domingo, 3 de janeiro de 2021

ANALIZA DEKRETU PREZIDENTE RDTL NÚ. 73/2020- RENOVASAUN DEKLARASAUN ESTADU EMERJÉNSIA: APROSIMASAUN TEORIA DISCOURSE ANALYSIS NORMAN FAIRCLOUGH

ANALIZA DEKRETU PREZIDENTE RDTL NÚ. 73/2020- RENOVASAUN DEKLARASAUN ESTADU EMERJÉNSIA: APROSIMASAUN TEORIA DISCOURSE ANALYSIS NORMAN FAIRCLOUGH


Hakerek-na’in : R Ferreira[1]

Pandemia mundiál Covid-19 ohin loron invade mundu tomak. Timor-Leste, hosi 02 de Março 2020 to’o 02 de Janeiro 2021  rejistadu ona pasiente ne’ebé afeta virus ne’e hamutuk ema na’in-44. Numeru kazu ne’ebé sei baixa hela iha sala izolamentu hamutuk ema na’in-13[1], hirak ne’e deteta hetan hosi sidadaun hirak ne’ebé mai hosi estranjeiru. Signifika seidauk iha transmisaun lokál ba moras ida-ne’e no seidauk iha pasiente ruma mak mate. Hahún ba estatístika mensionadu, liuliu iha fulan ikus dezembru 2020 nian, iha loron 29 fulan dezembru, 2020, Estadu atravez Oitavu Governu Konstitusionál realiza sorumutu esta-ordináriu hodi halo aprovasaun ba dekretu Governu nú 18/2020 hosi loron 03 fulan dezembru ne’ebé efetua hosi dekretu Prezidente Repúblika nú 70/2020 hosi loron 03 fulan dezembru, hodi hatan ba agravamentu situasaun sanitária iha provinsia Timór Osidentál no mós deskrobimentu tipu foun ba virus SARS-CoV-2.

Iha dekretu refere sei bandu ka fó limitasaun ba direitu sidadaun nian, rezumidamente hanesan;

1. Diastánsia entre ema ida ho ema seluk pelumenus metru-1

2. Labele halibur malu ho ema na’in-sanulu, eseptu família uma laran;

3. La organiza nem partisipa iha eventu ka selebrasaun sira ne’ebé envolve ema na’in-sanulu liu;

4. Uza máskara no fase liman bebeik iha uma no fatin públiku & privadu;

5. Taka temporariamente fronteira terestre, marítima no aereo;

Medidas mak hatuur iha dekretu refere sei vinkula to’o loron 2 fulan janeiru 2021, tuku 23h.59 otl. Signifika medidas hosi dia 03 Janeiru 2021 ba oin, dekretu ida-ne’e la vinkula. Maski nune’e, Prezidente Repúblika halo ona renovasaun ba deklarasaun estadu emerjénsia nú 73/2020 hodi hatán ba pandemia covid-19 durante fulan ida tan, ne’ebé abranje teritóriu nasionál hosi loron 03 fulan janeiru 2021 tuku 00h.00 to’o loron 01 fulan fevereiru 2021, tuku 23h.59 .

Dekretu  nú 73/2020 ne’e rekomenda katak[2];

  1. “Ema hotu-hotu ne’ebé la sujeita ba izolamentu obrigatóriu no ne’ebé la ezerse kualkér atividade profisionál ka dispensadu husi devér atu marka prezensa iha serbisu-fatin, tenke hela iha uma, no só bele sai husi uma bainhira presiza duni.
  2. Kona-ba regra distansiamentu sosiál nian iha fatin públiku, obriga atu ema hotu-hotu ne’ebé la sujeita ba rejime izolamentu obrigatóriu, bainhira la’o ain iha fatin públiku, tenke la’o mesak, no uza máskara no mantein distánsia, pelumenus, metru ida husi ema la’o ain sira seluk no evita halibur malu.
  3. Ema hotu-hotu tenke mantein mós distánsia, pelumenus, metru ida bainhira hein hela oportunidade atu tama ba loja laran, fatin prestasaun servisu nian ka fatin servisu administrasaun públika nian, no iha fatin atu hein transporte públiku tula pasajeiru nian.
  4. Bandu atu hala’o sorumutuk ka manifestasaun, nune’e mós kualkér eventu sosiál, kulturál ka desportivu ne’ebé implika ema halibur malu na’in sanulu resin. Proibisaun ida-ne’e la aplika ba prátika desportiva individuál, ne’ebé la halibur ema barak.
  5. Bandu mós atu realiza kualkér eventu ho karakter relijiozu, liu-liu selebrasaun kultu hirak ne’ebé halibur ema na’in sanulu ba leten. Realizasaun funerál tenke adota medida hirak ne’ebé prevene tranzmisaun virus SARS-CoV-2 nian no labele implika prezensa husi, iha tempu hanesan, ema na’in sanulu ba leten.
  6. Transporte públiku tula pasajeiru nian bele halo sirkulasaun, maibé veíkulu hirak ne’e tenke fase loro-loron molok hala’o atividade, no motorista, tripulasaun no pasajeiru sira tenke uza máskara taka ibun no inus nian. Pasajeiru sira, bainhira bele, tenke evita forma kontaktu fíziku nian sa’ida de’it entre sira.
  7. Merkadu sira no estabelesimentu komersiál, industriál no artezanál ka estabelsimentu prestasaun servisu nian hotu-hotu bele funsiona nafatin. Ema sesé de’it maka hakarak tama iha estabelesimentu ka resintu hirak-ne’e tenke uza máskara, fase liman no halo distánsia, pelumenus, metru ida husi ema seluk. Responsavel sira husi merkadu no estabelesimentu sira-ne’e nian tenke kria kondisaun hirak ne’ebé presiza ba kumprimentu regra hirak ne’e nian no sei la fó tama ema ne’ebé la kumpre saida maka hatuur ona liubá ne’e. Regra hirak ne’ebé temi liubá ne’e aplika mós ba instalasaun sira, iha ne’ebé servisu públiku sira funsiona.
  8. Vendedór ambulante sira tenke mantein distánsia, pelumenus, metru ida husi sira-nia kliente ka vendedór ambulante sira seluk no tenke uza permanente máskara taka ibun no inus nian, no fase liman halo mós nafatin.
  9. Diploma ida-ne’e la bandu atividade letiva no la‘ós letiva husi eskola sira, iha iha atividade la’os letiva nian la inklui atividade ho karakter lúdiku, rekreativu ka serimoniál. Norma profilasia nian ne’ebé nesesária no konveniente atu prevene no kontrola epidemia COVID-19 aprovadu husi diploma ministeriál hamutuk husi membru Governu hirak ne’ebé sai nu’udar responsavel ba área saúde, edukasaun no ensinu superiór nian”.

Regras hirak haktuir mak sidadaun sira sei kumpri durante fulan ida nia laran, hirak ne’ebé la kumpri sei hatán tuir normas legais mak vigora [haktuir iha dekretu refere]. Hosi regras hirak ne'e, pesoalmente hakarak halo analiza krítiku ba konteudu dekretu ne’e uza metódu analiza krítiku discourse analysis  Norman Fairclough nian.

Fairclough nu’udar Profesór Katedrátiku Linsguistíka nian iha Department of Linguistics and English Language, Lancaster University, iha Inglatera. Fairclough nu’udar profesór ida ne’ebé mak dezenvolve aprosimasaun analiza diskursu/pensamentu [discourse analysis]. Área ida-ne’e nu’udar ramu ida hosi linguistíka nian. Nia fó nia atensaun espesífika ba teoria ida-ne’e desde tinan-1980[3].

Autór ne’e rasik iha obra barak ne’ebé nia kontribui iha mundu akadémiku, espesífikamente iha  área linguistíka. Obra hirak ne’e hanesan Language And Power , Critical Discourse Analysis,   Analysing Discourse , Discourse And Social Change , Media Discourse , New Labour,  New Language , Language And Globalization &  Critical Language Awareness[4].

Relasiona ho discourse analysis nian, tuir (Hardian, 2019) Fairclough halo analiza pensamentu [discourse analysis) haree hosi dimensaun tolu; 1) Testu/Text, 2)Discourse Practice, 3) Socio Cultural Practice.  Dimensaun dahuluk [text] haree no analiza foku iha parte linsguístika nian; Padraun gramatikál, fraze, uzu termu, konseitu sira no semántika. Elementu hotu-hotu halo analiza hodi haree karik iha reprezentasaun hanesan ideolojia no relasaun ne’ebé ema mak hakerek [eskritór] no lee-na’in [leitór]. Iha discourse practice nian haree no analiza liu oinsá prosesu produsaun no konsumu ba testu mak prodús no iha Socio Cultural Practice nian haree no analiza liu ba relasaun ho kontestu esternál [fora hosi testu] hanesan instituisaun prátiku sira hanesan média nia relasaun ho sosiedade, kultura no mós polítika.

Liga ho teoria ida-ne’e, iha dekretu Prezidente Repúblika nian nú 73/2020 kona-ba renovasaun estadu emerjénsia relasiona ho covid-19 nian kuaze iha pontu sanulu-resin ne’ebé limita sidadaun nia direitu durante fulan ida nia laran, maioria hosi linguajén em espesiál “termu & konseitu” sira barak ne’ebé komunidade la komprende, maski nune’e ha’u lakoi atu halo analiza kle’an ba asuntu ida-ne’e.

Iha testu dekretu nian iha fraze sira barak ne’ebé paradoksál [ida kontráriu ho ida seluk, mas akontese iha tempu mak hanesan]. Ha’u hakarak aprezenta paradox ne’ebé hetan liuhosi análiza testu balun iha  ezemplu atu lori ita ba komprende; Ezemplu hanesan, labele iha reuniaun ka selebrasaun no realizasaun eventu relijiozu ka kultu sira, mas sorin seluk husik eskola no merkadu livre. Eziji sidadaun sira kumpri ida, sorin seluk husik sidadaun livre hala’o atividade.

Reuniaun tuir disionáriu ofisiál INL[5] hateten; “Substantivu ida signifika 1.) Hahalok halibur filafali. 2.) Hahalok hasoru malu ho ema ruma hanesan família, kolega ka maluk serbisu sira. Sin. enkontru[6].   Definisaun seluk hateten Reuniaun ne’e “é o acto e o resultado de reunir (agrupar, associar, aglutinar, acoplar ou acumular). O uso mais habitual do conceito está associado ao grupo de indivíduos que se junta, seja de forma espontânea ou organizada, por algum motivo”[7]. Selebrasaun mós tuir disionáiru ne’e haktuir katak halirin ou selebra; halo festa , hala’o ritu relijiozu nst[8]

Hosi definisaun rua ne’e ita haree katak motivu hosi bandu ida-ne’e iha nia lójika kontraditóriu, tanba sá? Tanba eskola no merkadu ne’e mós atividade ida ne’ebé halibur ema barak. Iha UNTL iha sala de aula ida estudante hamutuk mínimu liu na’in-35 no másimu to’o na’in-80. Hosi paradox ida-ne’e ita bele hapara transmisaun covid-19 ? Ka Governu ta’uk se taka merkadu ekonomia rai-laran sei hakdasak. Governu nia desizaun polítika ida-ne’e hamosu dúvida iha sosiedade, to’o iha loron hirak liuba Dom Norberto do Amaral [Bispu Dioseze Maliana] iha nia Homília hateten nia rasik “ragu” ho desizaun ida-ne’e no dehan ne’e “terlalu”.

Seluk hanesan, labele halibur ema liu na’in-10 iha atividade desportu. Ida ne’e mós hamosu paradox boot ida. Iha Dekretu anteriór ne’ebé Governu hamosu liuhosi enkontru estra-ordináriu hateten labele halibur ema na’in-10, eseptu ema ne’e hola parte hosi família ida. Ita bele komprende dekretu ida-ne’e, nune’e se ema halibur malu iha uma laran liu na’in-10 laiha buat ida. Dekretu ikus lahateten ida-ne’e, nune’e paradox no dúvida nafatin mosu.

Iha parte ida-ne’e, iha socio-cultural practice; média, ajente estadu/aparellu estadu nian (polísia sira) no autoridade relevante eziji komunidade tenki kumpri realidade kontraditóriu ne’e.  Tuir loloos tenki halo sosializasaun hosi uma ba uma, ka hosi média, liuliu to’o iha áreas remotas. Halo rezumu detalladu ba dekretu ne’e ho liafuan simples no esplika razaun razoavel ba komunidade kona-ba razaun desizaun sira iha dekretu nia laran ne’ebé kontraditóriu [sorin seluk komunidade halo ida-ne’e, parte seluk kumpri ida-ne’e ] no la’ós esplika ho razaun absurdu [ka paksa atu ema kumpri maski laloos], atu nune’e komunidade labale konfundi hodi nune’e bele prevene pandemia ida-ne’e ho efikás no efisiénsia.

Konklui de’it katak, Timor-Leste seidauk rejista nia komunidade balun hetan virus covid-19 atraves transmisaun lokál, nune’e la nesesáriu atu bandu komunidade hala’o movimentu iha nia rai-laran [reuniaun, selebrasaun misa, kultu, eskola nst] tanba natureza hanesan de’it, organiza ema barak hotu,  eseptu taka fronteira sira no autoridade seguransa sira kontrola másimu portu, aeroportu no fronteira rai-maran [limitasaun direitu viajen internasionál], no karik hetan populasaun ruma mak mai hosi estranjeiru sumbete kedas ba kuarentena hodi halo teste tuir protokolu Ministériu Saúde no Organizasaun Mundiál Saúde nian.

Felíz Prospéro Ano Novo, 2021.

Referénsia

Hardian, A. (2019). ANALISIS WACANA TERHADAP PERNYATAAN “AKAL SEHAT”. Jurnal AKRAB JUARA, 47-48.


[1] Fontes publikasaun iha Pájina Ofisiál Ministériu Saúde Palacio das Cinzas “Progresu no update kazu covid-19”, tuku 21h.50m.

[2] https://www.facebook.com/VIIIGovernuKonstitusional notísia “Komunikadu Imprensa Sorumutuk Konsellu Ministrus nian iha loron 30 fulan-dezembru tinan 2020”,  públika iha pájina facebook oficial Primeiru Ministru nian iha loron 30 fulan dezembru 2020, 22h.09m.

[4] https://www.biblio.com/norman-fairclough/author/113534  asesu iha loron 02 fulan janeiru 2021

[5] INL (Institutu Nasionál Linguístika)

[6] Disionáriu Ofisiál INL Pdf, p.353

[7] https://conceito.de/reuniao asesu iha loron 03 fulan Janeiro, 2021

[8] Disionáriu Ofisiál INL Pdf, p.368

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE                                                                                                               ...