segunda-feira, 17 de dezembro de 2018

KOÑESIMENTU NU’UDAR INSTRUMENTU BA LIBERTASAUN




KOÑESIMENTU NU’UDAR INSTRUMENTU BA LIBERTASAUN


Hakerek-na’in: Cesar Ferreira Amaral- Alumni FFCH-UNTL 

I.                   Introdusaun 

Tema ida ne’e, la’ós ha’u mak hili hodi hakarak hakerek iha espasu ida ne’e, maibé tema ne’e mai hosi rezultadu diskusaun ami na’in-haat nian, ha’u, kamarada Stevano, kamarada Miguel no Kamarada Salvador. Tema ida ne’e mós la’ós tema ba artigu nian, maibé tema ba Graduasaun kamarada Salvador nian. Hafoin aproveita no halo diskusaun ne’ebé naruk, rona ritmu diskusaun nian ne’ebé nakonu ho esénsia hosi koñesimentu no fim ha’u iha inisiativa foti tema ida ne’e sai mós nu’udar tema ida ba artigu nian, hodi taka tinan 2018.
Uluk-liu, ha’u hahú ho kestaun balun nu’udar ponto de aranca hosi artigu ida ne’e; Saida mak koñesimentu, saida mak instrumentu no saida mak libertasaun! Koñesimentu no Libertasaun hanesan Liafuan Xavi iha artigu ida ne’e, no ha’u sei la esplika definisaun estimolójiku hosi termu sira ne’e maibe sei esplika de’it interpretasaun jerál no opiniaun pesoál nian balun iha artigu ne’e, no halo análiza krítiku balun ba kontextu edukasaun Timor-Leste nian.
Ita “dale” kona-ba koñesimentu la sees hosi liafuan ida hanaran Edukasaun. Liuhosi Edukasaun mak ser humano ida bele forma nia koñesimentu. Nune’e mosu iha ita-nia hanoin kestaun ida tan, saida mak edukasaun? Relasiona ho ida ne’e,  iha perspetiva balun ne’ebé metin tebes iha manorin-na’in sira ne’ebé radikál, dehan, edukasaun ou prosesu hanorin iha forma saida de’it nia baze nunka mais liberta hosi importánsia polítika Polítiku sira-nian, perspetiva iha ne’e mai hosi ipotéze ida katak edukasaun sempre uza hosi na’in ba dominasaun sira hodi lejítima sira-nia dominasaun. Perspetiva seluk hosi teoria reprodusaun ne’ebé konsidera edukasaun nu’udar prosesu ba produsaun konxiénsia krítiku, ne’ebé hamosu konxiénsia ba klase, jéneru no konxiénsia krítiku sira seluk. Hosi perspetiva daruak nian, lori manorin-na’in radikál sira barak la’o tuir, no sira konsidera edukasaun nu’udar prosesu ba libertasaun umanu ka sosiál.

II.    Edukasaun iha Kontextu Timor-Leste
Ita hateke ho kle’an no onestu ba edukasaun iha kontextu Timor-Leste nian, tantu formál no informál, baze no ideolojia filozófika edukasionál seida’uk iha. Polítiku sira ne’ebé ukun, uza sira idaidak nia maneira de ser no polítika hodi muda setór edukasaun tuir sira idaidak nia polítika. Edukasaun iha Timor-Leste, la refere ba saida mak hatuur iha leten, katak edukasaun nu’udar prosesu ba libertasaun umanu ka libertasaun sosiál maibé nu’udar prosesu ba produsaun estudante kompetetivu, nune’e mós produs ema sai mákina hodi serbí ba grupu elite sira. Elite nia oan sira hetan fatin di’ak hodi asesu edukasaun ho kualidade iha nivel internasionál, povu nia oan nafatin la’o tuir sistema edukasaun ne’ebé laiha ideolojia filozófika hodi nafatin sai atan tinan ba tinan. Koñesimentu estudante sira-nian laiha baze filózofika ida-ne’ebé metin hodi lori estudante to’o iha koxiénsia krítiku nune’e bele halo libertasaun umanu ka sosiál, tanba sistema kurikulár no prosesu hotu ne’ebé hatuur iha sistema edukasaun Timór nian nia baze mak polítiku-na’in sira. Sira  halo sistema hotu tuir sira-nia baze polítika hodi lejitima sira-nia dominasaun. Estudante balun ne’ebé konsege to’o iha konxiénsia krítiku tanba estudante sira ne’e iha konxiénsia kona-ba sira-nia an rasik, balun sira-nia eskola ka fakuldade fó espasu ba dezenvolvimentu koñesimentu krítiku, reflexivu, lójiku no inovativu i sira rasik badinas buka referénsia hosi variedades partes, halo diskusaun no auto-didátika, no hirak ne’e la’ós tanba rezultadu hosi sistema edukasaun nian.
Instituisaun ka Universidade sira iha Timor-Leste laiha semellansa ba sistema sira; Padraun ba kuríkulu, lian hanorin, no sistema sira seluk. Instituisaun no Universidade idaidak la’o no halo tuir vizaun no misaun universidade nian, la’ós hahún ka bazeia ba ideolojia edukasionál ida, tanba ne’e mak maioria graduadu no graduada sira barak dúvidas atu la’o ba ne’ebé no la’o oinsá?. Maioria preokupa ho servisu, la’ós serbisu! Sistema, hanorin ema sai ema ne’ebé kompetitivu, la’o tun sa’e leba diploma hodi buka tun buka sa’e atu servisu, hodi sustenta netik moris. Hodi sustenta de’it moris família nian, graduadu/a sira tenki volante hosi sistema hirak mak kria ona hosi na’in ba podér sira, tanba ida ne’e mak sira-nia estratejia ne’ebé koloka ona iha sistema edukasaun. Tinan ba tinan ita nafatin sai atan ba sira-nia sistema se ita-rasik la konsege hanoin ho krítiku ba realidade ne’ebé ita hasoru.

III. Koñesimentu nu’udar instrumentu ba libertasaun
Koñesimentu nu’udar prosesu ida mak lori ema hariku nia-an iha matenek no kapasidade nian, bele aplika saida mak nia hatene iha moris [definisaun jerál]. Parte seluk, tuir resposta balun ne’ebé ha’u hetan hosi pergunta sira ne’e ha’u lansa ba kolega balun iha WhatsApp sira resposta dehan koñesimentu hanesan matenek ida-ne’ebé ema ida iha hodi aplika ba nia moris [ex; ha’u hatene kona-ba maneira halo dosi, no ha’u aplika halo dosi], nune’e mós bele hatene desidi objetivu moris no bele halo mudansa ba an-rasik no ba komunidade. Tuir Platão iha nia analojia Kaverna fó hatene mai ita kona-ba ema ida-ne’ebé sai hosi gruta no liberta nia maluk sira seluk, ida ne’e hatudu katak só ho de’it koñesimentu mak ema ida bele livre hosi ignoránsia, bosok, violasaun no explorasaun ema seluk nian  no hanoin kona-ba nia an-rasik no nia sosiedade nune’e mós bele rezolve ka halo mudansa ba nia moris no moris sosiedade nian. Se ema ida laiha koñesimentu mak, nia lahatene kona-ba oinsa nia moris, no ema seluk nia moris, no mudansa ka istória sosiedade nian, no nia sei la liberta hosi saida mak haktemik iha leten no la konsege deskobre realidade foun.
Ita bele confere hanoin no opiniaun sira iha leten ho realidade reál daudaun ne’e. Edukasaun ita-nian oferese rezultadu ida ne’e duni. Koñesimentu nia sasukat mak kaderta eskolár, diploma ne’ebé hakerek klasifikasaun dahuluk, daruak no datoluk. Sé mak iha valór di’ak (9/10) iha disiplina ida, nia mak iha koñesimentu di’ak. Edukasaun hanorin ema sai kompetitivu iha nivel eskolár, la’ós hanorin ema sai sujeitu ne’ebé krítiku hodi hateke realidade hotu hodi bele liberta no halo mudansa ba nia moris no nia sosiedade. Filózofu boot KARL MARX hateten; Koñesimentu sei la vale/folin, se ita la konsege uza hodi serbí ema seluk, ka simplesmente liberta ema seluk. Mas iha kontextu Timór diferente, maioria hateten koñesimentu sei folin liu se ita hetan klasifikasaun dahuluk ka daruak, no diploma mak sai sasukat ba koñesimentu.
Estudante ka universitáriu ida fó hanoin krítiku ka krítika ruma hasoru realidade sosiál, polítika, ekonomia, saúde, edukasaun no realidade sira seluk ne’ebe naksalak, sosiedade no elite sira hateten estudante ne’e bulak, la matenek, laiha koñesimentu no seluk tan. Maibé se estudante ka universitáriu ida normativu ka la’o tuir no hana’i de’it saida mak sosiedade no elite sira kria, estudante ne’e mak estudante síviku no matenek, ka estudante ne’ebé iha koñesimentu.
Ita hateke fila-fali ba realidade istórika Timor-Leste nian, ita-nia nasaun ida ne’e uluk-liu kolonia no invade hosi Portugál no Indonézia. Portugál ukun durante tinan atus haat limanulu [450] no Indónezia invade durante tinan ruanulu-resin-haat [24]. Realidade oferese mai ita ukun rasik-an ne’ebé ita hetan iha loron 28 fulan Novenbru 1975 unilateralmente no iha 20 fulan maiu 2002 restaura hikas indepedénsia ida ne’e, no hetan rekoñesimentu internasionál. Libertasaun totál ida ne’e la’ós mosu de’it hanesan milagre, maibé iha lider nasionál sira iha koñesimentu no vizaun ne’ebé boot hodi jere estratejia luta hasoru inimigu sira to’o hetan independénsia totál. Estratejia luta ne’ebé fahe ba parte tolu; Frente Armada (hala’o funu ho matenek iha ai-laran), Frente Klandestina (hala’o klandestina ho matenek iha vila-laran) no Frente Diplomátika (hala’o diplomasia ho matenek iha rai-liur no husu apoiu internasionál ba luta libertasaun nasionál), hirak ne’e hotu jere ho di’ak hodi atinji indepedénsia nasionál no rekoñesimentu internasionál tanba ita-nia lider sira uza sira-nia koñesimentu ho di’ak no loloos tuir natureza koñesimentu nian. Sira uluk la uza sira-nia koñesimentu hodi atinji susesu individuál hanesan ohin loron maioria estudante halo, maibé sira uza sira-nia koñesimentu hodi liberta pátria no povu ne’ebé moris iha dominasaun, esplorasaun, opresaun no violasaun imperialismu no korente invazór nian.
Liuhosi espasu ne’e fó hanoin ba kolega estudante no universitáriu sira hotu, sívitas académicas, kolega graduadu/a sira, katak uza ita-nia koñesimentu ne’ebé iha hodi liberta ita-nia maluk sira hosi ignoránsia, bosok, opresaun, esplorasaun no dominasaun ema balun nian, hodi bele dezenvolve hamutuk ita-nia sosiedade ida ne’e, la’ós ita hirak ne’ebé mak iha koñesimentu uito’an kaer diploma hodi la’o tun sa’e tama edifísiu sira atu bele liberta de’it ita-nia an. Libertasaun individuál ne’e mak ignoránsia boot liu ne’ebé ita halo, no ita rasik mak halo violasaun ba ita-nia pensamentu ka iha liafuan kasar karik dehan halo pemerkosaan ba ita-nia kakutak rasik (onani otak). Se ita hirak ne’ebé iha koñesimentu mak la’o tun sa’e buka fatin atu servisu, oinsá ho ita-nia maluk sira ne’ebé laiha koñesimentu natón hanesan ita, sé mak bele liberta sira? Ka ita fuan boot hodi oferese sira sai mákina hodi ema explora no uza tuir ema nia gostu? Ita hanoin hamutuk ba kondisaun ida ne’e. Koñesimentu sei folin liu se ita uza hodi serbí no liberta ita-nia maluk sira hosi dominasaun, opresaun no explorasaun grupu balun nian, no konsege muda hamutuk sira-nia kondisaun moris. La’ós koñesimentu sei folin se ita konsege goja ita-nia salariu-boot iha ita-nia maluk sira-nia terus no susar leten. 

Artigu simples ne’e ha’u hakerek hodi taka ha’u nia jornada akadémika 2018 nian no dedika espesiál ba kolega sira ne’ebé foin gradua,] no em jerál ba hirak ne’ebé iha koñesimentu. Parabéns ba Graduadu/a hotu, espera bele uza koñesimentu ho loloos tuir natureza ka esénsia koñesimentu nian. No la uza koñesimentu ne’ebé iha hodi explora, domina no fó opresaun ba ita-nia maluk sira seluk.

Boas-Festas do Santo Natal, e Próspero ano Novo.

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE                                                                                                               ...