domingo, 11 de abril de 2021

PAULO COELHO -THE ALCHEMIST: SAI HOSI COMFORT ZONE NO DESKOBRE PERSONAL LEGEND

PAULO COELHO - THE ALCHEMIST: SAI HOSI COMFORT ZONE NO DESKOBRE PERSONAL LEGEND


R Ferreira[1]


The Alchemist (port[2]. O Alquimista ) nu’udar obra famozu ida hosi eskritór Brazileiru Paulo Coelho nian ne’ebé publika iha tinan-1987. Livru ida-ne’e nu’udar livru “fiksi” (imajinasaun) ida-ne’ebé importante loos ba ema hotu oinsá luta ba atinji metas ka vizaun ida iha jornada moris. Pesoalmente ladún interesadu atu lee livru sira ne’ebé kontén “Fiksi” (Novella, Estória Badak (Cerpen), Poezia, Antolojia Poezia) nst. Maibé la’ós livru “fiksi” hotu-hotu ne’e la importante, iha barak ne’ebé importante mós, ezemplu ida mak The Alchemist ne’e rasik, nune’e halo ha’u mós tenta loke livru refere no lee. Kuaze oras rua resin ha’u finaliza novela refere, iha versaun língua indonézia, kuaze pájina-129 iha formatu PDF.  Hosi leitura refere ha’u konsege hetan point importante balun ne’ebé em resumo ha’u haktuir iha artigu simples ne’e.

Haktuir iha (Academia Brasileira, 2021), The Alchemist (O Alquimista) nu’udar fenómenu literáriu ida importante liu sira seluk iha sékulu-XX nian. Okupa lista dahuluk hosi livru hirak ne’ebé fa’an iha nasaun sanulu-resin-ualu [18] no livru brazileiru ne’ebé fa’an barak liu iha tempu tomak. Tuir revista Fransés nian Lire hateten  livru eskritór ne’e nian okupa pozisaun daruak iha lista fa’an barak liu iha tinan-1998. Obra ne’e, iha nia kópia kuaze milliaun-35 no tradús ona ba língua oioin iha mundu.

Eskritór ba livru The Alchemist ne’e mak Paulo Coelho. Moris iha sidade Rio de Janeiro, Brazil, iha loron 24 fulan-agostu, tinan-1947. Nia iha obra barak tebes, no hosi nia obra sira hotu, The Alchemist nu’udar obra ida-ne’ebé lori nia hetan Prémiu Nobel de Literatura Kenzaburo Oe no Prémiu Nobel da Paz Shimon Peres no mós prémiu sira seluk.

Konteudu hosi livru ne’e,  inisia ho prolog kontinua parte-parte sira no termina ho epilog, ne’ebé kuaze haktuir istória “fiksi” kona-ba oinsá labarik mane ida naran Santiago hosi Andalusia ne’ebé iha objetivu ka mehi rasik hakarak deskobre no buka nia rikusoin ne’ebé importante loos ba nia (harta karun) iha Pirámida Mesir.

Istória haktuir nune’e: “Santiago nu’udar bibi-atan ne’ebé iha nia bibi barak tebes. Nia desidi hodi husik hela nia bibi sira buka tuir nia harta karun.  Hafoin nia hasoru liurai Salem ( naran Melchizedek) ne’ebé iha diálogu lubuk ida entre sira na’in-rua, nia konta nia mehi ba liurai refere. Interasante liu tanba liurai ida bele ko’alia ho bibi-atan ida. Iha razaun ne’ebé liurai uza hodi dadalia ho bibi-atan ne’e tanba, tuir liurai ne’e, Santiago nu’udar ema ne’ebé susesu ba deskobre nia Personal Legend. Maski Santiago rasik seidauk hatene saida mak ida-ne’e? Maibé ema hirak ne’ebé sabedoria no susesu hatene kona-ba sira-nia Personal Legend [hateten liurai refere], mas iha prosesu ba deskobre hirak ne’e ema barak falla tanba lakoi sai hosi sira-nia comfort zone [zona nyaman].

 Iha diálogu liurai hateten mensajén importante ida ba nia “se ó desidi atu buka tuir ó-nia objetivu mak natureza hotu-hotu sei unidu hodi suporta ó”. Mensajén interesante kahur ho místiku ida-ne’e, lori Santiago desidi sai hosi nia Comfort Zone (Bibi-atan ne’ebé iha bibi barak) no brani foti risku hodi sai hala’o moris seluk, husik hela nia bibi sira ne’ebé durante tinan barak hamutuk. Ne’ebé iha loron ida nia arepende no hatete nia aprende barak liu hosi nia bibi sira duké livru.

Liurai Salem oferese fatuk rua (Urim no Thummim) ida mutin no metan nu’udar mitos liurai nian katak fatuk rua ne’e sei tulun labarik mane ne’e durante nia jornada ba deskobre nia harta karun. Fatuk ne’e sei lee no tulun labarik nu’udar símbolu ida. Liurai hateten “se ó la konsege lee sinál sira , maka fatuk rua ne’e sei tulun ó lee sinál refere”.

Em rezumu nia desidi hahú hala’o nia viajen hosi Andalusia liu Espanha, Áfrika no to’o Mesir. Tuir dalan nia hasoru ema barak (Española ida, makfa’an Kristal ne’ebé nia hela no servisu hamutuk kuaze tinan-1, mane inglaterra ida, Alkemista[3] ida ne’ebé hela iha Oasis Al-Fayoum no Fátima ne’ebé mak nia sente oinsá língua universál funsiona no mós ema sira seluk). Ema hirak ne’e nia aprende hamutuk terus, susar, hamanasa hamutuk ho sira to’o nia to’o iha Pirámida Mesir. Iha nia viajen nia hasoru dezafiu barak liu tanba nia enfrenta funu entre suku iha oasis Al-Fayoum no mós liurai suku barak ne’ebé ameasa nia vida.

Nia mós aprende lian barak, ingles, español, Arábe no língua universál (ne’ebé iha alkemi  hateten Jiwa Buana). Aprende mós mitos sira (Fatuk Filózofu/batu filsuf, aimoruk moris nst) no mós fé/fiar tuir tradisaun kristaun nian. Língua universál ne’e dalabarak liu servisu atraves “intuisaun” / “Firasat”.

Iha nia viajen ikus liu nia hamutuk ho Alkemista. Nia hetan Alkemista ne’e hosi Feto ida naran Fátima, feto ne’ebé nia deskobre hetan funsionamentu língua universál (Jiwa Buana); forsa naturál ida-ne’ebé atrai ida no ida seluk, matan rua ne’ebé hateke ba malu ho forsa boot. Nia komprende língua ida-ne’ebé mundu tomak komprende atraves fuan, no lian ne’e mak DOMIN.  Iha paragráfu ida hateten;

[…] saat dua orang itu berjumpa, dan mata mereka bertemu, masa lalu dan masa depan menjadi tak penting. Yang ada hanyalah momen itu, dan kepastian yang ajaib bahwa segala yang ada di langit dan di bumi telah dituliskan oleh tangan yang esa. Itulah tangan yang menimbulkan cinta, dan menciptakan suatu jiwa kembar bagi setiap orang di dunia. Tanpa cinta seperti itu, impian-impian seseorang akan tak bermakna”. (Coelho, 1987, p. 70).

Hosi Feto ne’e (ne’ebé sai nia feen) nia koñese Alkemista nia hela fatin. Antes nia viajen hosi Oasis ba Mesir nia hasoru Fátima, hodi konta nia istória jornada hotu (kona-ba nu’udar bibi-atan, liurai Salem, Makfa’an Kristal) kona-ba nia esforsu ba atinji nia mehi. Iha ne’e nia hanoin katak Fátima mak ida durante ne’e nia buka ka nia Harta Karun ne’e. Maski nune’e, Fátima hateten ba nia katak, nia rona ona kona-ba saida mak nia hateten, nune’e Fátima hateten “ha’u mós parte ida hosi ó-nia mehi, ó-nia personal legend hanesan saida mak ó hatete”, tan ne’e, duni no buka tuir ó-nia mehi ba! “Se ha’u loos duni hola parte iha ó-nia mehi mak, ó sei fila mai iha loron ruma”!

Hafoin nia husik Fátima bá hamutuk ho Alkemista ne’e durante loron barak,  Alkemista ne’e hateten ba nia “rona ó-nia intuisaun (kata hati) durante ó halo saida de’it no fokus ba asuntu ida to’o susesu. Se han karik, fokus de’it mak han, se halo buat ruma karik fokus de’it ba ida-ne’e. “Hanoin ba katak iha-ne’ebé ó-nia fuan iha ba, iha ne’ebá mak ó hetan ó-nia riku no soin importante”. Maski nune’e nia nafatin repete nia hanoin katak nia rikusoin importante loos mak Fátima, tan ne’e nia lakoi buka tan seluk. Maski nune’e Alkemista ne’e hateten o tenki komprende katak “Domin sei la hamate/difikulta mane klosan ida deskobre nia personal legend”.

Hafoin nia hasoru Fátima no hako’ak ikus nian. Fátima hateten, nia iha Esperansa ona. Nia aman loron ruma sei bá, maibé fila mai sei hamutuk ho nia inan. Santiago hateten katak nia sei fila mai ba Fátima hanesan ninia aman ne’ebé fila ba nia inan. 

Nia hahú nia jornada ba Mesir hamutuk ho Alkemista, no fim nia to’o duni iha Pirámida Mesir, tuir saida mak nia mehi durante ne’e, hafoin nia fila ba hamutuk ho Fátima.

Istória interesante ne’ebé lori ita aprende lisaun lubuk ida. Lisaun balun ne’ebé pesoalmente foti hosi istória ida-ne’e mak: 1.) Brani desidi no foti risku sai hosi Comfort Zone no la monoton ba deskobre mehi no realidade moris, simu konsekuénsia saida de’it,no la moe atu hala’o  moris saida de’it, tanba moe nu’udar obstákulu boot liu iha moris. 2.) Iha Atitude ne’ebé persisténsia no nunka hakiduk i sempre ba oin. 3.) Fokus iha prezente ka ba saida mak daudaun ne’e hala’o hela. 4.) Ita-nia susesu impaktu ambiente Sosiál / ema seluk nune’e mós ema seluk fó-impaktu ba atinji ita-nia personal legend. 5.) Aprende hosi esperénsia sira, língua sira no língua universál importante ba ita iha komunikasaun hotu durante jornada sira. 6.) Aprende hadomi, tanba domin nu’udar forsa boot liu ne’ebé tulun ema atinji personal legend. 7.) Dezafiu la’ós problema boot liu ba atinji personal legend.

Desizaun mak prosesu dahuluk ne’ebé lori ema ida sai hosi comfort zone ba atinji personal legend. Pergunta ba ita mak, Bainhira mak ita desidi hodi deskobre ita-nia personal legend? Ó  hatene ona ó-nia personal legend? Se seidauk, deskobre ba! Brani ka lae sai hosi ó- nia Comfort Zone? Desizaun iha ó-nia liman . Lalika moe, tanba iha livru ne’e hateten “moe nu’udar obstakúlu boot liu moris nian”.

 

Referénsia

Academia Brasileira. (2021, Abril 09). Retrieved from www.academia.org.br: https://www.academia.org.br/academicos/paulo-coelho/biografia

Coelho, P. (1987). Sang Alkemis-Versaun Tradusaun Indonezia. Brasil.

 

 



[1] Alumni Faculdade de Filosofia e CIências Humanas UNTL, 2018.

[2] Port: Portugés

[3] Kímiku [sientista kímika]

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE                                                                                                               ...