak ikus ne’e. Hahú ho kestaun dahuluk, saida mak Direitu ba sidade ne’e rasik?

Tuir Henry, Direitu ba sidade labele komprende to’o de’it iha livre hosi poluisaun, sidade moos, livre engarrafamentu, laiha uma-andar boot to’o lalehan, lalehan-moos nst. Maibé tuir nia, Direitu ida-ne’e refere ba buat ruma ne’ebé reál, ezisti ho nia kompleksidade atuál tomak, ne’ebé ikus mai transforma no renova sidade tuir kontestu ekonomia-polítika atuál. Harvey fundamenta ideia ne’e, dehan, direitu ba sidade la’ós inisiativa ka servisu individuál ka grupu ida nian, maibé inisiativa no servisu koletivu nian. (Pontoh, 2013).  Ida-ne’e atu hateten, partisipasaun povu nian iha desizaun sira importante tebes ba dezenvolvimentu rai ida nian. Direitu ba sidade, portantu, hakat liu direitu ba asesu individuál ka grupu ida nian ba rekursu sira iha sidade laran: nia nu’udar direitu ida oinsá muda no re-inventa sidade tuir dezeju ita-nia fuan nian.(Harvey, 2012).

Harvey mós dehan luta ba Direitu ba sidade nu’udar parte ida hosi kontra podér kapitál. (Dickydwiananta, 2016). Komponente sira ne’ebé importante iha direitu ba sidade mak kobre, direitu ba abitasaun ne’ebé garante relasaun sosiál, direitu ba moris ne’ebé dignu, direitu moris hamutuk ho armonia, direitu ba tratamentu ne’ebé iguál, direitu ba asesu públiku sira ne’ebé asesivel, disponivel, aseitavel no adaptavel nst.

Iha situasaun Timor-Leste, saida mak akontese, ne’e eviksaun ka direitu represivu. Atu hateten, saida mak Henry ho Harvey ko’alia la akontese iha Timor-Leste. Hasa’i komunidade hosi sira-nia  hela-fatin la dignu, muda hanesan sidade ne’e la’ós povu nia nian, maibé ukun-na’in no osan-na’in sira-nian. Maski Timor-Leste ratifika Tratadu Internasionál oioin kona-ba diretos humanos, maibé ukun-na’in sira la respeita tratadu hirak ne’e. Dalaruma, lahatene kona-ba Direitu ba sidade ne’e nu’udar direitu fundamentál ida hosi Direitos humanos rasik. Ho razaun dezenvolvimentu, ijiene no ordén públika iha trai esénsia demokrasia, liuliu demokrasia substansiál (moris di’ak no direitu povu nian). Tuir loos, iha estadu demokrasia, halulik justisa no umanidade nu’udar mehi aas liu estadu nian, maibé ida-ne’e la akontese iha Timor-Leste.

Dalaruma mosu krítika hosi ativista sira kona-ba eviksaun. Ema barak hanoin katak, ne’e anti dezenvolvimentu. Pergunta mak ne’e, dezenvolvimentu ba sé? ba povu? ka ba osan-na’in? Se ba povu, tanba  sá mak povu la hola parte iha desizaun sira relasiona ho sira-nia bem komum? Ka simples liu, tanba sá mahukun sira la diskuti no desidi hamutuk ho povu kona-ba muda sira-nia hela-fatin?

Dalabarak mós estadu (governu) no ema balun sempre fó-kulpa ba komunidade sira mak hela iha dalan-nian, mota-ninin, rai-lolon, nst, katak komunidade hirak ne’e laiha konxiénsia, hodi haluha katak, ne’e falla hosi desizaun polítika ligadu ho ordenamentu territóriu nian, ne’ebé tinan-22 ona ukun rasik-an nunka rezolve. Tinan ba tinan, governasaun ida troka ida seluk, hatene de’it mak hasa’i ema (eviksaun) hosi hela-fatin. Tuir Harvey, polítika klásika sira hanesan governu Timór halo, ne’e ba de’it interese osan-na’in (kapitalista) nian, la’ós ba povu.

Harvey hateten, interese kapitalista nian mak akumula riku no soin (akumulasaun profit); atu to’o ba ida-ne’e, sira presiza espasu (fatin) ne’ebé bele fó befinísiu/lukru ba sira.  Hosi argumentu ida-ne’e, atu hateten, substánsia hosi dezenvolvimentu sidade nu’udar espansaun jeográfika no re-organizasaun ba espasu hodi halo investimentu infra-estrutura no sosiál hodi responde ba nesesidade akumulasaun kapitál ka (acumulation ad infinitum) no problema akumulasaun ne’ebé esesiva/berlebihan.

To’o iha ne’e, bele konklui katak, dezenvolvimentu sidade Dili, la’ós ba interese povu kbi’it-laek no marjinalizadu nian, maibé interese osan-na’in/kapitalista sira-nian. Nune’e, presiza tebes advokasia maka’as direitu ba sidade ho povu kbi’it-laek no marjinalizadu sira kona-ba sira-nia direitu ba sidade. Realizasaun direitu ba sidade nu’udar parte importante ida hodi la aseita projetu neo-liberalizmu. Importante tebes rekoñese povu iha desizaun hotu; halo sira hola parte direta ba desidi sira-nia direitu ba sidade, inklui direitu sá de’it. Direitu ba sidade konsidera povu la’ós sujeitu pasiva, maibé sujeitu ativa iha prosesu dezenvolvimentu nasionál. Para ona ho avizu, avizu, avizu no eviksaun! Dezenã planu ideál ba dezenvolvimentu sidade urbana hamutuk ho povu; husik povu ko’alia no diskuti saida mak sira hakarak kona-ba sira-nia sidade. Ho nune’e de’it mak ita halulik justisa no umanidade tuir Konstituisaun dehan. Povu merese moris dignu iha sidade no goja sira-nia liberdade tomak. Sidade ne’e Povu nian!



[1] Alumnu Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas- UNTL, 2018.

sábado, 17 de fevereiro de 2024

DESTINU MANORIN IHA ERA UKUN RASIK-AN: HOSI HAPARA MANORIN VOLUNTÁRIU BA TO’O POLÍTIKA EDUKASAUN

DESTINU MANORIN IHA ERA UKUN RASIK-AN: HOSI HAPARA MANORIN VOLUNTÁRIU BA TO’O POLÍTIKA EDUKASAUN

 

Cesar Ferreira Amaral[*]


Edukasaun nasionál daudaun ne’e tama iha situasaun problemátiku. Hanesan ita hotu haree, hatene no rona, iha loron ka semana hirak liubá, mosu fenómenu oioin iha setór edukasaun Timor-Leste, hahú hosi ingresu espesiál ba manorin sira (politizasaun?) ba to’o manifestasaun oioin hosi manorin voluntáriu sira kona-ba direitu justu ba kareira nu’udar manorin ne’ebé tinan ida-ne’e (2024) hakotu hosi Ministra Edukasaun (razaun kontratu remata). Hirak ne’e konsidera nu’udar problema ida hosi problema boot no estruturál seluk ne’ebé dezde restaura ukun rasik-an to’o ohin loron, governasaun ida troka ida seluk (Gov. I- IX) laiha desizaun seriedade hodi rezolve ho justu no imparsiál ba asuntu ida-ne’e, hodi realiza direitu báziku ne’ebé halulik iha Konstituisaun RDTL.

Ko’alia polítika edukasaun, signifika ko’alia mós kona-ba kondisaun manorin sira. Dezde restaurasaun independénsia, setór edukasaun sai setór ida-ne’ebé la hetan prioridade iha desizaun ukun-na’in sira-nian. Ita bele haree, investimentu Orsamentu Jerál Estadu (OJE) kada tinan iha setór ida-ne’e. Tuir dadus Banku Mundiál, dezde ukun rasik-an to’o ohin loron, estadu T-L investe iha área edukasaun nunka hakat liu pursentu 10% (esetu tinan-2009 ne’ebé liu 10,6%), ida-ne’e ki’ik liu kompara ho nasaun sira iha ASEAN, ezemplu indonézia, ne’ebé besik pursentu 20%.

Lójika hosi investimentu ida-ne’e, atu hateten, mehi ba kualidade edukasaun sai de’it slogan mamuk tanba la konsege rezolve problema estruturadu sira iha área edukasaun; hosi infra-estutura báziku, saláriu ne’ebé justu ba manorin sira, sistema ensinu no aprendizajen ba to’o dezenvolvimentu umanu (human development) hodi atinji objetivu no ideolojia edukasionál ne’ebé (karik ?) iha. Ezemplu ki’ik balun ne’ebé sita iha ne’e mak, 86% estudante sira hosi eskola públika iha territóriu nasionál aprende iha kondisaun ida-ne’ebé aat tebes (lee; Reportajen Diligenteonline.com), manorin barak voluntáriu, saláriu la dignu nst. Ida-ne’e atu hateten, ho OJE mak iha la konsege rezolve kondisaun edukasaun Timor-Leste nian.

Edukasaun nu’udar setór estratéjiku no esensiál ba dezenvolvimentu umanu i konsidera nu’udar pilár repúblika. Se ukun-na’in sira hanoin kona-ba 2030- 2045, la’ós katak hanoin de’it kona-ba dalan ne’ebé naruk, instrumentu militár ne’ebé sofistikadu, maibé kona-ba kualidade edukasaun. Durante ukun-na’in ignora kondisaun manorin sira-nian mak, hosi tempu ne’e kedas dalan ba diskriminasaun nakloke luan liu. (Lee; Dominggus Elcid).

Paradigma Dezenvolvimentu Edukasaun

Polítika edukasaun ne’ebé presiza dezenvolve, deve ser ho modelu ideál no integradu; Hatuur Ideolojia no objetivu edukasionál ne’ebé klaru nu’udar kompas ka liña orientasaun (hosi ne’ebé, iha ne’ebé no bá ne’ebé?); Padraun ba kurríkulu ida-ne’ebé adekuadu no kontestualizadu no aliña ho objetivu no ideolojia ne’ebé refleta ba evolusaun mundiál; Matéria ka disiplina ensinu ne’ebé refleta ba kurríkulu no objetivu edukasionál; Infra-estrutura adekuadu (Biblioteka, meza, kadeira, eskritóriu no sala de aula kompletu eletrisidade, internete no materiál sira; kuadru, projetór, markadór nst, sala prátika / laboratóriu, hariis-fatin/toilet, kampu (futebol, voleibol, basketebol), salaun nst); Manorin kualifikadu; Kolokasaun manorin-sira tuir área ne’ebé sira hanorin; Ambiente eskola ne’ebé konfortavel , seguru no dignu; Distánsia eskola besik ho uma ne’ebé estudante hela ba; Liberdade edukasionál (edukasaun sem presaun; psikolójika, fízika, emosionál no simbólika); Edukasaun inkluzivu no saláriu ne’ebé justu ba manorin sira.

Iha lei baze edukasaun, nú. 14/2008 de 29 de Outubro hatuur objetivu edukasaun diferente kada ensinu; báziku, sekundáriu to’o superiór. Hodi konkretiza ba atinji objetivu refere no saida mak Konstituisaun dehan, investimentu iha área ida-ne’e nesesita tebes. Investimentu hirak ne’e la’ós de’it harii eskola iha fatin ruma, ka halo ona rekrutamentu ou seluk tan, maibé kondisaun no situasaun hirak ne’e hotu deve ser disponivel, asesivel, aseitavel, no adaptavel. (Lee; Direitos Humanos).

Atu hateten, edukasaun mak iha disponivel ba ema hotu ka lae? Ema hotu asesu ho fasil ka iha diskriminasaun no injustisa ruma? Kualidade edukasaun ne’e rasik oinsá; relevante, atualizadu, apropriadu inklui fasilidade adekuadu no rekursu umanu kualifikadu hodi garante ida-ne’e? Manorin sira-nia destinu oinsá, bainhira ko’alia kona-ba kualidade? Ikus, edukasaun ne’e rasik atualizadu ho inovasaun oioin ne’ebé mundu oferese no adapta-an ho ema sira ho nesesidade espesiál ka lae? Hirak ne’e hotu presiza haree ho kle’an no intrega iha planu investimentu nian.

Tinan-22, edukasaun Timor-Leste, iha ne’ebé?

Kondisaun ideál mak haktuir iha leten, T-L sei dook tebes. 86% estudante sira sei aprende iha kondisaun eskola ne’ebé aat tebes; sala aula la sufisiente, biblioteka laiha, uma eskola barak sei aat, manorin sira barak sei voluntáriu, kurríkulu la adekuadu no kontestualizadu, eletrisidade laiha, internete lenuk (difikulta asesu referénsia sientífika no filozófika sira), falta bee-moos no saneamentu, saláriu ba manorin-sira ne’ebé la dignu, materiál didátiku sira barak laiha inklui kestaun boot seluk ne’ebé la konsege identifika. Hirak ne’e hotu nu’udar kondisaun reál ne’ebé povu maubere nia oan enfrenta ne’ebé kontribui maka’as ba degradasaun inteletuál timoroan sira-nian. Situasaun ida-ne’e imposivel akontese ba elite nia oan sira ne’ebé eskola iha rai seluk, kondisaun hotu adekuadu, kompletu ho fasilidade oioin.

Problema ida hosi problema boot sira iha leten mak, manorin sira ne’ebé voluntáriu durante tinan naruk, sira-nia destinu ka kondisaun nunka sai ajenda prioritáriu iha desizaun ukun-na’in sira-nian. Ko’alia kona-ba kualidade edukasaun la sees hosi kontribuisaun boot manorin sira-nian. Manorin sira nu’udar protagonista prinsipál iha edukasaun. Maski sira iha papel estra ordináriu, maibé tratamentu ba manorin sira la estra ordináriu. Atu to’o iha kualidade edukasaun, presiza tebes matenek, imajinasaun aas, pensamentu krítiku, ideia inovativu manorin sira-nian hodi tulun dezenvolve estudante sira. No ida-ne’e, labele husik manorin-sira hela ho kondisaun mizéria no marjinalizadu, ka ho lian-seluk “ohin loron han ka lae”? Se manorin sira ho kondisaun hanesan ne’e mak, sei iha dalan naruk tebes atu to’o ba kualidade edukasaun ne’ebé ita hotu mehi.

Estrañu uito’an, iha tinan ida-ne’e, 2024, fulan-janeiru, Ministériu Edukasaun la kontinua kontrata manorin voluntáriu 2000-resin ne’ebé Governu anteriór kontrata, ho razaun legál (kontratu remata). Desizaun ida-ne’e rezulta pro-kontra hosi sosiedade sira. Manorin barak ne’ebé Ministra la kontinua kontrata, la simu desizaun ida-ne’e, no uza direitu konstitusionál (art. 40 & 42, K-RDTL) hodi eziji sira-nia direitu ne’ebé justu.

Manifestasaun ida-ne’e, no fim, iha manorin-na’in sira na’in-10 inklui ativista na’in-4 hosi movimentu sira; (KEP/MRS, Komité Esperansa, Forum Justisa Populár,) ne’ebé apoiu manifestasaun refere hetan agresaun fíziku no atuasaun hosi Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), hodi kumpri detensaun durante oras-72 iha sela PNTL, Kaikoli, Dili. Razaun prinsipál PNTL detein manifestante hirak ne’e tanba viola lei 100 metros (lei no. 1/2006, art.5), maski lei ida-ne’e viola prinsípiu direitu nian lex superiori derogate legis inferiori (lee: Prinsípiu Direitu) ka ho lian-seluk konsidera inkonstitusionál tanba kontradís ho konstituisaun RDTL artigu .42.

Tuir loos, halo lei ba asegura manifestante sira espresa sira-nia hanoin ho livremente, la’ós limita! Atu hateten, se lei inan hateten ema hotu livre manifestasaun, mak lei oan sira tenki asegura no proteje atu ema seluk labele impede direitu ida-ne’e, la’ós kontráriu.  Tan ne’e, pesoalmente konsidera lei ida-ne’e, nu’udar produtu polítiku ida hosi mahukun sira hodi asegura sira-nia an no interese hosi krítika, ka boot liu nu’udar traisaun ba estadu direitu demokrátiku. (art.1, K-RDTL).

Manifestasaun hirak ne’ebé manorin sira halo, nu’udar espresaun ida hodi hateten katak, saida mak Governu halo ba manorin sira nu’udar traisaun boot ba justisa umanidade. Governu tenta la konsidera servisu voluntáriu ne’ebé manorin sira halo durante tinan barak nia laran. Ho de’it razaun legalizmu ita trai justisa. Iha lei, objetivu lei nian mak, serteza, benefísiu no justisa (Lee; Gustav Radbruch). Serteza no benefísiu labele teri-netik justisa. Iha kontradisaun ruma iha serteza no benefísiu, tenki tau aas liu justisa. Ida-ne’e mak Ministra la konsege tetu iha nia desizaun sira.

Justu ka lae ema ne’ebé tinan barak nia laran hanorin maibé la hetan rekompensa? Justu ka lae, ema foin hetan rekompensa fulan ida ita hakotu? Justu ka lae ema ne’ebé hanorin tinan barak voluntáriu, kompete ho ema ne’ebé nunka hanorin? (Lee; Igualdade substansiál).

Voluntáriu tinan barak nia laran ne’e konsekuénsia hosi (politizasaun?) iha área edukasaun no laiha polítika integradu hodi asegura manorin sira-nia direitu. Butuk hamutuk voluntáriu sira tinan ba tinan, ikus sira mak sala, Ministra mak loos. Ukun-na’in sira nunka hanoin hetan esplorasaun ne’ebé sira halo ba manorin sira ne’ebé durante tinan barak nia laran, servisu lahatene oras no kolen hodi serbii ba timoroan sira. Ukun-na’in sira sempre rezolve problema manorin sira-nian ho aprosimasaun psikolojia nakonu ho slogan sira ne’ebé uluk indonézia husik hela, “guru adalah pahlawan tanpa tanda jasa”. Problema ekonomia, aprosimasaun psikolojia. “Ita hamlaha, motiva ita tenki forsa”.

Iha rai-barak, setór sira hanesan edukasaun, saúde labele politiza ka partidariza no konsidera nu’udar setór nasionál. Sé de’it mak ukun dezenvolve, la’ós sobu. Manorin sira sai autór prinsipál iha edukasaun no estadu tau aas tebes sira-nia dignidade. Situasaun ida-ne’e diferente ho Timor-Leste; Manorin sira lahetan tratamentu ida dignu, saláriu la justu, i balun servisu voluntáriu durante tinan naruk ne’ebé tinan ida troka ida seluk nafatin la hetan atensaun hosi mahukun sira.

Maski nune’e, ho fiar-an ita hakilar kualidade edukasaun. Kualidade ida oinsá, se manorin ida lahetan tratamentu ne’ebé justu, laiha rekompensa ka rekompensa la tuir esforsu servisu mak nia halo? Ohin bá eskola, fila tenki halo servisu seluk bele sustenta moris, ne’ebé laiha tempu atu halo peskiza no prepara matéria hodi hatán ba aula iha loron tuir mai. Susar tebes ita ko’alia kualidade edukasaun, tanba eziste paradoksu boot ne’ebé problemátiku iha área ne’e rasik.

Hosi realidade hotu mak aprezenta, pesoalmente to’o iha sintéze katak manifestasaun hirak ne’ebé manorin sira halo nu’udar indikadór ida atu hateten, durante ukun rasik-an estadu ida-ne’e, liuliu governante sira falla iha desizaun públiku iha setór edukasaun, ne’ebé la konsege hakonu direitu asesu ba edukasaun tuir saida mak direitos humanos dehan, edukasaun ida disponivel, asesivel, aseitavel no adaptavel ba sidadaun hotu tuir saida mak konsagra iha Konstituisaun RDTL.



[*] Alumnu Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas-UNTL, 2018.

terça-feira, 18 de julho de 2023

PODÉR NO VIOLÉNSIA SIMBÓLIKA IHA KONTESTU SOSIEDADE DEMOKRÁTIKU - ANÁLIZE PENSAMENTU FÉLIX BOURDIEU

PODÉR NO VIOLÉNSIA SIMBÓLIKA IHA KONTESTU SOSIEDADE DEMOKRÁTIKU

ANÁLIZE PENSAMENTU FÉLIX BOURDIEU


Cesar Ferreira Amaral

Alumni Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas-UNTL, 2018.


                                               

Félix Bourdieu mak filózofu fransés ida ne’ebé ko’alia barak kona-ba forma podér no violénsia simbólika.  La’ós de’it konseitu rua ne’e, maibé iha konseitu importante seluk ne’ebé nia ko’alia hanesan Capital, habitus no Campo. Kona-ba kapitál nia fahe ba; kapitál sosiál, ekonómiku,  kulturál no simbóliku. (lee Bourdieu).

Iha ita-nia rain, ema barak la asesu teoria hirak ne’e, tanba konsidera teoria ladún importante. Importante liu mak dekór verbu no gramátika sira. Tan ne’e mosu hegemonia (lee Gramsci) no injustisa oioin iha estadu ida-ne’e, ita nonok. Kazu konkretu lubuk, ida-ne’ebé sai virál liu iha mídia-sosiál mak kazu Ela Variana ne’ebé implisitamente kestiona podér no violénsia simbólika, ne’ebé tuir Ela katak se husik de’it mak, nia kontinua domina no haluan iha kontestu hotu, ida-ne’e bele lori todan ba demokrasia.

Iha Timor-Leste, konseitu rua ne’e buras loos. Barak la komprende. Tansa sá ha’u dehan nune’e? Iha kazu barak ne’ebé akontese (ezemplu violasaun no abuzu seksuál) ne’ebé akontese entre ema-boot (ema mak iha podér) hasoru nia subordinadu ka membru sira, ema sempre hateten; “Vítima la keisa, ita-boot mak ladi’ak an loos”, ou baibain vítima mak lori todan hotu;  “ ó feto, lahatene tau an, ema ne’e diretór, dosente, na’i-lulik , luta-na’in - Ó la hatene agradese, no seluk tan.  Ema nunka husu, tanba sá vítima la keixa? Tan tauk, moe ka merasa baibain de’it? Nunka husu ba ema mak iha podér; Tansá ita-boot hetan formasaun akadémika boot, ema hanorin ideia oioin atu labele naran uza sasan lulik, tansá uza la tuir nia dalan, maibé arbiru? No pergunta pertinente seluk.

Parte seluk, ema hirak ne’ebé foti posizaun defende vítima, ka lian-seluk defende “justisa”, ema sempre tolok, trata, diskrimina, no forma estereotipe hotu-hotu tula ba ema ne’e; “ita-boot krítika, mas saida mak ita-boot halo ona ba rai ne’e?, Ita-boot keta milisi ida karik? No seluk tan. To’o iha ne’e ha’u komprende katak loos duni, ema hirak ne’e la lee, ou lee duni mas la komprende.Ka lee livru sira versaun elite nian, ne’ebé sira hakerek atu hetan, hametin no haluan podér.  

Podér no violénsia simbólika

Tansa sá Félix ko’alia ideia hirak ne’e? Félix la delek no mós la bilaan, nune’e adora to’o mate bandeira huun. Félix hatene katak saida mak akontese hanesan sita iha leten ne’e, nu’udar parte hosi podér simbólika. Nune’e nia dehan iha kapitál sosiál katak, dalaruma ema tauk ko’alia sai tanba ema iha relasaun podér/relasi kuasa ne’ebé metin. Se dosente ida halo violasaun ka abuzu hasoru estudante, estudante tauk ko’alia sai tanba nia tauk lakon notas, la naik kelas, moe nia kolega sira nst. Nune’e mós ho diretór/a ida ho nia staff. Staff refere labele ko’alia sai tanba nia tauk lakon servisu, level la sa’e, ka afeta ba nia avaliasaun dezempeñu no seluk tan. Diferente ho ema-na’in rua namora malu ne’ebé laiha relasaun podér. Ema-na’in rua akontese violasaun ruma entre parte, ida fasil ko’alia sai tanba laiha relasaun ruma, mas karik iha relasaun podér mak susar atu ko’alia sai.

Tan ne’e, iha kazu balun ne’ebé vítima barani ko’alia sai, ita tenki asegura vítima refere, atu nia labele hetan presaun hosi ema mak iha podér, ou hosi ita rasik. Dalabarak kazu sira-ne’ebé akontese iha relasaun podér difisil tebes vítima ida manán. Tuir Bourdieu, ida-ne’e akontese tanba  podér ne’e mós hamutuk ho kapitál; ezemplu kapitál ekonómiku (ema iha osan barak), nia bele uza osan hirak ne’e hodi taka ema nia ibun, ka suap ba polisía, juis ka prokuradór/a kona-ba kazu sira; iha mós kapitál sosiál (ema mak iha podér nia iha relasaun di’ak ho juis ka produkadór ka seluk tan) nune’e fasil atu nia influénsia ba kazu sira hanesan ne’e.

Podér no kapitál hirak ne’e  bele infléunsia mós ba “lia-loos”, hanesan saida mak Foucault dehan.  Lia-loos determina fali hosi diskursu sientífiku ka hosi instituisaun sira (grupu-sira, sistema ierárkiku) ne’ebé kaer podér. Lia-loos dala barak podér polítiku maka uza (ukun no podér lokál) hodi dehan saida maka ema tenke fiar no halo. Lia-loos habelar iha sosiedade liuhosi sistema edukasaun (eskola no universidade), mídia (jornál, televizaun, rádiu, nst), instituisaun-sira seguransa nian (forsa-armada no polísia), literatura (orál/ko’alia no hakerek), polítiku, kultura (saida maka ita halo), no hirak seluk. (Lee Foucault).

Kona-ba violénsia simbólika, Félix dehan, dalabarak liu ita la’o tuir ema ka grupu mak iha podér ruma, maibé ita rasik la konsege hatene tanba sá ita la’o tuir (podér simbóliku). Nune’e hafasil ema aproveita ita-nia inosente hodi manan buat ruma; uza ita ba atende sira-nia nesesidade (bele biolójiku, sosiál ka ekonómiku). Ida-ne’e loke dalan ba violénsia simbólika. Violénsia ka agresaun la’’os baku de’it, nia bele mós morál, psikolójika, emosionál no seluk tan. Violência simbólica ne’e la’ós ba isin, maibé nia maka’as tebes no halo ema-sira tuir no hakruuk ba nia. Violência simbólica ne’e mak hanesan dalan ida-ne’ebé poder simbólico sei hatudu an. Ho violência simbólica grupu ka ema-sira ne’ebé kaer podér mantein kontrole kona-ba grupu no ema-sira seluk iha sosiedade. Ida-ne’e bele halo liuhosi regra-sira balu, hanoin, fiar no valór-sira ne’ebé haka’as ema-sira hodi iha hahalok no hanoin ruma.

Saida mak akontese daudaun, paternalizasaun no sakralizasaun ( tenik Armindo Moniz) ne’e parte ida hosi podér simbóliku hatudu-an, ka violénsia simbólika. Ema defende mate-an, tanba ema hanoin katak saida mak ema-boot (lidér, na’i lulik, dosente no sira seluk)  halo, ne’e naturál, baibain, no hadomi ema hotu, nune’e sira bele halo saida ida de’it tuir sira-nia hakarak. Ita sira mak laiha podér ruma mak halo, ohin kedas Polísia (aparellu estadu) halo kedas notifikasaun. (Haree kazu Ela Variana, no sira seluk).

Iha estadu demokrátiku, se ita husik bebeik podér no violénsia simbólika akontese mak, iha tempu hanesan ita lori estadu ba rai-naruk. Demokrasia la fó fatin ba podér absolutu. Demokrasia nia fuan mak krítika. Anti Krítika signifika anti demokrasia.  Atu hegemonia sira-ne’e la akontese mak, tenki krítiku.

Ikus liu, ha’u dezafia ha’u-nia maluk sira-ne’ebé mate bandeira huun, atu tetu didi’ak, hanoin ho serteza no krítiku, nune’e ema labele aproveita ita-nia inosente. Apresia ba hirak ne’ebé konsege hateke hetan podér no violénsia simbólika sira. Nafatin kontinua hala’o misaun lulik ne’e. Fó-hanoin ba ita-nia líder no ema-boot sira seluk kona-ba hahalok no desizaun ruma ne’ebé sira halo la pro povu no pro justisa. Só ho nune’e de’it mak ita hatudu ita-nia respeita ne’ebé loos liu. Hatudu ita-nia maneira respeita ho dalan diferente; krítika karik sala, atu nune’e sira labele monu ba sala. Haree hela sira halo sala (hamosu injustisa) mas ita nonok, ita hola parte ba krimi (Silence of crime). No ida-ne’e la’ós respeita, maibé hipokrata/munafik, tan ita husik sira no rai ida-ne’e monu ba rai-naruk.

sexta-feira, 7 de abril de 2023

DEMOKRASIA IHA TIMOR-LESTE: ENTRE PROSEDURÁL NO SUBSTANSIÁL Estudu Krítiku-Filozófiku

 

DEMOKRASIA IHA TIMOR-LESTE: ENTRE PROSEDURÁL NO SUBSTANSIÁL

Estudu Krítiku-Filozófiku

 


R Ferreira[1]

Timor-Leste (TL) nu’udar estadu ida-ne’ebé opta sistema demokrasia, nu’udar sistema ideál ukun nian. Ho hanoin katak, tau aas dignidade umana nu’udar valór no prinsípiu aas no kmook liu estadu ne’e nian. Haktuir Konstituisaun artigu 1o nú.1 katak, Repúblika Demokrátika Timór-Leste (RDTL) katak Estadu ida-ne’ebé demokrátiku, soberanu, ukun-an no ida-mesak, harii hosi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade ema moris idaidak nian. Tinan-20 ukun rasik-an, Timor-Leste la’o de’it iha demokrasia prosedurál, eleisaun ba prezidente no órgaun lejizlativa ne’ebé la’o kada períodu tuir regras konstitusionais, no seidauk hakonu demokrasia substansiál ho di’ak; Povu barak sei marjinalizadu, moris iha pobreza, injustisa, no kondisaun mizéria seluk.

Artigu ida-ne’e tenta aborda estudu krítiku-filozófiku ba demokrasia iha Timor-Leste: Entre prosedurál no substansiál. Objetivu mak konsiensiliza ema hotu hodi hanoin ho kle’an kona-ba demokrasia, no mós nu’udar reflesaun krítika ida ba ukun-na’in hodi hatuur desizaun públiku no polítiku sira, banati de’it ba valór no prinsípiu sira demokrasia nian. Halo análize ba dokumentu sira, observasaun no mós halo ligasaun entre teoria ho realidade sira, hodi hatene daudaun ne’e demokrasia Timor-Leste nian, entre substansiál no prosedurál, iha hela faze ida ne’ebé? Nune’e, rezultadu hatudu katak, demokrasia prosedurál la’o ho di’ak iha TL, indikadór mak eleisaun ne’ebé hala’o ho periozidade regulár (desde 2002-2023) no presiza servisu maka’as liután atu bele to’o iha demokrasia substansiál, tuir mehi konstituisaun nian. 

Demokrasia, nu’udar konseitu klásiku ida mosu kedas iha idade antiga iha era molok Kristu. Etimolojia hosi lian-grego; Demos no Cratos/Cratein, dahuluk signifika povu, daruak signifika ukun/poder. (Budiardjo, 2007, p. 105). Signifika, demokrasia nu’udar sistema ukun ida-ne’ebé nia podér sentralizadu iha povu, ka ukun ne’e povu nian. Istórikamente, uluk liu Iha nasaun ki’ik (populasaun uito’an) hanesan iha Átena (sidade antiga grésia nian) demokrasia bele realiza diretamente (laiha reprezentante povu). Povu diretamente partisipa iha mekanizmu ba diskusaun públiku sira, no sira rasik mak foti desizaun ba polítika[2] hotu ne’ebé benefisia ba sira-nia moris, ka benefisia bem comum/summum bonum. Diferente ho era moderna ne’ebé maioria estadu maka adota sistema demokrasia, inklui TL iha populasaun barak, nune’e povu labele desidi direta maibé hili nia reprezentante sira ba halo desizaun polítika públika. Iha kazu TL nian mak Parlamentu Nasionál.

Hodi ba atinji bem comum, demokrasia oferese polítika ba jere no distribuisaun ba rekursu ka bens sira tenke hanesan ba ema hotu; laiha diskriminasaun, ema hotu partisipa ba distribuisaun hirak ne’e, la haree rasa, seksu, ka nasionalidade. Tan ne’e, nia garante elementu prinsipál lubun ida hanesan; respeitu ba direitos humanos, igualdade entre feto no mane, ema hotu hotu hetan tratamentu ekuitavel, liberdade ba espresaun no opiniaun, direitu no liberdade espesífiku garante ba ema hotu-hotu iha rai-laran, liberdade ba asosiasaun nst. (Konstituisaun, 2002).

Aristóteles no Plataun nu’udar filózofu klásiku mak ko’alia kona-ba demokrasia. Tuir Aristóteles, iha polítika demokrasia estadu deve ser la’o ho prinsípiu igualdade entre ema hotu, ka ema hotu tenki moris hanesan (Wattimena, 2016, p. 25). Maski nune’e, argumentu ida-ne’e nu’udar falásia argumentu, tanba nia konsidera feto no atan-sira nu’udar segundu seksu ne’ebé hana’i no halo tuir de’it ba mane no liurai sira. Sira laiha direitu atu partisipa iha vida polítika. (Wattimena, 2016, p. 30). Plataun filózofu ida-ne’ebé la konkorda ho sistema ukun ida-ne’e. Tuir nia, la’ós ema hotu bele ukun, só filózofu de’it mak bele ukun, hodi lori ema hotu ba atinji bem comum ne’ebé ema hotu konkorda hamutuk.

Goenawan hateten, ida hosi demokrasia mak nu’udar ordenasaun polítika mak hahún ba maioria vontantes no konsensus. (Goenawan Mohamad, 2011, p. 13). Hosi ida-ne’e, ita haree katak, saida mak Goenawan dehan implisitamente ba demokrasia prosedurál. Maski “The winners take all” (Rocky Gerung) maioria labele uza nia podér absoluta hodi desidi substánsia polítika no ameasa direitu báziku liberdade individuál nian. (Goenawan Mohamad, 2011, p. 21).  Razaun ne’ebé Rocky dehan, ita presiza hatene hodi antisipa podér ne’ebé iha tendénsia ba korruptu (Lord Acton) no mós labele uza demokrasia nu’udar de’it kurtina, ne’ebé hafalun ho totalitarianizmu ka anarkizmu.

Iha Timor-Leste, entre demokrasia prosedurál no substansiál, ida-ne’ebé malorek/moos liu ne’ebé ema hotu hatene mak prosedurál (ne’ebé normalmente bolu festa demokrasia), maski demokrasia la’ós festa. Bele observa ida-ne’e liuhosi kampaña to’o eleisaun. Objetivu mak hili reprezentante povu nian ba ukun (tanba populasaun barak), nune’e povu labele desidi direta desizaun hotu-hotu. Promesa hotu ita rona liuhosi propaganda polítika. Lian ida-ne’e la’ós rona loroloron, maibé kada tinan-lima. Atu hateten, tinan-lima sira halo festa. Festa ba kasa votus ho promesa falsu lubuk; promesa ba dezenvolve edukasaun, saúde, bee-moos no saneamentu, ekonomia, agrikultura, turizmu, petróleu, kampu traballu nst. Maski, iha demokrasia ne’e ezisti metapolítiku-imperátivu ne’ebé garante sidadaun nia soberanía (dignidade umana aas liu ka lulik liu), maibé iha realidade ladún fó importánsia. Partidu Polítiku sira fó liu importánsia ba sira-nia partidu, ho lian seluk,  fó liu importánsia ba status quo. Fasil justifika ida-ne’e, bele haree atribuisaun subsidiu ba partidu polítíku, ho valór subvensaun $.4.00 dolár kada votu; legaliza sira-nia interese, liuhosi integra iha lejizlasaun nasionál sira.(Decreto Lei nú 05/2018 de 14 de Março).

Demokrasia substansiál ita seidauk to’o, liuliu “justisa ba umanidade”. Ema hanoin katak, demokrasia mak eleisaun de’it. Tan ne’e, sé mak tuir eleisaun nia sidadaun síviku no kontráriu hosi ida-ne’e, la síviku. Loos katak, eleisaun nu’udar parte importante ida hosi demokrasia. Hosi eleisaun mak bele akontese sirkulasaun elite (troka líder sira). Elite ne’ebé hala’o nia funsaun la tuir Konstituisaun, bele troka liuhosi eleisaun. Hanesan Magniz-Suseno dehan, eleisaun la’ós hili líder foun hodi troka ida tuan, maibé eleisaun nu’udar mekanizmu ida hodi asegura ka antisipa ema aat labele ukun. Maibé, atu hateten katak maski partidu polítiku laiha, polítika nafatin la’o. Polítika bele la’o sem prezensa partidu polítiku nian. Tan ne’e, tau aas moris di’ak umanidade nian nu’udar prinsípiu ontolójiku aas no kmook liu demokrasia nian, no ida-ne’e mak naran demokrasia substansiál.  Demokrasia prosedurál nu’udar de’it mekanizmu ida, la’ós finalidade/objetivu. Objetivu loloos mak moris di’ak umanidade nian. Eleisaun nia objetivu mak hetan líder foun ida hodi ba ukun, nune’e bele halo desizaun polítika ka públika sira ba interese ema hotu nian, ka interese bem-comum.  Atu hateten, labele uza mekanizmu prosedurál saida de’it atu kansela demokrasia substansiál.

Iha TL, Tribunál Rekursu nia desizaun balun kansela demokrasia substansiál. Bele haree Partidu Monarquia kompete mós iha eleisaun parlamentár tinan ida-ne’e. Ida-ne’e, nu’udar desizaun fatál ida-ne’ebé órgaun judisiál halo iha estadu direitu demokrátiku. Nu’udar krítika ida ba órgaun ida-ne’e katak, desizaun ne’ebé halo ne’e kontra kontituisaun-RDTL, artigu.1o. nú.1 dehan, estadu ida-ne’e nu’udar estadu “demokrátiku”. Tuir artigu ida-ne’e, prinsípiu demokrasia nu’udar baze fundamentál ba kualkér desizaun polítiku ka públiku iha estadu ida-ne’e. Desizaun saida de’it tenki tau-aas prinsípiu konstituisionál ida-ne’e. Labele kansela ka difikulta prinsípiu hirak ne’e, liuhosi desizaun sira hanesan saida mak Tribunál Rekursu halo.  Labele adora asuntu prosedurál aas liu duké substansiál. 

Tinan-20 TL nu’udar estadu soberanu ho de’it demokrasia prosedurál, substansiál seidauk. Ema barak sei moris ki’ak (41.8%). Rezultadu Estudu Parlamentu Foinsa’e Nian, (2022)[3] hatutu katak; Edukasaun sei hakdasak (uma-aat, sala de aula la sufisiente, mestre/a sira-nia saláriu la dignu, barak sei voluntáriu, biblioteka la sufisiente, kurrikúlu la adekuadu nst). Dezenvolvimentu saúde la favorese (ai-moruk menus, atendimentu la profisionál, balun sei iha sogok, ambulánsia menus, fatin ba pesoál saúde sira sei menus, sentru saúde barak sei dook hosi komunidade nst.) Agrikultura sei subsistente (laiha polítika ida di’ak ba agrikultura, nesesidade primáriu to’o tersiáriu importadu). Bee-moos laiha (maioria komunidade Dili 85% konsumu bee kontaminadu sintina), lixu kintu-kantu iha Dili, nst. Turizmu hakdasak (uma-adat Tasi-Tolu abandonadu, Kristu-Rei abandonadu, laiha polítika ba dezenvolvimentu turistíku nst.) Laiha kampu traballu (joven barak ba servisu ema-nia rain no ema aproveita sira-nia kreatividade no produtividade iha rai seluk, ita hela ho taxa ne’ebé sira hatama, maski osan refere mai sai fali ba rai-liur, atravez dominasaun xinés iha merkadu TL). Violasaun ba direitos humanos nafatin akontese (joven mate iha sela, ema ho nesesidade espesiál matan, tilun la asesu ba fasilidade públiku sira, labarik barak sei fa’an sasan iha dalan-ninin nst).  Menus liberdade ba espresaun (lei 100 metros no kaer ativista sira ne’ebé halo manifestasaun)  inklui problema estruturál seluk.

Kestaun hirak ne’e nu’udar asuntu substansiál ne’ebé presiza ita hotu hatene, la’ós de’it hatene kona-ba tinan-lima ba ezerse ita-nia direitu, hotu la importa. Se problema no kauza hirak mensionadu la solusiona mak, justisa ba umanidade ka moris di’ak povu nian nu’udar de’it slogan mamuk ne’ebé líder sira uza hodi hetan de’it votus iha kada tinan-lima. Tinan ba tinan TL hela de’it ho demokrasia prosedurál no la to’o iha substansiál. Ida-ne’e afeta tebes ba dezenvolvimentu TL nian iha futuru.

 

Bele haree:

Budiardjo, P. M. (2007). DASAR-DASAR ILMU POLITIK - Edisi Revisi. Jakarta: Penerbit PT Gramedia Pustaka Utama.

Goenawan Mohamad, R. W.-F. (2011). DEMOKRASI DAN KEKECEWAAN. Jakarta: Democracy Project.

Konstituisaun. (2002). Repúblika Demokrátika Timor-Leste.

Rezolusaun Plenária Parlamentu Foinsa'e Nian, Períodu-IV, 2022, Baukau, Timor-Leste.

Timor-Leste. (2018). Decreto Lei nú 05/2018 de 14 de Março.

Timor-Leste: Poverty | Asian Development Bank (adb.org) , asesu iha loron 18 Mar. 23.

Wattimena, R. A. (2016). DEMOKRASI Dasar Filosofis dan Tantangannya. Yogyakarta: PT Kanisius.

 



[1] Alumni Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas (FFCH), Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL)

[2] Polítika signifika esforsu lori ema hotu ba atinji moris di’ak/eudaimonia. (Budiardjo, 2007).

[3] Rezultadu ida-ne’e diskuti no aprova ona iha Plenária Parlamentu Foinsa’e Nian, 2022 iha munisípiu Baukau, no entrega ona ba instituisaun ka órgaun kompetente no relevante sira iha Timor-Leste. 

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE                                                                                                               ...