quarta-feira, 22 de maio de 2019

ANÁLIZA FILOZÓFIKA KONA-BA EMA TUIR PLATÃO NIA HANOIN



“ANÁLIZA FILOZÓFIKA KONA-BA EMA TUIR PLATÃO NIA HANOIN”[1]
[Rezumu badak hosi Monografia Finál kursu-nian]

Cesar Ferreira Amaral[2]
Dr. Martinho Borromeu, M.Ed.Mgnt[3].



Siénsia nia ezisténsia labele ezisti tuir nia nesesidade rasik. Hirak ne’ebé konsege dedika sira-nia an hodi la’o tuir siénsia, dahuluk liu tau sira-nia koñesimentu hodi serbí ba povu. Serbisu bodik ba Povu.”
(Karl Marx)

Rezumu

“Ema”, kestaun filozófiku ida-ne’ebé to’o dadaun ne’e Filozofia rasik  seidauk hetan resposta ida-ne’ebé aseitavel no universalmente ka sientífikamente ema hotu uza. Preokupasaun kona-ba ema hahú kedas ona hosi idade antiga to’o mai idade dadaun ne’e nian. Filozófu lubuk ida maka fó sira-nia preokuasaun kona-ba ema. Marxistas no Tomistas, Evolucionistas no Espritualistas, Ateus no Kristaun sira ne’e hotu preokupa kona-ba ema, no sira konkorda ba malu atu hala’o estudu no peskiza kona-ba ema no nia orijinalidade; esénsia, substánsia no totalidade, no konsidera hirak ne’e hanesan sira-nia objetu sentrál iha sira-nia peskiza. Iha idade antiga, Platão (427-347 m.K) rasik ko’alia kona-ba klamar ne’ebé la mate (imortalidade da alma). Hanoin ida ne’e Platão deskreve iha nia Livru Fédon ne’ebé iha ne’ebá nia define ema ho forma dulismo ( klamar no isin ketak-ketak). Platão laiha nia Livru ne’ebé hakarek kona-ba ema, maibé nia ko’alia uito’an kona-ba klamar ne’ebé iha nia relasaun ho nia hanoin ida seluk kona-ba mundo das ideias, iha nia Livru República. Nia haka’it klamar hanesan ho Ideia. Platão Filózofu ida úniku ne’ebé konsege hateke ema nia orijinalidade hosi lidun rua(dualismu). Hodi fundamenta autór ne’e nia hanoin, iha ne’e mós haree kona-ba Aristóteles nia hanoin ne’ebé dehan ema ho forma (monismu) klamar no isin ida de’it ne’ebé forma unidade substansiál, S. Tomas de Aquino ne’ebé ho firmeza dehan, “ema iha klamar ida deit” nune’e mós “forma ida deit (klamar rasik)” ne’ebé klamar rasionál dezempeña funsaun vejetativa no sensitiva dala ida, nune’e mós René Descartes nia hanoin kona-ba esénsia ema nian, ne’ebé dehan, esénsia ema nian ne’e iha “hanoin” ne’ebé movimenta hosi klamar rasik. Maske iha diskusaun sira hamosu opiniaun ne’ebé diferente kona-ba “ema”, mas konkluzaun hosi sira katak esénsia ema nian maka klamar ida ne’ebé la mate, infinita no invizivel (la haree).

Liafuan  Xave:  ema, esénsia, substánsia,  dualismu, Platão.

I.    Introdusaun
“Ema” hanesan animál ida hosi animál sira seluk ne’ebé úniku mak bele halo kestionamentu ka halo pergunta ou mahusuk sira, animál seluk (fahi, bibi, karau, manu, nst) la halo atividade ida ne’e (kestiona). Nia bele kestiona ka husu kona-ba nia an-rasik (nia ‘ema’ ne’e sé?),  nia ezisténsia (tanba sá nia moris ou ezisti?) no nia mundu ( nia sei halo no buka saida iha mundu, no nia sei bá ne’ebé?). Maske situasaun ida ne’e simples, maibé atividade hirak ne’e hetan ona preokupasaun hahú kedas hosi mundu ne’e hahú, ka em termos filozofia nian, hahú kedas hosi idade antiga to’o ohin loron (kontemporánea). Ita koko hateke ba labarik ki’ik, sira haree buat ruma ka buat saida de’it sira sempre halo kestionamentu. Ida ne’e la’o durante faze dezenvolvimentu labarik nian no to’o remata.
Ho razaun hirak ne’e hotu maka to’o daudaun ne’e, ema rasik nafatin buka tuir nia orijinalidade, ezisténsia no nia globalidade. Ema hahú hamosu kestaun ba ninia an-rasik hanesan, sé mak ha’u? Ha’u mai hosi ne’ebé? Ha’u sei halo saida? No ha’u sei bá ne’ebé?. Kestaun hirak ne’e hotu ema komesa husu no husu bebeik to’o dadaun ne’e.
Preokupasaun hirak ne’e atu bele hetan fatin iha Filozofia nian maka, Filozófu sira sistematiza tiha kestaun sira ne’e iha disiplina ida naran Antropolojia Filozófika. Iha disiplina ne’e, Filozófu hotu sistematiza sira nia pensamentu  ba de’it “ema”.  Hahún  ba baze istórika nian, hahú kedas hosi idade antiga to’o idade kontemporánea ne’e, filózofu no sientista sira hala’o ona estudu no kontinua hala’o estudu kona-ba ema, no buka atu fó definisaun ida ne’ebé aseitavel ba ema nia globalidade; Natureza ka esénsia, no ema nia orijinalidade, fim no ultímo.
Iha inísiu idade moderna nian, ema ka filózofu sira husik hela hanoin sira uluk ne’ebé sentraliza de’it ba cosmocêntrica hosi filózofu grego no teocêntrica hosi Autór kristaun sira, no ema ka filózofu modernista sira adota hanoin foun hodi sentraliza sira-nia hanoin ba de’it ema ka antropocêntrica; ema mak sai pontu partida iha investigasaun ka peskiza sira filozofia nian. Existencialistas no Estruturalistas, Marxistas no Tomistas, Evolucionistas no Espiritualistas, Ateus no Kristaun, sira ne’e hotu konkorda atu hala’o estudu kona-ba ema no fó importánsia ba ema hodi sai objetu sentrál iha sira-nia estudu.
Maske tinan barak sira hotu hala’o estudu kona-ba ema, no lori sira nia preokupasaun sentraliza de’it ba ema, maibé to’o dadaun ne’e nafatin la hetan no laihá resposta ida ne’ebé aseitavel no universalmente ema hotu uza no la’o tuir, maibé subjetivamente sira ida-idak define globalidade ema nian tuir sira ida-idak nia hanoin no hatene.

II. Sé mak ema tuir Platão nia hanoin? 2. Nia (ema) nia “esénsia” no “substánsia” mak saida?
Tuir disionáriu Filozofia Lorens Bagus (2005), define konseitu “ema” hanesan; man (ing.), nia fraze báziku mai hosi lian Anglo-saxono, (mann). Nia signifikadu hosi fraze báziku ladun klaru, maibé bele haka’it ho lian lat.(mens), signifika  “Ser ida-ne’ebé iha pensamentu”. Nune’e mós hanesan ba termu antrophos (gr.). Foufoun liafuan antrophos signifika “hateke ka haree ba leten”, maibé dadaun ne’e termu ida ne’e uza hodi fó signifika ba ema nia oin. No hafoin, sai hommo (lat.), signifika “ema ne’ebé moris iha mundu”.
Iha definisaun barak maka ko’alia kona-ba ema, maibé definisaun hirak ne’e barak liu  ko’alia ka fó hosi matenek-na’in ka filózofu kristaun sira, hanesan ita bele haree definisaun famozu kona-ba ser umanu (pessoa) hosi Severino Boécio ne’ebé dehan:
“a pessoa é o indivíduo subsistente numa natureza racional [...] pessoa é a união do espírito com o corpo, ou seja, o espírito define a especificidade humana. Portanto, a alma racional nos diferencia radicalmente dos outros seres vivos”. (Pegoraro, 1999, p. 2.)
Konseitu “ema”, hahú hosi ema iha, ema rasik komesa buka no kestiona tuir ninia orijen (gênese). Hosi kedas idade antiga (Sek. III-II m.K) matenek-na’in ka Filózofu sira hahú deskobre kona-ba orijen hosi ema, liuhosi métodu oin-oin no diferente (ez. reflesaun, meditasaun) no seluk tan. La’ós de’it Filózofu sira maka koko atu hatene kona-ba ema, maibé hafoin idade média (Sek. XIV-XV h.K) Igreja mós hola papél fundamentu ida hodi haree kona-ba orijen hosi ema. Maibé lá signifika ema sai kestaun prinsipál ne’ebé ema ko’alia iha idade medievál. Pelo Contrario iha idade média, ema, liuliu Autóridade Igreja nian fó importánsia maka’as tebes ba Maromak, no konsidera Nia sai sentru ba buat hotu.
Mas realmente problema kona-ba ema nafatin sai kestaun ida ne’ebé to’o ba dadaun ne’e seidauk iha definisaun ida serteza ka loloos, nune’e hodi ema rasik (Filózofu no Antropólogu) ka sientista sira nafatin koko hodi deskobre kona-ba sé mak ema ne’e rasik. Maske seidauk iha definisaun ida hodi sai nu’udar definisaun universál no objetivu, ema ka filozófu koko defini ema mai hosi sikun oioin. Nune’e halo ema sai hanesan ser ida-ne’ebé riku iha definisaun, signifika iha dimensaun barak atu esplika kona-ba ema.
Hanesan hanoin Filózofu Edvino Rabuske nian ne’ebé Paulo Airton Hartmann, (2012) deskreve iha nia monografia, hateten:
[...] O ser humano é um ser rico, pois apresenta múltiplas dimensões. O homo sapiens, que conhece, o homo ludens, que brinca, o homo loquens, que fala, o homo faber, que trabalha, o homo volens, que quer etc”... . (Hartman, 2012, p. 12.).
“Ema” sai sujeitu ida ne’ebé diferente ho ser ezistensiál sira seluk (sasan, fahi, kuda, bibi, ai-horis, nst.) Ema okupa pozisaun ida-ne’ebé úniku no previléjiu liu ser seluk. Ema iha pensamentu no sentimentu (Aristóteles) no ezistensiálmente nia okupa espasu no tempu. Ema sai sujeitu ida-ne’ebé hetan preokupasaun hosi nia an-rasik no nia maluk sira ba nia relasaun ho Cosmos (mundu), Theos (Maromak), no mós nia relasaun ho ser seluk (antrophos) ka “outros seres”. Ohin Problema barak mosu tan iha ema. Konseitu “ha’u”, “ó” no “nia” mosu atu hatudu nia “diferente” no “relasaun” ho ser seluk ontolójikamente no ezistensialmente. Ha’u sai “ha’u” tan iha “ó”, no ha’u bolu hodi sai “ha’u” bodik ba “ó”.
Ezistensialmente ema preokupa ho nia moris tan nia iha limite “mate” (Sofyan, 2010, p. 156.). Konseitu “mate” ema hatuur ba ema nune’e mós ser seluk bainhira ema no ser refere termina liafuan “movimentu/book-an” no “mudansa”. Nune’e mós tan ema iha limitasaun (mate), hodi ema rasik iha “planu” ba moris iha loron “ohin” no esperansa ba  “futuru”. Problema barak kona-ba ema hatuur liuhosi istória ema nian, ne’ebé láo tuir espasu no tempu. Tempu muda istória ema nian muda, no ema evolui ka muda nia an tuir tempu. Tan ne’e definisaun no kestaun kona-ba ema nafatin ba nafatin buka atu hatene tuir, tuir tempu no espasu ne’ebé ema ka ser ne’e hela ba.
Matenek-na’in ka Filózofu sira defini ema tuir idak-idak nia pensamentu ka hanoin hanesan iha parte introdusaun ne’ebé fó hatene mai ita kona-ba matenek-na’in sira-nia hanoin kona-ba ema rasik.  Autór barak  hamosu termu oioin  hodi define ema tuir dimensaun oioin no diferente hanesan Homo Sapiens, Homo Volens, Homo Socialis, Homo Cultural, Homo Faber no seluk tan. Konseitu hirak ne’e hotu bele lee nia signifikadu interpretasaun kompletu iha ha’u nia monografia orijinál.
Ita husik tiha koñesimentu ba konseitu sira, ita koko sani uito’an hanoin teóriku balun ne’ebé relevánsia ho “ema”. Iha Teoria barak tebes mak hatuur iha Antroplojia Filozófika nian relasiona ho teoria kona-ba ema rasik. Teoria hirak ne’e hakerek-na’in identifika de’it balun, tuir saida mak hakerek na’in konsidera relevánsia no importante. Teoria hirak ne’e mak; “Ema hanesan Personalidade”, “Isin no Klamar”, “ema no nia relasaun”.
Ema hanesan Person/Personalidade/Privadu ne’e hanesan dimensaun ida hosi dimensaun seluk ema nian ne’ebé báziku liu. Hanesan “privadu” ida, ema iha nia kapasidade atu desidi nia an-rasik ka nia moris. Nia iha nia ezisténsia ne’ebé naturál kompara ho animál sira seluk. Problema sira hanesan, saida mak sai esénsia ema nian nu’udar privadu ka person ida? Saida-saida de’it maka sai problema valores ema nian? No elementu-elementu privadu saida de’it mak hola parte iha moris ema nian lor-loron? Pergunta hirak ne’e hotu hakerek-na’in sei rezolve iha pasu sira tuir mai[4].
Hosi teoria ne’ebé fihir personalidade ema nian ka ema hanesan person ka personalidade ida, iha ne’e hakerek-na’in sei hakerek no haktuir iha pasu sira tuir mai kona-ba personalidade ema nian nu’udar “individu”. No hosi konseitu ne’e, sei hateke mós hosi lidun rua; dahuluk sei haree no halo komparasaun ba Individu infra-humanu no daruak sei haree kona-ba individu humanu / ema nu’udar individu ida.
Konseitu infra-humanu, dalaruma ita nunka rona iha sosiedade nia leet (liu-liu ema ne’ebé nunka estuda Filozofia), difisil uito’an atu halo tradusaun ba konseitu ida ne’e, maibé hakerek-na’in komprende konseitu ida ne’e nia sentidu interpretasaun, katak konseitu ida ne’e refere liu ba ser materiál ka sasan sira ne’ebé nia grau iha ema nia okós, hanesan (hudi, fehuk, batar , aifarina, nuu no sira seluk). Ita haka’it termu “individu” ho termu infra-humano hodi sai konseitu ida de’it “individu infra-humano”maka nia sentidu nakfilak-an ho nia signifikadu seluk ne’ebé dehan, sasan sira hanesan hudi, fehuk, batar, ai-farina nuu no sasan sira seluk iha “individu” iha sira nia ezisténsia. Signifika katak sira idaidak iha nia identidade rasik ne’ebé labele fahe ka iha lian lat. “indivere”. Ba ser infra-humano, definisaun ba “individu” relasiona ho sira nia “tipu ka espésie” (Sihotang K., 2009, p. 32.). Ita bele halo diferensia “hudi” ho “nuu”  liuhosi sira nia espésie. Banhira ita dehan ita iha hudi hun haat, maka ita iha “individu” hudi haat, nune’e mós ba nuu. Sorin seluk ita só bele halo diferensia individu hudi ho nuu liuhosi marka númeru ba sira (kuantidade). Maske ita hatuur númeru ba nuu ka hudi, la muda espésie nuu no hudi nian, nu nafatin ho nia individu rasik nune’e mós ba hudi. Signifika katak ita hatuur númeru hirak ne’e laihá relasaun ho kualidade, maibé kuantidade.
Diferente loos bainhira ita uza termu “individu” haka’it ka relasiona ba “ema/humano” ne’ebé iha Antropolojia Filozófika bolu “individo humano”. Ita define individu ba ema la’ós ona hateke hosi kuantidade númerika hanesan haktuir iha leten, maibé kualidade. Ita define termu individu ba ema, nia relasaun la’ós de’it iha espésie, nune’e mós la’ós de’it marka númeru. Individu ema nian ne’e hahún ba nia “úniku”. Úniku ida ne’e nia abut iha dimensaun espirituál. Hanesan Individu ema nia espésie hanesan, maibé nia valór lahanesan espésie ne’ebé nia iha. Individu ema nian relasiona ho “kualidade” ne’ebé ema ida iha. Ne’eduni “individu” ema nian la’ós de’it hateke hosi aspetu fíziku hanesan, oin di’ak, fuk modelu oioin, maibé “individu” ema nian ka individu umanu ita hateke hosi saida mak ema ne’e “iha” ka kualidade ema ne’e nian ou kualidade úniku ida-ne’ebé hafoun hela de’it  ka mudansa hosi ema ida. Ita hateke hosi lidun materiál, ema mai ho individu ida, mas hateke hosi lidun esprituál ema mai ho totalidade ida-ne’ebé úniku. Ne’eduni diferensa entre individu infra-umanu no umanu ne’e iha nia “grau”. Signifika katak, grau ba kualidade no individu ema nian aas liu kompara ho infra-umanu. Individu ema nian hahún ba grau no dignidade, nune’e mós ba saida mak ema ida halo, maibé ba infra-humano, nia sasukat mak kuantidade materiál.
Ladún iha diferensa ne’ebé boot liu banhira ita hakesi termu “personalidade” ba ema. Uluk liu liafuan “personalidade” ema uza ba iha mundu filme nian, liga ba ema sira-ne’ebé sai personajen prinsipál iha filme ruma, ne’ebé sempre uza “oin falsu” hodi reprezenta ema ne’ebé nia reprezenta hodi hamosu ilas foun hanesan ho ema ne’ebé nia reprezenta. Ohin loron, termu ne’e nia definisaun seluk uito’an, signifika hosi liafuan ida ne’e dehan katak esénsia hosi ema ida nian (ema nia an-rasik). Iha filozofia liafuan “personalidade” ne’e refere ba ema nia “úniku”. Ema ida úniku, tanba laihá ema ida hanesan nia. Ema bele “kaduak” maibé hanesan iha fíziku, no diferente iha kualidade no espirituál.
Ita husik tiha teoria ne’e, ita hateke fali teoria seluk ne’ebé hateke ema iha isin no klamar. Interesante uito’an teoria ida ne’e, tanba ita bele hetan netik ponto de arranca Platão nian kona-ba “dualismu”. “Isin” no “klamar” hanesan totalidade ida-ne’ebé forma personalidade ema nian, no ita labele ko’alia isin sem klamar. Ita labele dehan “ema” hanesan “ema” sé nia laihá klamar. Pergunta sira mosu hanesan, saida mak isin no klamar? Hodi resposta ba pergunta ida ne’e, iha ne’e hakerek-na’in koko lori mós korente pensamentu rua ne’ebé konsidera importante tebes atu ita haree iha espasu ida ne’e hanesan monismu no dualismu.
Monismu no dualismu hanesan korente pensamentu rua ne’ebé fó perspetiva ba “isin” no “klamar” nian ne’ebé sira nia ideia kontraditóriu.  Ida dahuluk (monismu) hatuur ezisténsia ema nian iha dimensaun ida de’it, dimensaun klamar ka dimensaun isin (konforme liberdade hili). Perspetiva daruak (dualismu) hateke sira rua (isin no klamar) hanesan dimensaun rua ne’ebé ketak-ketak no fahe malu. Ponto de vista dahuluk, ita bele haree hosi parte primeiru nian (monismu), espesífikamente “materialismu”. Materialista sira hateten, atividade saida de’it ema nian ne’e hanesan de’it revelasaun hosi matéria ne’e rasik. To’o dehan, atividade hotu ne’ebé “klamar” hala’o ne’e nia hun mai hosi matéria. Perspetiva ida ne’e ita bele dehan iha nia “frakeza” no kontraditóriu ho esénsia ema nian ne’ebé Platão rasik ko’alia (Sihotang,K. 2009, p. 55.). Ita fila ba Platão nia hanoin, loos duni katak isin no klamar ne’e diferente, hanesan nia dehan, isin ne’e nia karater “provizóriu” no klamar ne’e “permanente”.
To’o iha ne’e, perspetiva ba teoria ida ne’e, hakerek-na’in sei hatutan klean liu iha dezenvolvimentu nian. Ne’eduni ita husik teoria ne’e ita hakat ba teoria seluk ne’ebé  hateke  ema hanesan ser ne’ebé iha relasaun ba malu.
Ema la’os de’it hanesan ser ida-ne’ebé ho nia personalidade úniku no autonómu, mas nia mós hanesan “ser sosiál” ida.  Ezisténsia ema nian ida ne’e “ko-ezisténsia” katak ema ho ema relasaun ba malu ka relasaun ser umanu ida ho ida seluk ou iha lian indonézia bolu ada-bersama. Relasaun sosiál ida ne’e hanaran ezistensiál, tanba hola parte iha ser umanu ka ema. Ha’u sai ha’u tan iha relasaun ho ó (Snijders, 2004, p. 35.).  Relasaun sosiál ida ne’e hamosu problema ida ne’ebé paradoksál. Hanesan iha pergunta balun ne’ebé dehan, oinsá ita bele hadame no hakait ema nu’udar ser sosiál no ema nu’udar privadu ida ne’ebé autónomu? Ema sai hanesan ser sosiál tanba iha relasaun ho ema seluk, no hanesan person, ema hamri’ik mesak. Hosi ne’e hamosu lialoos rua ne’ebé kontraditóriu, maibé sai loos hamutuk ida de’it. Individualismu fó liu importánsia ba autónomu ema nian nu’udar privadu ida, ne’ebé dehan relasaun sosiál ne’e sai obstákulu ba autónomu ema nian. Sorin seluk dertermenismu sosiál konsidera ka dehan ambiente sosiál sai fatór importante ida ba atividade ema nian. Autonómu no liberdade ba sira hanesan iluzaun de’it, maibé tuir loloos natureza ema nian ne’e habelit-an iha lialoos rua ne’ebé kontraditóriu ne’e. Uniaun entre lialoos rua ne’e realmente ita bele hetan iha “domin/amór”. Liuhosi uniaun domin entre situasaun paradoksál ne’e, lori sira rua (sosiál no autónomu) to’o iha identidade no úniku hanesan privadu idaidak nian. Só domin de’it maka bele empatia ba situasaun paradoksál ne’e. Relasaun sosiál kobre buat barak. Ezemplu konkretu mak ekonomia rai laran sei la mudansa ho de’it importa no exporta sasan hodi hetan reseitas nasionál. Mas ekonomia nasaun nian dezenvolvidu bainhira nia fó benefísiu ba nia sosiedade ka simplesmente “ema seluk”.
Ema hanesan ser sosiál ne’ebé bele halo relasaun sosiál ho ema seluk no nia ambiente. Ambiente sosiál sai fatór importante ba derterminasaun personalidade ema nian. Ema presiza klima ida-ne’ebé bele forma nia, maibé klima ema nian no la’ós klima biolojia, klima ema nian ne’e maka “domin” ka “hadomi”.
Ema hetan nia an-rasik hosi ema seluk no deskobre nia an-rasik ba ema seluk (Snijders, 2004, p. 38.  ). Ema hakarak ema seluk simu nia, respeita nia, no seluk tan. Konseitu sira seluk hanesan ajuda, halimar, tur hamutuk atu hatudu mai ita katak sei iha liafuan seluk ne’ebé implisitamente subar iha konseitu hirak ne’e nia kotuk, mak “ema seluk”. Sintéze simples katak ema seluk importante ba ita nia moris, sé laihá ema seluk maka “ita” la ezisti.
Ne’e mak teoria balun kona-ba ema, iha mós hanoin balun hosi Filózofu sira seluk nian kona-ba tema ida ne’e, maibé iha espasu ida ne’e ha’u sei la hatuur ka haktuir.
III. Dezenvolvimentu

Iha espasu ne’e ha’u sei la haktuir biografia no obra sira Autór nian, maibé sei haktuir no rezolve de’it kestaun balun ne’ebé haktuir ona iha formulasaun ba problema.
Platão, Filózofu ida-ne’ebé iha nia pensamentu barak tebes. Pensamentu hirak  ne’e haktuir liuhosi nia obra sira ne’ebé nia rasik hakerek, no balun hosi nia disíplu ka alunu sira. Maibé iha ne’e hakerek-na’in sei deskreve de’it Autór nia pensamentu hahún ka bazeia ba tópiku ka tema ne’e hakerek-na’in hili.
Iha Antropolojia Filozófika, rekoñese Autór ne’e nia hanoin kona-ba “ema”, maske nia rasik la hakerek nia livru kona-ba ema, maibé nia mós define sé mak ema ne’e rasik iha pájina balun hosi nia livru fedon. Susar tebes atu hetan livru ida ne’e nia versaun sira, maibé hirak ne’ebé hakutir iha ne’e, halibur de’it hosi saida mak hakerek-na’in hetan iha livru sira antropolojia filozófika nian, hodi hakerek iha ne’e.
Platão Filózofu klásika ida-ne’ebé ko’alia no fó importánsia ba ema. Tuir nia, hanesan haktuir ona iha parte introdusaun no revizaun bibligráfika nian kona-ba ema, nia dehan ema ne’e ho nia forma “dualismo”, katak isin no klamar ketak-ketak, isin iha mundu sensivel no klamar iha mundu intelijivel. Termu ida ne’e nia kontrovérsia mak monismu ne’ebé dehan, isin no klamar ne’e ida de’it ne’ebé forma-an nu’udar unidade substâncial ida.
Definisaun kona-ba ema lasees hosi nia pensamentu kona-ba mundo das Ideias. Iha nia introdusaun ba koñesimentu inteletivu no sensitivu nia reflete liu ba natureza ema nian, isin no klamar. Tuir nia, “ema” la’ós ona unidade substansiál, maibé asidentál. Isin no klamar ne’e ketak-ketak ne’ebé hasoru malu provizóriu de’it durante ema nia vida sei prezente. No “ema loloos” ne’e maka “klamar” ne’ebé ezisti iha “mundo das ideias”. Isin ne’e, hanesan prizaun ba klamar.  Klamar ne’ebé Platão temi ne’e nia fahe ba tolu, hanesan nia hateten:
“o homem não somente uma alma, mas três: a alma racional, a alma irascível, e a alma consupiscível. Elas se encontram, respectivamente, na cabeça, no peito e no ventre.” (Mondin,B. 1982, vol.1, p. 72.).
Hosi klamar ne’ebé nia haktuir, sira idaidak okupa nia funsaun ne’ebé diferente. Nia mós halo komparasaun ka analojia ba funsaun klamar nian hanesan; “Alma rasionál” ne’e konsidera hanesan “kuda-na’in”, no  hanesan kuda rua ne’ebé kuda-na’in baku uza choque, no habali hosi kuda-na’in. Ida seluk (alma irascível) ne’ebé konsidera hanesan kuda ne’ebé di’ak, no ida seluk konsidera hanesan kuda ne’ebé siak no aat (alma concupiscível). Hosi hirak ne’e, nia atu hateten saida mai ita? Nia mós dehan, kuda ne’ebé di’ak nia obedese ka halo tuir kuda-na’in, maibé kuda ne’ebé ladi’ak ka aat nia halo problema oioin no fó serbisu barak ba kuda-na’in. Hodi klarifika kestaun ida ne’e, platão halo analojia ba klamar tolu ne’ebé nia haktuir iha livru (Fedro,34)  ne’ebé (Mondin, B. 1982) hakerek, dehan nune’e:
“o cavalo bom tem o corpo direito e flexivél, cabeça alta, nariz curvo, pelo branco, olhos negros; ama a honra, o pudor, a temperança, e a opiniào verdadeira; não é necessário incitá-lo, porque ele é docil às ordens a razão. O outro é encurvado e pouco desenvolvido, tem o pescoço torto, o nariz chato, o pelo escuro...., é atrevido, lascivo e surdo e dificilmente cede aos castigos”. (Mondin,B. 1982, Vol.1, p. 72-73).     
Tuir nia, klamar ne’e simples, ita labele haree, espirituál, iha inísiu nia hamutuk ho Ideias, no nia felisidade konsiste no kontempla iha Ideias. Maibé iha tempu ne’ebé loloos, klamar la konsege mantein esforsu ne’ebé nesesáriu kona-ba kontemplasaun, no nia lakon no la konsege haree hetan Ideias. Ho eventu nakukun ne’e nia monu mai rai. (Haktuir Platão). Maske nia (klamar) monu mai rai ka naksobu, maibé nia la lakon nia “imortalidade”, no Platão rasik serteza kona-ba ida ne’e. Nia komprova ida ne’e liuhosi dedika nia kapitulu barak hosi nia livru Fedon ba tema ida ne’e.
Iha nia Livru Fedon, Platão prova “klamar ne’ebé la mate” (imortalidade da alma) liuhosi kapasidade ne’ebé klamar iha hodi “muda nia an-rasik”. Argumentu ne’e hateten nune’e; “o que se move por si mesmo é princípio de movimento e nào pode parecer nem ter origem.( Mondin, B. 1982, Vol.1, p. 74-75.)

3.1. “Ema” nia “Essência” no “Substância”.

Tuir Filózofu Aristóteles, esénsia ema nian ne’e hola parte iha isin no klamar ne’ebé nia konsidera hanesan “unidade substâncial”. Klamar hanesan “forma/suma” no isin hanesan “materia/psyche”. Tuir António José Brito nia pensamentu ne’ebé  (Jerónimo,2017) deskreve iha nia monografia hateten “Essência Do Homem sendo “universal, infinita, ilimitada, ao contemplar-se crê existir um ente universal, infinito e ilimitado face a ele, que é Deus”. Sorin seluk Descartes, Platão, S. Tomas Aquinas sira hotu define katak esénsia ema nian mak “klamar” ne’ebé la mate (maske balun dehan klamar ne’e hamutuk, ketak-ketak no ida de’it ne’ebé ezerse funsaun la hanesan nst). Maske definisaun hosi Filózofu hirak ne’e diferente iha introdusaun sira, maibé sira hotu rekoñese nune’e hasa’i konkluzaun hanesan haktuir.
Platão ne’ebé dehan, klamar ho isin ketak-ketak, no isin sai hanesan prizaun ba klamar. Ita bele konfere hanoin ida ne’e ho doutrina relijiozu sira ne’ebé hanorin ita dehan, se ita la fó han di’ak ba ita nia klamar mak klamar sei terus iha loron ikus ka ba (infernu), no hanoin ida ne’e apar loos ho saida mak Platão hanorin. Descartes ne’ebé dehan k, orientasaun ka ida-ne’ebé halo book “hanoin” ne’e maka klamar, nune’e mós ba Aristóteles. Nune’e sintéze simples katak “esénsia ema nian mak klamar ida-ne’ebé ita labele hetan, universál, infinita, ilimitada no imortalidade”.
Parte seluk Substánsia ema nian fahe ba parte rua: Substánsia materiál mak isin no subtánsia imateriál mak klamar. Hanesan Descartes dehan “ha’u mak klamar”, signifika katak isin nia vida maka klamar, se klamar laihá maka isin mate. Sorin seluk, hanoin balun ne’ebé dehan substánsia ema nian ne’e fahe ba tolu; klamar, espíritu no isin.
Ita hateke hosi lidun seluk, ema hanesan ser ida-ne’ebé mosu iha mundu no duni ninia mundu ida-ne’ebé aas liu. “Ema” to’o iha ne’ebé de’it nia nafatin sai hanesan animál mundu nian ne’ebé problemátiku, signifika katak to’o ne’ebé de’it nia (ema) nafatin ko’alia kona-ba nia an-rasik. Hanesan haktuir hosi Antigone ne’ebé dehan; “buat barak mak di’ak no previléjiu iha mundu ne’e, maibé laihá ida maka previléjiu liu “ema” (Cf. Bagus Lorens, Kamus Filsafat,2005, p. 566.).
Iha Filozofia kontemporánea konsidera konseitu “esénsia”, ema la’ós hatuur ba ema, no filózofu komtemporáneo sira dehan “ema laihá nia esénsia”.
“Na filosofia contemporânea, a essência não define nem revela a natureza do homem.Porque o homem, ao vir a ser. não possui essência, apenas unia condição, urna situação: "a essência do ser-aí (Dasein) consiste apenas em sua existência" (Heidegger); é o homem mesmo quem produz aquilo que ele é, por sua liberdade: ele é projeto, isto é, aquilo que ele é capaz de fazer de si mesmo; nele, "a existência precede a essência" (Sartre)”.(Dicionário Básico de Filosofia, 2001,p. SP.)
Nune’e, ezsiténsialista sira dehan esénsia ser ida ne’e (ema)  nian konsiste iha nia ezisténsia, no ema rasik mak produs saida mak nia iha, signifika katak laiha natureza  ida-ne’ebé bele movimenta nia atividade sira.
Definisaun no opiniaun lubun hosi Filózofu sira relasiona ho esénsia ema nian, halo ema rasik nakonu ho problema no variedades iha definisaun nune’e hakerek-na’in konklui katak ema hanesan ser ida ne’ebé riku tebes iha definisaun.

3.2. Reflesaun krítiku Autór nia pensamentu

Intensaun hosi hakerek-na’in hatuur sub-tópiku ne’e iha espasu ida ne’e, hakarak halo de’it reflesaun ba teoria hotu Autór nian, nia relevánsia ho fenómenu hirak iha sosiedade nia leet. Ita hateke iha sosiedade ida-ne’e nian, dalaruma difisil uito’an hodi ita bele hasa’i sintéze ida kona-ba definisaun ba natureza no globalidade ema nian. Maske nune’e, sosiedade Timorense labele hanoin no nega atu la komprende kona-ba kontextu ema nian, liu-liu ema nia problema orijinalidade, esénsia no nia totalidade. Ita hateke hosi baze istórika (hosi lidun ezistensialimsu nian) iha tinan rihun resin ba kotuk iha Timor-Leste, la’o ho sistema Liurai ne’ebé sempre mosu atan hodi serbí ba Liurai (la hamosu seres em relação), katak ema nunka preokupa ho nia maluk seluk. Iha ohin loron lakon ona sistema ida ne’e, no ema hotu hatene respeita malu, tulun malu, hadomi malu, tuir valores no normas tomak mak sosiedade kria.
Ita hateke hosi lidun Siénsia no Filozofia nian, ita tenki onestu katak laihá no nem ema ida maka halo ona estudu kona-ba problema globalidade ema nian. Mas ita só bele hatene definisaun tuir perspetiva relijiaun nian ne’ebé dehan “ema ne’e hanesan kriatura Maromak nian ida-ne’ebé úniku no previléjiu liu kriatura sira seluk”. Analizá krítiku seluk ita bele foti hosi saida mak haktuir iha revizaun bibliográfika nian kona-ba karater ema nian hanesan; “homo socialis”, “homo cultural”, “homo faber” no konseitu filozófiku sira seluk. Prátika ba konseitu hirak ne’e, ezistensialmente lao hela iha sosiedade Timorense, maske sosiedade barak la konxienti. Konseitu hirak ne’e belit metin iha sosiedade Timorense nia isin, hahú kedas hosi Timor ne’e hahú forma-an.
Homo Socialis ne’ebé hafahe dimensaun karater ema nian ba parte rua; Dimensaun sosiál no polítika. Sosiedade Timorense sempre tulun malu banhira haree nia maluk seluk hetan moras ka problema ruma (atividade sosiál), nune’e mós moris hamutuk iha fatin ka grupu ida-ne’ebé mai ho variedades kultura, relijiaun, etnias no sira seluk, mas nafatin simu malu sem halo diskrimisaun. Ezemplu seluk maka, sosiedade Timorense moris ho maioria populasaun relijiaun katótika, por volta de 96 %, mas nafatin hatudu toleránsia ba malu no la mosu diskriminasaun iha sira nia leet, ne’e signifika katak sosiedade Timor hatudu sira nia karater polítiku ne’ebé loloos tuir esénsia humana nian (dimensaun polítika). Dimensaun polítika seluk maka ita bele hetan iha Organizasaun sosiál komunidade sira ( ezemplu iha Ataúro), bazeia ba relasaun hosi belun ba belun, lori halo troka ka sirkulasaun sasán liuhosi família sira, ne’e fatór determinante mak bele halo membru sira atu envolve-an iha kualker atividade. Sei iha tan grupu sira balun, hanesan purezemplu, Lideransa tradisionál sira, xefe suku no xefe aldeia sira, lideransa sira igreja nian, juventude, profesór sira, no seluseluk tan.(Boarccaech ,Alessandro, p.3).
Komunidade Atauro, hatudu ona “relasaun sosiál” ema nian, sira halo buat hotu hanesan haktemik. Sira mós halo ka troka malu sasan ka halo sirkulasaun sasan ba malu, sia hatudu karater ema nian hanesan (homem económico). Karater ema nian ida seluk maka “homo cultural”, ita ko’alia ba ema Timoroan ha’u hanoin ita la’ós halo verdade ba Timoroan sira, maibé ita tenki onestu no husik realidade revela rasik mai ita. Ita Timor moris ho variedades kultura, komunidade timorense barak maka iha “kreatividade” hodi “transforma sira nia pensamentu” sai ba realidade ida.  Ezemplu halo tais, babadok, belak etc, no hirak ne’e hotu presiza liuhosi esforsu no serbisu. Se ita ko’alia kona-ba serbisu maka, la sees hosi karater ema nian ida hanesan “homo faber”.
Maske ita hatene katak sosiedade Timoroan barak hala’o no hatudu ona sira nia karater nu’udar “ser sosiál”, “ser cultural”, “ser produtivo” maibé iha balun ne’ebé sei nafatin hamate esénsia no natureza ema nian hanesan temi iha leten, signifika katak balun seidauk konxienti ho loloos kona-ba sira nia karater umanu. Balun sei oho malu, laran moras ba malu, lakoi simu diverjénsia, no balun sei nafatin iha atan iha uma. Hirak ne’e la’ós akontese bebeik maibé dala balun.

IV. Konkluzaun

Haree ba definisaun hotu iha leten, iha definisaun barak mak kontrovérsia, paradoksál no multi-dimensionál, maski nune’e hakerek-na’in rasik iha konkluzaun ida katak ema ne’e hanesan ser rasionál ne’ebé kompostu hosi isin no klamar, isin hanesan ser materiál no klamar hanesan ser espirituál ne’ebé bele movimenta kualker atividade ema nian, ne’ebé karateriza iha karater ema nian.

V.    Remata

Ha’u hanoin ne’e mak ideia simples balun ne’ebé ha’u konsege foti sai hosi ha’u nia monografia finál kursu nian. Ha’u la konsege foti no haktuir hotu ideia sira hotu iha espasu ida ne’e. Iha espasu ne’e ha’u la hatuur nia metodolojia peskiza no mós la tuir nia formatu orijinál. Ne’eduni hodi hakotu, hakarek-na’in iha esperansa hodi loke espasu ba diskusaun relasiona ho tema ida ne’e.
Ideia sira hotu mak haktuir iha espasu ne’e halo ona defeza perante ekipa ezaminadór no orientadór iha loron 03 fulan Marsu tinan 2018, iha Kampus Sentrál Universidade Nasional Timor Lorosa’e, sala de aula Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas nian.

Referénsia Bibliográfika

Abidin, Zainal. Filsafat Manusia: Memahami Manusia melalui Filsafat, Rosda Karya, Yogyakarta, 2000.
Bagus, Lorens., Kamus Filsafat, Jakarta: Gramedia, 2005.
Boarccaech ,Alessandro. Comunicasaun oral iha Congresu Arte no Industria Kriativa iha Timor, julho de 2011.
Hartmann, P. Feuerbach Eo Ateísmo Antropológico, Porto Alegre, 2012.
Japiassú Hilton & Marcondes Danilo. Dicionário Básico De Filosofia: Terceira edição revista e ampliada, Jorge Zahar Editor, Rio de Janeiro 2001.
Jerónimo. Monografia Final: o Homem e a Verdade, Segundo Edvino Aloisio Rabuske, FFCH-UNTL, 2017.
Kamaluddin, Ahmad Undang. Filsafat Manusia; Sebuah Perbandingan antara Islam dan Barat, Bandung: CV Pustaka Setia, 2012.
Maksum, Ali. Pengantar Filsafat; Dari Masa Klasik Hingga Postmodernisme Yogyakarta: Ar-Ruzz Media, 2009.
Mondin, Battista. O Homem, Quem É Ele? Elementos Da Antropologia Filosófica, Paulus, 1980.
Mondin, Battista. Curso De Filosofia; Vol. 1, Paulus, 1982.
Mondin, Battista. Curso De Filosofia; Vol. 2, Paulus, 1982.
Pegaroro, Olinto. O que é o Ser Humano?, SL, 1999.
Platão, Fédon (a imortalidade da alma), Versão Eletrónica; Tradução Carlos Alberto Nunes.
Rhaman, Arif Masykur. Buku Pintar Sejarah Filsafat Yogyakarta, 2013.
Sihotang, Kasdin. Filsafat Manusia, Upaya membangkitkan Humanisme, Kanisius, 2009.
Snijerds, Adelbert. Antropologi Filsafat; Manusia Paradoks Dan Seruan: Kanisius, 2004.
Sofyan, Ayi. Kapita Selekta Filsafat Cet. I, Bandung: Pustaka Setia, 2010.



[1] Rezumu Hosi Monografia Finál Kursu Nian ne’ebé Aprezenta ona Perante Ezeminadór no Orientadór iha Loron 03 fulan Marsu tinan 2018
[2] Hakerek-na’in / Estudante FFCH UNTL
[3] Dosente Orientadór (Decano da Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas)
[4] Bele asesu klarifikasaun no esplikasaun kompletu iha monografia orijinál

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE                                                                                                               ...