sexta-feira, 19 de março de 2021

PENSAMENTU PIERRE BOURDIEU KONA-BA DOMINASAUN MASCULINA NO KONTRIBUISAUN BA LUTA IGUALDADE JÉNERU IHA TIMOR-LESTE

PENSAMENTU PIERRE BOURDIEU KONA-BA DOMINASAUN MASCULINA NO KONTRIBUISAUN BA LUTA IGUALDADE JÉNERU IHA TIMOR-LESTE


  R Ferreira[1]


Rezumu

Artigu ida-ne’e deskreve Pensamentu Pierre Bourdieu nian kona-ba Dominasaun Masculina no Kontribuisaun ba Luta Igualdade jéneru iha Timor-Leste. Nu’udar ita hatene asuntu Igualdade Jéneru nu’udar asuntu inkluzivu no transversál. Membru Nasoens Unidas nian rekoñese luta ida-ne’e atraves hatuur Objetivu Dezenvolvimentu Sustentanvel [ODS] iha nú.5 kona-ba Igualdade Jéneru. Estadu Timor-Leste, liuhosi instituisaun oioin luta ba asuntu ida-ne’e ho objetivu ida mak atinji igualdade jéneru no empoderamentu ba feto no labarik feto sira. Iha luta hirak ne’e atinji progresu balun no mós sei iha obstákulu lubuk ida. Kauza ida hosi sira seluk mak diferensa estratejia luta no paradigma hanoin. Tanba ne’e, artigu ida-ne’e oferese teoria importante balun Bourdieu nian ho estratejia luta seluk no paradigma hanoin diferente tuir métodu análize Bourdieu nian hodi  hatene kona-ba habitus no estrutura sosiál sira-ne’ebé akontese iha sosiedade no mekanizmu dominasaun ne’ebé sai nu’udar kauza ba dezigualdade Jéneru.

Liafuan Xave: Estrutura Sosiál, Habitus, Perspetiva Igualdade Jéneru, Violénsia Simbólika.

 

I.   Panorama Jerál

Objetivu Dezenvolvimentu Sustentavel [ODS] nú.5 haktuir kona-ba Igualdade Jéneru [Gender Equality], ne’ebé dehan; Atinji igualdade jéneru no empoderamentu ba feto no labarik feto sira (Achieve gender equality and empower all women and girls). (FAO, p. 15). Objetivu ida-ne’e kona-ba hapara violénsia no diskriminasaun kontra feto no labarik feto sira no garantia katak sira iha oportunidade sira ne’ebé hanesan iha área sira hotu iha sira-nia moris. (UN Timor-Leste, 2021).

Iha ODS nú.5, nia tárjetu relevante ba Timor-Leste iha pontos lubuk ida, em resumo hosi tárjetu refere mak; Elimina kualkér forma diskriminasaun, violasaun saida de’it kontra feto no labarik feto iha fatin ne’ebé de’it, tráfiku umanu nst. No mós garantia feto sira-nia partisipasaun no oportunidade hanesan ba lideransa iha nivel halo desizaun sira iha polítika, ekonomia no vida públika. (UN Timor-Leste, 2021). Iha mós pontos pertinente seluk ne’ebé nu’udar tárjetu ODS/SDG nian.

Konstituisaun RDTL artigu-16o (Universalidade no Igualdade) iha nú.2 hateten “Labele halo diskriminasaun ba ema ida tanba nia kulit, nia rasa, nia estadu sivíl, nia seksu, orijen étniku, nia lian, pozisaun sosiál eh ekonómiku, hanoin polítiku ka ideolojia, relijiaun, instrusaun eh nia kondisaun fízika eh mental”. Nune’e iha mós iha artigu-17o (Igualdade ba Feto no Mane) dehan Feto no mane iha direitu no obrigasaun hanesan iha moris família, kulturál, sosiál, ekonómiku no polítiku nia laran. Iha artigu-18o hateten kona-ba protesaun ba labarik sira ne’ebé iha nú. 1 dehan Labarik sira iha direitu ba protesaun espesiál hosi família, komunidade, no mós estadu, liuliu hasoru hahalok hotu hanesan la tau-matan, diskriminasaun, violénsia, opresaun, abuzu seksuál no explorasaun.

Kompromisu Estadu Timor-Leste ba konkretizasaun ba lejizlasaun no konvensaun globál hirak ne’e hatuur ona liuhosi Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku 2011-2030 atuál inklui deklarasaun balun kona-ba kompromisu ba igualdade jéneru no mehi katak Timor-Leste iha 2030 sai “sosiedade ne’ebé iha justisa-jéneru, ne’ebé fó valór, proteje no promove dignidade umanu no direitu feto iha ita-nia lei no kultura. (PEDN, 2011-2030, p.48 ).

Maski nune’e, iha peskiza balun hatudu katak violasaun, diskriminasaun, injustisa no kualkér forma violénsia seluk nafatin akontese iha TL nune’e mós partisipasaun feto no labarik feto no sosiedade nian seidauk máximu iha vida polítika no públika. Dadus 2016 hosi Estudu Baze Programa Nabilan, The Asia Foundation kona-ba Saúde no Esperiénsia Moris, hatudu katak feto na’in-3 hosi feto na’in-5 (59%) ho tinan 15-49 ne’ebé envolve ona iha relasaun, hatete katak sira hetan violénsia fízika ka violénsia seksuál ruma, ka forma violénsia rua ne’e hotu, hosi parseiru mane ida durante sira-nia moris. Liuhosi 55% hosi feto sira hatete katak sira hetan violénsia emosionál iha sira-nia moris, no 43% hetan violénsia ekonómiku iha sira-nia moris. (FOKUPERS, 2016, p. 25).

Iha tinan barak, ema hotu, ajénsia nasionál no internasionál, governu no autoridade relevante barak hala’o ona esforsu oioin hodi rezolve problema hirak ne’e, maski nune’e seidauk hasa’e konxiénsia ema hotu nian hodi hasai pensamentu patriarkál/maskulinidade no dominasaun mane nian iha sosiedade.

Diskursu kona-ba dominasaun mane no sistema patriarkál nafatin la’o iha ohin loron, nune’e pesoalmente hanoin importante tebes ita hatene no peskiza mós pensamentu balun hosi filózofu no sosiólogu Fransa nian Pierre Bourdieu iha momentu ida-ne’e. Bourdieu nia teoria tulun ita atu hatene oinsa orden sosiál ne’ebé mosu no reprodusaun bebeik hosi jerasaun ida ba jerasaun seluk.( (Musarrofa, 2019, p. 34).

II.    Vida & Pensamentu Bourdieu

Pierre Bourdieu nu’udar pensadór importante Ciências Humanas nian ida hosi sira seluk iha sékulu-XX. Formasaun sai filózofu no dezenvolve nia hanoin no servisu sira iha área etnolojia, antropolojia no mós konseitu sira ne’ebé iha relevánsia profunda iha kampu sosiolojia nian hanesan Habitus, Campo no Kapitál. Nia obra sira luan no abranje liu ne’ebé kontribui ba área oioin iha koñesimentu.

Naran kompletu, Pierre Félix Bourdieu, moris iha loron 1º fulan-agostu, tinan-1930, iha Béarn, sudoeste Fransa nian. Nia moris iha família ida-ne’ebé umildade. Durante nia ezisténsia, nia kontribui nia obra lubuk ida iha mundu siénsia no filozofia nian hanesan; A distinção, O poder simbólico, A dominação masculina, Razões práticas sobre a teoria da ação no A profissão de sociólogo. (Brasil Escola, 2021). Konsideradu nu’udar sosiólogu, antropólogu, etnólogu. Nia pensamentu sira influensiadu hosi pensamentu sira; Aristóteles, Thomas Aquinas, Hegel, Marx, Durkheim, Max Weber, Picasso, Franz Fanon, Jean Paul Sartre, Husserl, Saussure, Levi Strauss, Wittgenstein, Martin Heidegger, Michel Foucault, nst. (Siregar, 2016).

Iha konseitu importante sira-ne’ebé famozu liu hanesan, estrutrusaun sosiál, habitus, violénsia simbólika, campo, capital ne’ebé mak nia ko’alia. Nia estudu barak liu mak uza analiza sosiolojia-entnográfika nu’udar baze ba nia pensamentu relasiona ho “habitus” iha sosiedade ka komunidade. (Setiawan, 2021).

Tuir Bourdieu, estrutura social nu’udar sistema ierarkia podér determinadu liuhosi relasaun sira, “materiál” (osan), “simbólicas” (posizaun) no “cultura” (eskola, kapasidade). Signifika ema tuir ema ruma (hala’o relasaun ho ema ida) ka influénsia ema ruma tanba ema ne’e iha osan (ekonomia) ou lae, ema nia kapasidade (eskola no la eskola) no mós ema nia posizaun (simbólicas). Podér iha nia fontes oioin, ka mai hosi fontes barabarak, tanba ne’e ema ida bele influénsia ema seluk tanba nia iha podér ekonómiku (finanseiru), sosiál, kulturál no simbóliku. (Brasil Escola, 2021). Hosi Podér hirak ne’e mak Bourdieu bolu naran “Capital”.

Capital signifika forma podér mak fó impaktu no tama ka hola parte iha atividade sosiál. Nia hafahe podér ba tipu haat [4] iha Capital; 1.) Capital Ekonómiku, 2.) Capital Kulturál, 3.) Capital Sosiál no 4.) Capital simbóliku. Hirak ne’e signifika, ema hala’o relasaun ho ema seluk tanba ema ne’e iha osan, saláriu (capital ekonómiku), tuir ema nia nivel estudu, diploma ka sertifikadu (capital kulturál), sorin seluk se ema ne’e iha relasaun ho importante ruma (capital sosiál) no mós ema nia estatutu pesoál, prestíjiu, onra ka partisipasaun iha luta ruma (capital simbóliku). (Brasil Escola, 2021).

Bourdieu hateten, capital hirak ne’e nu’udar forma ka mekanizmu dominasaun ka podér mak hola parte iha atividade sosiál. Hodi nafatin eziste mak, edukasaun nu’udar parte importante ba reprodusaun sistema hirak ne’e. Tan ne’e nia konsidera edukasaun nu’udar espasu ba reprodusaun estrutura sosiál sira.

Konseitu seluk ne’ebé Bourdieu ko’alia mak Habitus. Nia dehan “habitus” mak “sistema hanoin, sentimentu no hahalok mak iha sosiedade nia laran”, no ema fiar katak hirak ne’e (hanoin, sentimentu, hahalok) mai hosi sira-nia laran, hanesan, valór sira, morál, fiar , regra sira, nst. (Brasil Escola, 2021). Ita bele hatene “habitus” sira-ne’e liuhosi; Eskola, polítika, jornalizmu, média, kultura, ekonomia, siénsia, relijiaun nst. Tanba instituisaun hirak ne’e mós tulun ka kontribui maka’as ba reprodusaun habitus iha komunidade.

Produsaun ba “habitus” hirak ne’e mai hosi ema mak iha podér no capital, iha espasu disputa ideias nian ne’ebé Bourdieu hanaran Campo. “Campo” nu’udar espasu ba disputa podér ne’ebé ema iha autorizasaun mak bele tama, ka signifika seluk mak hanesan espasu komum ba konkorénsia entre ajente  sosiál sira ne’ebé ho interese diferente. (Siregar, 2016).  Simples liu, Campo nu’udar espasu hotu ba dezenvolve relasaun podér. Hirak ne’e aplikavel iha dominasaun sosiál hotu; Polítiku, ekonómiku, literáriu, jurídiku, sientífiku nst. (Brasil Escola, 2021). Habitus no Capital operasionaliza iha konseitu “campo” ne’ebé bele kompara hanesan estrutura integradu no multi-demensionál hodi fó oportunidade ba “hegemonia” ka dominasaun iha sosiedade. (Pohan & Nurdin, 2020, p. 40).

Implementasaun ba konseitu “habitus”, Bourdeiu deskobre mekanizmu dominasaun ida-ne’ebé nia hanaran Violénsia Simbólika (symbolic violence). (Musarrofa, 2019, p. 36).  Hosi konseitu ida-ne’e nia hakarak revela violénsia sira-ne’ebé subar-an iha atividade loroloron, ka inkonxientemente viola ita loroloron. Symbolic Violence ne’e konsideradu nu’udar dominasaun grupu ida nian ba grupu seluk, maibé grupu seluk inkonxiente ba dominasaun refere. Violénsia ida-ne’e kona ka akontese iha ajénsia sosiál sira sem rezisténsia ruma, maibé konvida konformidade tanba hetan ona lejitimisaun sosiál. (Musarrofa, 2019, p. 39).

III.   Dominasaun maskulina [mane] no kontribuisaun teoria Bourdieu ba luta igualdade  jéneru iha Timor-Leste

Bourdieu iha nia livru A Dominaçao Masculina hateten dominasaun mane nian akontese tanba sosiedade sira-ne’ebé iha podér hatuur ona “habitus” iha orden sosiál ne’ebé lejítimu, iha espasu hotu-hotu. Nia dehan “Orden sosiál funsiona nu’udar mákina simbólika boot liu, ne’ebé bele ratifika dominasaun mane nian, ne’ebé nu’udar baze/aliserse; divizaun ba servisu sosiál sira, distribuisaun servisu ne’ebé rigór no hafahe tuir idaidak nia sexo, iha sira-nia espasu, momentu no sira-nia instrumentu; hanesan espasu estruturadu, ne’ebe kontráriu  hanesan asembleia no merkadu ne’e espasu ba mane, no uma nu’udar espasu ba feto”. (Bourdieu, 2002).

Dominasaun mane nian nafatin iha no sei prodús durante era ida ba ida seluk. Nesesita tebes atu deskobre no sobu dominasaun ida-ne’e iha instituisaun sira ne’ebé durante mak suporta dominasaun maskulina ne’e rasik; família, eskola, igreja no estadu rasik. Konseitu Bourdieu nian dehan halo prosesu “rekonstrusaun istórika ba feto” no fó espasu ba feto hodi hatuur istória iha instituisaun sira-ne’ebé durante suporta dominasaun maskulina ne’e rasik.

Nia hateten, iha instituisaun importante tolu ne’ebé responsabiliza ba produsaun dominasaun mane iha sosiedade mak, família, igreja no eskola. Instituisaun tolu ne’e joga objetivamente no servisu maka’as loos iha estrutura inkonxiente. Entre instituisaun tolu ne’e, Bourdieu konsidera família nu’udar instituisaun ida-ne’ebé iha papél importante ba reprodusaun dominasaun no vizaun maskulinu, tanba iha família mak akontese divizaun servisu tuir sexo, no reprezentasaun legál ba divizaun refere, no mós iha família mak akontese “edukasaun dahuluk” nune’e mós hetan rekoñesimentu legál. (Musarrofa, 2019, p. 44).

Igreja, tuir Bourdieu katak hola parte mós ba kuda valór morál sira-ne’ebé nakonu ho valór patriarkál sira, liuliu dogma kona-ba inferioridade feto no mós kontribui ba konstrusaun estrutura istórika iha nivel “inkonxiente” liuhosi produsaun ba símbolu no testu sagradu sira liuhosi liturjia no espasu relijiozu sira. Parte seluk, eskola iha nia ierarkia rasik ne’ebé nia konsidera iha konotasaun seksuál, hanesan iha área ka espesialidade ba kursu sira-ne’ebé orienta ema tuir idaidak nia sexo. La’os de’it hirak ne’e, maibé Bourdieu mós hateten iha instituisaun ida-ne’ebé hafahe servisu bazeia ba jéneru, no instituisaun ne’e mak Estadu. (Musarrofa, 2019, p. 44). Estadu prodús divizaun servisu ba mane no feto, hanesan feto reponsabiliza de’it ba ospitalidade no parteira.

IV.     Kontribuisaun Teoria Bourdieu ba Luta Igualdade Jéneru iha Timor-Leste [TL]

Luta ba Igualdade Jéneru iha Timor-Leste, ativista igualdade jéneru no feminista sira inisia hosi konxiente ba diskriminasaun, dezigualdade, injustisa no violasaun sira-ne’ebé sosiedade en jerál halo ba feto no labarik feto, en partikulár sosiedade patriarkál nune’e mós ba sosiedade minoria sira. Vizaun hosi sosiedade hirak ne’e mak atinji igualdade jéneru no empoderamentu ba feto no labarik feto sira. Feto hotu moris justu no igualdade iha espasu privadu no públiku, no bele partisipa ativamente iha atividade hotu, sosiál, ekonómiku, polítiku, kulturál nst.

Luta ida-ne’e la’ós foin mak akontese, desde kedas Timor-Leste nia prosesu ba konkista indepéndensia nasionál. Eroina Rosa Muki Bonaparte nu’udar indikadór ida ba luta refere. Ajénsia nasionál no internasionál, movimentu feto sira, estadu no entidade relavante seluk mós luta ba igualdade jéneru. Iha mudansa balun hosi luta hirak ne’e, hanesan dadus Global data National Parliaments (setembro, 2019) haktuir katak “hahú hosi sai nasaun independente ida, Timor-Leste iha ona feto (38.5%) mak okupa posizaun nu’udar membru parlamentu, katak kadeira 25 hosi kadeira totál 65 iha parlamentu timorense okupa hosi feto, no Timor-Leste okupa posizaun 24 nivel mundiál, hafoin nasaun Ethiopia. (IPU Parline , 2021).

Maski nune’e, hosi TL restaura nia independénsia (2002) to’o agora, sosiedade en jerál seidauk sensivel ba asuntu ida-ne’e, tanba sá?  Observasaun hatudu katak norma sira-ne’ebé garante ba igualdade jéneru ne’e kontradis ho norma kulturál/tradisionál sira. Instituisaun barak nafatin konsidera norma tradisionál iha sira-nia servisu fatin. Igreja nafatin la rekoñese ezisténsia hosi minoria (kazu LGBTI). Entidade Estadu [Parlamentu Nasionál] fó oportunidade ba feto hodi okupa posizaun nu’udar membru Parlamentu nafatin hakesi ho lei, atraves kuota (oportunidade “kasian”). Sorin seluk mós “demokrasia kulturál” ne’ebé influénsia iha prosesu partisipasaun polítika mós fó impaktu boot ba ida-ne’e. Hanesan rezultadu peskiza hateten “fonte autoridade ba líder lokál inklui reputasaun ne’ebé sira hetan hosi sira nia atividade rezisténsia, estatutu ‘tradisionál’ iha kontestu lokál no mós ligasaun ho partidu polítiku. Fatór hirak ne’e fó suporta boot liu ba kandidatu mane sira ”. (Alola & (IWDA), 2020, p. 13).

Parte seluk mós tanba TL moris ho sistema patriarkál durante tempu naruk nu’udar fatór kontribuiente ida mós ba insusesu luta ida-ne’e. Hanesan Fundasaun Alola no Asosiasaun HAK ne’ebé hetan servisu atu observa eleisaun prezidente no parlamentu iha 2012, sira relata katak: Maski lei garantia feto nia partisipasaun iha polítiku, iha realidade igualdade entre mane no feto seidauk realiza. (…) Tanba Timor-Leste nia istória ne’ebé adapta sistema patriarkál durante tempu naruk, ida-ne’e sai dezafiu ba feto sira atu la’o ba oin no susar ba feto atu kompete ho mane iha área polítiku. (Alola & (IWDA), 2020, p. 14).

Hosi esperensia mak iha, ema barak ne’ebé luta ba igualdade jéneru iha TL seidauk iha ida mak halo aprosimasaun ba rezolve kestaun hirak ne’e ho pensamentu ruma, maioria prefere sosializasaun, formasaun, kampaña atu sosiedade hotu sensivel ba jéneru. Maski nune’e estratejia luta mak iha la konsege rezolve problema ida-ne’e. Hotu-hotu luta ba hakonu no proteje direitu feto ka [nesesidade prátika feto nian]. Luta hirak ne’e, nem organizasaun ka instituisaun ida hanoin hetan oinsá “estruturasaun sosiál” funsiona.

Barak hanoin katak ne’e sistema patriarkál, mas nunka husu tanba sá mak Sistema patriarkál funsiona, tanba sá mak intutuisaun barak, família, eskola, igreja, nu’udar espasu ba produsaun dominasaun/hegemonia?. Tanba sá estadu no organizasaun naun-governamentál sira, feminista, ativista igualdade jéneru seidauk bele hadame kontraditóriu no paradox norma jéneru/moderu ho norma tradisionál? No hirak ne’e funsiona iha Campo ida-ne’ebé, no oinsá nia funsiona?.  To’o iha pontu ida-ne’e, pesoalmente hanoin katak nesesita tebes atu hatene Bourdieu nia pensamentu ka teoria sira.

Bourdieu oferese sistema análize jéneru ho paradigma diferente, nia  tulun ita atu muda estratejia luta, ne’ebé la’ós de’it hakonu no proteje direitu feto nian [nesesidade prátika], maibé sees hosi foku ba feto, orienta ita-nia atensaun ba fali relasaun “estrutura sosiál”.  Signifika, muda estratejia luta ba iha “nesesidade estratéjiku”, ida-ne’ebé muda posizaun feto no mós kontra hegemonia, diskursu ideolójiku ne’ebé kleur ona moris no buras iha sosiedade. (Musarrofa, 2019, p. 45).

Iha luta ba igualdade Jéneru iha Timor-Leste, Bourdieu nia paradigma pensamentu no análize tulun tebes ita atu muda regra jogu instituisaun sira nian. Instituisaun hirak ne’ebé iha “podér” no “capital” ne’ebé durante ne’e dezenvolve norma, atitude no komportamentu sosiedade nian, konxientemente muda “habitus” no ativamamente kontribui ba minimiza kultura dezigualdade, halakon sistema injustisa no kontribui ativamente ba produsaun kultura igualdade jéneru iha prátika no “habitus”, iha familia, sosiedade (klan, grupu ki’ik oan sira, tradisaun, organizasaun no sosiedade sivil, istituisaun estadu sira) no komunidade en jerál.

Deskobre dezigualdade jéneru iha sosiedade uza paradigma análize Bourdieu nian oferese komprensaun ida loloos kona-ba poder simbólico (simbólu sira ne’ebé reprezenta diferensa entre feto no mane). (Musarrofa, 2019). Tulun ita komprende kona-ba “habitus” [valór, fiar, norma, regra] sira-ne’ebé durante ne’e hatuur no fó lejitimidade dezigualdade ba jéneru, oinsá muda “habitus” sosiedade, tantu feto no mane, hosi “habitus” hirak ne’ebé dezigualdade no injustisa ba feto sai fali “habitus” ida-ne’ebé igualdade no justisa ba feto no ba ema hotu-hotu. Programa oioin kona-ba igualdade no justisa ba feto [igualdade jéneru] haforte atu muda hanoin/pensamentu komunidade nian ne’ebé justu no iguál ba jéneru. Média komunikasaun sira tenki kontrola atu labele prodús símbolu no notísia sira ne’ebé implisitamente fó efeitu negativu ba feto.  

Sosializasaun, kampaña, advokasia, formasaun nst, la’ós de’it akontese iha espasu ida, maibé espasu hotu, iha instituisaun hotu. Ida-ne’e la’ós akontese iha desizaun polítika no dezenvolvimentu sira maibé bele hala’o hosi dalan kultura ka tradisaun nian. Tanba dominasaun ida-ne’e barak liu la’o no domina iha nivel koñesimentu, tanba ne’e liuhosi movimentu kulturál mak bele muda barak liu maneira hanoin (mindset) sosiedade nian, ne’ebé depois eksternaliza ba espasu sira seluk, nune’e bele akontese objetividade igualdade no justisa ba jéneru.

Bourdieu nia análize ba deskobre mekanizmu dominasaun ne’e báziku no detallu liu,  tanba ita la presiza programadu atu realiza hanoin ida-ne’e, maibé simplesmente hatene de’it mekanizmu dominasaun liuhosi símbolu tradisionál sira ne’ebé durante akontese iha sosiedade ka sosiedade uza, no mós oinsá sosiedade nia perspetiva kona-ba feto no mane ne’ebé sai nu’udar sira-nia eskema persepsaun, ne’ebé ita sei hatene. Tuir loloos ida-ne’e nu’udar foku dahuluk iha luta sira durante ne’e, depois mak hatama iha desizaun polítika. Feminista, ativista igualdade jéneru, sosiedade sivil sira ne’ebé luta iha área ida-ne’e tuir loloos optimaliza mudansa dahuluk iha nivel kultura, tanba iha nivel ida-ne’e mak hun no abut loloos ba dezigualdade no injustisa ba jéneru.

V.   Konkluzaun

Análize Bourdieu nian ida-ne’e, tulun ita atu deskobre kauza ka abut loloos hosi dezigualdade jéneru iha sosiedade. Tuir Bourdieu dominasaun ida-ne’e akontese inkonxientemente iha sosiedade nia laran, no sosiedade hanoin katak ida-ne’e sira-nia valór, fiar, norma, regra ka sira-nia [habitus] ne’ebé nia hanaran violénsia simbólika. Prátika dominasaun ida-ne’e mak ita la deskobre hodi muda mak nia nafatin moris no eziste hosi jerasaun ida ba jerasaun seluk, tanba iha ona lejitimidade kulturál, jurídika no iha ona konkordánsia hosi na’in ba dominasaun ka ema no instituisaun sira mak iha podér.


Referénsia sira


Alola, F., & (IWDA), I. D. (2020). RELATÓRIU PESKIJA PÚBLIKU-NIAN PERSEPASAUN KONA-BA LIDERANSA FETO IHA TIMOR-LESTE. Dili.

Bourdieu, P. (2002). A Dominação Masculina 2a Edição Tradução Maria Helena Kühner. Rio de Janeiro: Bertrand Brasil.

Brasil Escola. (2021, Março 16). Retrieved from brasilescola.uol.com.br: https://brasilescola.uol.com.br/sociologia/pierre-bourdieu.htm

FAO. (n.d.). SUSTAINABLE DEVELOPMENT GOALS - 17 Goals to transform our Word. FAO Regional For Asia and the Pacific.

FOKUPERS. (2016). Relatóriu FOKUPERS 2013-2016 Sobrevivente Feto Forte Hakotu Siklu Violensia. Dili, Timor-Leste: FORUM KOMUNIKASAUN BA FETO TIMOR-LESTE.

IPU Parline . (2021, Março 17). Retrieved from data.ipu.org: https://data.ipu.org/women-ranking?month=9&year=2019

Musarrofa, I. (2019). Pemikiran Pierre Bourdieu Tentang Dominasi Maskulin dan Sumbangannya Bagi Agenda Pengarusutamaan Gender di Indonesia. KAFA’AH JOURNAL Of Gender Studies Volume 9 (1), 34-49.

PLANO ESTRATÉGICO DE DESENVOLVIMENTO 2011-2030. (n.d.). Timor-Leste.

Pohan, B., & Nurdin, M. F. (2020). Praktik Pernikahan dalam Masyarakat Lokal: Agensi versus Agama. JSW (Jurnal Sosiologi Walisongo) – Vol 4, No 1, 35-52.

Setiawan, I. (2021, Março 15). MATATIMOER. Retrieved from matatimoer.or.id: https://matatimoer.or.id/2016/03/22/habitus-modal-simbolik-dan-dominasi-pengantar-singkat-menuju-pemikiran-pierre-bourdieu/

Siregar, M. (2016). Teori "Gado-gado" Pierre Felix Bourdieu. Jurnal Studi Kultural Volume I No.2, 79-82 .

UN Timor-Leste. (2021, Março 15). Retrieved from www.un.org.tl: https://www.un.org.tl/tl/ods-tl/meta-5-igualdade-jeneru

 



[1] Alumni Faculdade de Filosofia e Cências Humanas, UNTL (2018).

segunda-feira, 8 de março de 2021

Perspetiva Emansipasaun Feto iha TL- Ohin no Futuru: Selebrasaun Loron Mundiál Feto

Perspetiva Emansipasaun Feto iha TL- Ohin no Futuru: Selebrasaun Loron Mundiál Feto

Ilustração: Lumi Mae

Hakerek-na’in: R Ferreira[1]

 

Loron 08 fulan-marsu, iha istória globál koñesidu nu’udar loron mundiál ba feto. Feto sira iha mundu tomak selebra eventu istóriku ne’e hodi relembra no refleta hikas akontesimentu ka luta feto traballadór sira-nian  ba fábrika ne’ebé hakores ho tradisaun protesta no ativizmu polítiku, iha inísiu tinan-1903 to’o 1910. Ativista feto barak mosu iha momentu ne’ebá hanesan, Clara Zetkin no sira seluk.  Kontribuisaun Zetkin nian iha momentu ne’ebá la’ós de’it tulun traballadór feto sira hodi hamosu loron internasionál feto, maibé mós nia fó-korajen ba nia feto-maluk sira katak emansipasaun feto mak, feto tenke hola parte direta iha produsaun hodi hasees tiha kapitalizmu[2].

Luta feto sira-nian ne’e akontese tanba, osan-na’in sira tenta hafahe sira-nia servisu tuir sira identidade; rasa, seksu, no en-jerál servisu feto nian haree liu de’it fábrika tekstil, manufatura no servisu doméstika ne’ebé halo sira terus. Kondisaun ida-ne’e lori feto sosialista sira barak hanoin katak feto tenke iha direitu ba hili no partisipa direta iha vida polítika hodi bele foti desizaun polítika ba sira-nia kondisaun.

Parte seluk,  kondisaun sosiedade nian iha tempu ne’ebá fó mós influénsia ba feto sira luta ba sira-nia direitu. Iha Europa, Inglatera, Amérika inklui Austrália feto sira hala’o kampaña ba direitu hili no eleisaun jerál, simples liu sira luta partisipasaun feto nian iha vida polítika. Feto sosialista balun hanoin katak ezijensia ba direitu feto nian ida-ne’e ladún importante. Ba sira importante liu mak halakon tiha direitu privatizasaun ba bens sira, hafoin luta ba ida-ne’e. Maibé feminista sosialista sira hanesan Clara Zetkin, Alexandra Kollontai hanoin katak ida-ne’e nu’udar luta importante, ko-relasaun no labele hafahe hosi luta sosializmu nian.

Asaun hirak ne’e to’o iha pontu kulminante ida hodi Clara Zetkin rekomenda ba nia feto maluk sira (feto traballadór) hodi hamosu loron mundiál ba feto, nune’e feto sira bele fokus de’it iha loron ida, hodi luta ba emansipasaun feto no liuliu eziji feto nia direitu, ida-ne’ebé proposta ne’e hetan aseitasaun iha konferénsia internasionál ne’ebé partisipa hosi feto mai hosi nasaun-17 iha mundu no reprezentante traballadór sira, Partidu sosialista balun, reprezentante membru parlamentu hosi nasaun balun nst.

Iha Índia, iha feto revolusionária ida-ne’ebé preokupa kona-ba direitu feto no ambiente (ekolojia) hodi hamosu konseitu “eko-feminizmu”. Feto ne’e mak Vandana Shiva. Nia preokupa kona-ba degrasaun ambientál ne’ebé fó-impaktu ba sosiedade, partikulár liu ba feto sira; Hanesan ezemplu fábrika pestisida ida-ne’ebé husik sai “gás venenu/racun” kuaze tonelada-40 iha Bhopal, Índia, ne’ebé hamate ema rihuntolu (3000) liu no ema rihun atushaat (400.000) liu ne’ebé hetan impaktu mós, no karik mate hafoin liutiha akontesimentu ne’e, maioria feto sira mak sofre; Kankru susun, oan sira hetan “gangguan syaraf / doenças nervosas” ne’ebé impaktu hosi inan nia susu-been nst[3].

Shiva inisia ninia hanoin hosi nia preokupasaun ba ideolojia feminizmu nian ne’ebé besik lakon hosi komunidade no mós movimentu feminizmu rasik. Nia haree katak kuaze feminista barak mak uza prinsípiu maskulinidade produtu pensamentu sira ne’ebé mai hosi osidentál iha sira nia prinsípiu luta. Shiva hatete tuir loloos movimentu feminizmu sira mak defende ideolojia feminizmu nian, maibé uza fali prinsípiu maskulinidade iha sira nia baze luta[4]. Ida-ne’e inspira Shiva hodi hatuur filafali orjinalidade luta feminizmu nian.

Iha Timor-Leste, iha luta libertasaun pátria nian iha feto revolusionária lubuk ida-ne’e luta hasoru esplorasaun no kolonializasaun hosi kolonializadór Portugál no invazór Indónezia, hanesan, Eroina Rosa Bonaparte [naran revolusionária “Muki”], Mario Tapó no eroina sira seluk, ne’ebé sakrifika sira-nia vida ba indepéndensia nasionál.  Iha TL nia istória luta, feto sira hetan dupla no tripla esplorasaun ba sira-nia direitu. Iha uma família hanoin katak feto iha de’it dapur, iha liur sosiedade sira hanoin no hateten feto labele halo servisu mane nian, nst. Kolonialiadór uza ita nia feto sira ba traballadór forsadu, halo violasaun no esplorasaun durante servisu nst.

Feto revolusionária sira, Zetkin (globál), Shiva (rejionál) no Eroina Rosa Muki & Maria Tapó (nasionál/lokál). Feto hirak ne’e reprezenta feto revolusionária lubuk ida-ne’ebé la konsege haktuir hotu sira nia luta iha espasu ne’e.

Luta mak sira na’in-hirak hatudu indika feto nia aten-barani no matenek hodi defende sira-nia direitu no nasaun nia direitu; Luta ba justisa; igualdade iha jéneru, luta ba halakon esplorasaun no dominsaun mane nian iha sosiedade, pensamentu stereotype, pensamentu patriarkál & maskulinidade sira no dominasaun kapitalizmu nian ne’ebé gosta sobu ambiente ho razaun dezenvolvimentu no esplorasaun ba servisu-na’in sira.

Iha TL, ativista igualdade jéneru, movementu feto no sosiedade sira luta to’o de’it iha rekoñesimentu ba direitu feto nian iha esfera públika;  Ezemplu oferese oportunidade ba feto iha servisu fatin, asesu livremente ba instituisaun públiku sira no la konsege identifika no ke’e kle’an kona-ba pensamentu maskulinidade hanesan Vandana Shiva haktuir.

Konxiente katak, siénsia no koñesimentu sira ne’ebé ohin loron timoroan sira, inklui mundu konsumu maioria mai hosi rejiaun osidentál. Indikadór ba ida-ne’e mak bele hetan hosi matenek-na’in famozu sira-ne’ebé prense sira-nia koñesimentu durante períodu naruk, hosi kedas idade antiga to’o ohin loron maioria mane (Tales, Anaximenes, Anaximandro, Sokrátes, Platão, Aristóteles, Santo Agustinho, São Tomas Aquino, Hegel, Marx, Einstein, Hawking, Wittgenstein, Adam Smith, Max Weber, Emile Durkheim,  nst) hotu-hotu kuaze domina hosi “mane”.

Iha Timor-Leste, iha kargu públiku no polítiku sira domina hosi mane (bele hanoin de’it kargu Prezidente Repúblika, ne’ebé iha istória independénsia besik tinan-20 seidauk iha feto ida okupa kargu ida-ne’e). Ida-ne’e nu’udar indikadór ida hosi sira seluk kona-ba mane okupa kargu polítiku no públiku sira.

Feto maioria nia hanoin sei domina “maskulinidade” nune’e mós ho sosiedade. Sosiedade sira fó oportunidade ba feto okupa kargu sira iha espasu públiku (ida-ne’e hakonu de’it direitu sidadaun ida nian,) no iha espasu privadu (uma) sira nafatin koloka “mane” iha pasu dahuluk, la’ós pasu hanesan. La konsege hateke kle’an liu, iha “prinsípiu” no “formasaun pensamentu”.

Iha alternativu seluk mak, sosiedade tenki matenek atu fó krítika ba pensamentu maskulinidade sira; patriarkál, dominasaun kapitalizmu nian iha siénsia, ekonomia, teknolojia, polítika nst ne’ebé implisitamente halo esplorasaun ba natureza feto nian. Krítika no fó alternativa seluk ba siénsia sira ne’ebé nakonu ho pensamentu mane nian ( iha instituisaun sira; Eskola, Universidade, Média sira, Família nst), nune’e bele lori sosiedade muda sira-nia “maneira de pensar” & “modo de agir” tuir dalan feminizmu nian. Se la halo ida-ne’e mak ita iha futuru nafatin moris iha ambiente maskulinidade nian no só luta to’o de’it iha sosiedade sensivel ba igualdade jéneru maibé sei la muda “prinsípiu” no “pensamentu” feto, mane no sosiedade en jerál, ne’ebé hatoba hosi pensamentu osidentál nian durante sekuluk-XXI nia laran no nafatin moris iha “violénsia simbólika” no esplorasaun nia laran.

Vandana Shiva halo ona ida-ne’e iha Índia, Clara Zetkin iha Alemaña, no Eroina Rosa Muki Bonaparte & Maria Tápo hatudu ona iha TL. Movimentu feto sira iha Timor-Leste no sosiedade hotu tenki hahú, balun ne’ebé hahú ona kontinua la’o, maibé la’ós de’it eziji ba rekoñesimentu direitu feto nian [igualdade jéneru] maibé muda prinsípiu maskulinidade pensamentu osidentál ne’ebé domina hosi mane sira, hasees tiha kapitalizmu hanesan Zetkin haktuir no formasaun foun ba pensamentu feminizmu liuhosi edukasaun, média sira no iha espasu hotu, só ho nune’e de’it mak ita bele lori feto ida moris iha liberdade no dignidade.

Timores sira be luta ba emansipasaun feto nian, nafatin komunga ideia importante Eroina Rosa Muki Bonaparte nian ne’ebé nia hateten iha Jornal do Povo Maubere, dehan: “As mulheres Timores se devem unir e organizar de forma a combater as causas da sua exploração. As mulheres só podem lutar e vencer unidas e organizadas”[5].

Parabéns feto hotu iha mundu no Feto Timor-Leste!

 

Referénsia

Endang Sulistijani, M. G. (n.d.). JAKARTA 1961-1980 DALAM PUISI-PUISI KARYA N. SUSY AMINAH AZIZ.

Wulan, T. R. (2007). Ekofeminisme Transformatif: Alternatif Kritis Mendekonstruksi Relasi Perempuan dan Lingkungan. Jurnal Transdisiplin Sosiologi, Komunikasi, dan Ekologi Manusia, 1-2.

Jornal do Povo Maubere, Edição 27 de Setembro, 1975.

https://p4tktkplb.kemdikbud.go.id/index.php/pages/tata-nilai/mengapa-8-maret-diperingati-sebagai-hari-perempuan-sedunia, asesu iha loron 01 fulan-marsu 2021, 11h.33m.



[1] Alumni Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas, 2018.

[3]  (Wulan, 2007).

[4] (Endang Sulistijani).

[5] Jornal do Povo Maubere, Edição 27 de Setembro, 1975.

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE                                                                                                               ...