terça-feira, 18 de julho de 2023

PODÉR NO VIOLÉNSIA SIMBÓLIKA IHA KONTESTU SOSIEDADE DEMOKRÁTIKU - ANÁLIZE PENSAMENTU FÉLIX BOURDIEU

PODÉR NO VIOLÉNSIA SIMBÓLIKA IHA KONTESTU SOSIEDADE DEMOKRÁTIKU

ANÁLIZE PENSAMENTU FÉLIX BOURDIEU


Cesar Ferreira Amaral

Alumni Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas-UNTL, 2018.


                                               

Félix Bourdieu mak filózofu fransés ida ne’ebé ko’alia barak kona-ba forma podér no violénsia simbólika.  La’ós de’it konseitu rua ne’e, maibé iha konseitu importante seluk ne’ebé nia ko’alia hanesan Capital, habitus no Campo. Kona-ba kapitál nia fahe ba; kapitál sosiál, ekonómiku,  kulturál no simbóliku. (lee Bourdieu).

Iha ita-nia rain, ema barak la asesu teoria hirak ne’e, tanba konsidera teoria ladún importante. Importante liu mak dekór verbu no gramátika sira. Tan ne’e mosu hegemonia (lee Gramsci) no injustisa oioin iha estadu ida-ne’e, ita nonok. Kazu konkretu lubuk, ida-ne’ebé sai virál liu iha mídia-sosiál mak kazu Ela Variana ne’ebé implisitamente kestiona podér no violénsia simbólika, ne’ebé tuir Ela katak se husik de’it mak, nia kontinua domina no haluan iha kontestu hotu, ida-ne’e bele lori todan ba demokrasia.

Iha Timor-Leste, konseitu rua ne’e buras loos. Barak la komprende. Tansa sá ha’u dehan nune’e? Iha kazu barak ne’ebé akontese (ezemplu violasaun no abuzu seksuál) ne’ebé akontese entre ema-boot (ema mak iha podér) hasoru nia subordinadu ka membru sira, ema sempre hateten; “Vítima la keisa, ita-boot mak ladi’ak an loos”, ou baibain vítima mak lori todan hotu;  “ ó feto, lahatene tau an, ema ne’e diretór, dosente, na’i-lulik , luta-na’in - Ó la hatene agradese, no seluk tan.  Ema nunka husu, tanba sá vítima la keixa? Tan tauk, moe ka merasa baibain de’it? Nunka husu ba ema mak iha podér; Tansá ita-boot hetan formasaun akadémika boot, ema hanorin ideia oioin atu labele naran uza sasan lulik, tansá uza la tuir nia dalan, maibé arbiru? No pergunta pertinente seluk.

Parte seluk, ema hirak ne’ebé foti posizaun defende vítima, ka lian-seluk defende “justisa”, ema sempre tolok, trata, diskrimina, no forma estereotipe hotu-hotu tula ba ema ne’e; “ita-boot krítika, mas saida mak ita-boot halo ona ba rai ne’e?, Ita-boot keta milisi ida karik? No seluk tan. To’o iha ne’e ha’u komprende katak loos duni, ema hirak ne’e la lee, ou lee duni mas la komprende.Ka lee livru sira versaun elite nian, ne’ebé sira hakerek atu hetan, hametin no haluan podér.  

Podér no violénsia simbólika

Tansa sá Félix ko’alia ideia hirak ne’e? Félix la delek no mós la bilaan, nune’e adora to’o mate bandeira huun. Félix hatene katak saida mak akontese hanesan sita iha leten ne’e, nu’udar parte hosi podér simbólika. Nune’e nia dehan iha kapitál sosiál katak, dalaruma ema tauk ko’alia sai tanba ema iha relasaun podér/relasi kuasa ne’ebé metin. Se dosente ida halo violasaun ka abuzu hasoru estudante, estudante tauk ko’alia sai tanba nia tauk lakon notas, la naik kelas, moe nia kolega sira nst. Nune’e mós ho diretór/a ida ho nia staff. Staff refere labele ko’alia sai tanba nia tauk lakon servisu, level la sa’e, ka afeta ba nia avaliasaun dezempeñu no seluk tan. Diferente ho ema-na’in rua namora malu ne’ebé laiha relasaun podér. Ema-na’in rua akontese violasaun ruma entre parte, ida fasil ko’alia sai tanba laiha relasaun ruma, mas karik iha relasaun podér mak susar atu ko’alia sai.

Tan ne’e, iha kazu balun ne’ebé vítima barani ko’alia sai, ita tenki asegura vítima refere, atu nia labele hetan presaun hosi ema mak iha podér, ou hosi ita rasik. Dalabarak kazu sira-ne’ebé akontese iha relasaun podér difisil tebes vítima ida manán. Tuir Bourdieu, ida-ne’e akontese tanba  podér ne’e mós hamutuk ho kapitál; ezemplu kapitál ekonómiku (ema iha osan barak), nia bele uza osan hirak ne’e hodi taka ema nia ibun, ka suap ba polisía, juis ka prokuradór/a kona-ba kazu sira; iha mós kapitál sosiál (ema mak iha podér nia iha relasaun di’ak ho juis ka produkadór ka seluk tan) nune’e fasil atu nia influénsia ba kazu sira hanesan ne’e.

Podér no kapitál hirak ne’e  bele infléunsia mós ba “lia-loos”, hanesan saida mak Foucault dehan.  Lia-loos determina fali hosi diskursu sientífiku ka hosi instituisaun sira (grupu-sira, sistema ierárkiku) ne’ebé kaer podér. Lia-loos dala barak podér polítiku maka uza (ukun no podér lokál) hodi dehan saida maka ema tenke fiar no halo. Lia-loos habelar iha sosiedade liuhosi sistema edukasaun (eskola no universidade), mídia (jornál, televizaun, rádiu, nst), instituisaun-sira seguransa nian (forsa-armada no polísia), literatura (orál/ko’alia no hakerek), polítiku, kultura (saida maka ita halo), no hirak seluk. (Lee Foucault).

Kona-ba violénsia simbólika, Félix dehan, dalabarak liu ita la’o tuir ema ka grupu mak iha podér ruma, maibé ita rasik la konsege hatene tanba sá ita la’o tuir (podér simbóliku). Nune’e hafasil ema aproveita ita-nia inosente hodi manan buat ruma; uza ita ba atende sira-nia nesesidade (bele biolójiku, sosiál ka ekonómiku). Ida-ne’e loke dalan ba violénsia simbólika. Violénsia ka agresaun la’’os baku de’it, nia bele mós morál, psikolójika, emosionál no seluk tan. Violência simbólica ne’e la’ós ba isin, maibé nia maka’as tebes no halo ema-sira tuir no hakruuk ba nia. Violência simbólica ne’e mak hanesan dalan ida-ne’ebé poder simbólico sei hatudu an. Ho violência simbólica grupu ka ema-sira ne’ebé kaer podér mantein kontrole kona-ba grupu no ema-sira seluk iha sosiedade. Ida-ne’e bele halo liuhosi regra-sira balu, hanoin, fiar no valór-sira ne’ebé haka’as ema-sira hodi iha hahalok no hanoin ruma.

Saida mak akontese daudaun, paternalizasaun no sakralizasaun ( tenik Armindo Moniz) ne’e parte ida hosi podér simbóliku hatudu-an, ka violénsia simbólika. Ema defende mate-an, tanba ema hanoin katak saida mak ema-boot (lidér, na’i lulik, dosente no sira seluk)  halo, ne’e naturál, baibain, no hadomi ema hotu, nune’e sira bele halo saida ida de’it tuir sira-nia hakarak. Ita sira mak laiha podér ruma mak halo, ohin kedas Polísia (aparellu estadu) halo kedas notifikasaun. (Haree kazu Ela Variana, no sira seluk).

Iha estadu demokrátiku, se ita husik bebeik podér no violénsia simbólika akontese mak, iha tempu hanesan ita lori estadu ba rai-naruk. Demokrasia la fó fatin ba podér absolutu. Demokrasia nia fuan mak krítika. Anti Krítika signifika anti demokrasia.  Atu hegemonia sira-ne’e la akontese mak, tenki krítiku.

Ikus liu, ha’u dezafia ha’u-nia maluk sira-ne’ebé mate bandeira huun, atu tetu didi’ak, hanoin ho serteza no krítiku, nune’e ema labele aproveita ita-nia inosente. Apresia ba hirak ne’ebé konsege hateke hetan podér no violénsia simbólika sira. Nafatin kontinua hala’o misaun lulik ne’e. Fó-hanoin ba ita-nia líder no ema-boot sira seluk kona-ba hahalok no desizaun ruma ne’ebé sira halo la pro povu no pro justisa. Só ho nune’e de’it mak ita hatudu ita-nia respeita ne’ebé loos liu. Hatudu ita-nia maneira respeita ho dalan diferente; krítika karik sala, atu nune’e sira labele monu ba sala. Haree hela sira halo sala (hamosu injustisa) mas ita nonok, ita hola parte ba krimi (Silence of crime). No ida-ne’e la’ós respeita, maibé hipokrata/munafik, tan ita husik sira no rai ida-ne’e monu ba rai-naruk.

sexta-feira, 7 de abril de 2023

DEMOKRASIA IHA TIMOR-LESTE: ENTRE PROSEDURÁL NO SUBSTANSIÁL Estudu Krítiku-Filozófiku

 

DEMOKRASIA IHA TIMOR-LESTE: ENTRE PROSEDURÁL NO SUBSTANSIÁL

Estudu Krítiku-Filozófiku

 


R Ferreira[1]

Timor-Leste (TL) nu’udar estadu ida-ne’ebé opta sistema demokrasia, nu’udar sistema ideál ukun nian. Ho hanoin katak, tau aas dignidade umana nu’udar valór no prinsípiu aas no kmook liu estadu ne’e nian. Haktuir Konstituisaun artigu 1o nú.1 katak, Repúblika Demokrátika Timór-Leste (RDTL) katak Estadu ida-ne’ebé demokrátiku, soberanu, ukun-an no ida-mesak, harii hosi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade ema moris idaidak nian. Tinan-20 ukun rasik-an, Timor-Leste la’o de’it iha demokrasia prosedurál, eleisaun ba prezidente no órgaun lejizlativa ne’ebé la’o kada períodu tuir regras konstitusionais, no seidauk hakonu demokrasia substansiál ho di’ak; Povu barak sei marjinalizadu, moris iha pobreza, injustisa, no kondisaun mizéria seluk.

Artigu ida-ne’e tenta aborda estudu krítiku-filozófiku ba demokrasia iha Timor-Leste: Entre prosedurál no substansiál. Objetivu mak konsiensiliza ema hotu hodi hanoin ho kle’an kona-ba demokrasia, no mós nu’udar reflesaun krítika ida ba ukun-na’in hodi hatuur desizaun públiku no polítiku sira, banati de’it ba valór no prinsípiu sira demokrasia nian. Halo análize ba dokumentu sira, observasaun no mós halo ligasaun entre teoria ho realidade sira, hodi hatene daudaun ne’e demokrasia Timor-Leste nian, entre substansiál no prosedurál, iha hela faze ida ne’ebé? Nune’e, rezultadu hatudu katak, demokrasia prosedurál la’o ho di’ak iha TL, indikadór mak eleisaun ne’ebé hala’o ho periozidade regulár (desde 2002-2023) no presiza servisu maka’as liután atu bele to’o iha demokrasia substansiál, tuir mehi konstituisaun nian. 

Demokrasia, nu’udar konseitu klásiku ida mosu kedas iha idade antiga iha era molok Kristu. Etimolojia hosi lian-grego; Demos no Cratos/Cratein, dahuluk signifika povu, daruak signifika ukun/poder. (Budiardjo, 2007, p. 105). Signifika, demokrasia nu’udar sistema ukun ida-ne’ebé nia podér sentralizadu iha povu, ka ukun ne’e povu nian. Istórikamente, uluk liu Iha nasaun ki’ik (populasaun uito’an) hanesan iha Átena (sidade antiga grésia nian) demokrasia bele realiza diretamente (laiha reprezentante povu). Povu diretamente partisipa iha mekanizmu ba diskusaun públiku sira, no sira rasik mak foti desizaun ba polítika[2] hotu ne’ebé benefisia ba sira-nia moris, ka benefisia bem comum/summum bonum. Diferente ho era moderna ne’ebé maioria estadu maka adota sistema demokrasia, inklui TL iha populasaun barak, nune’e povu labele desidi direta maibé hili nia reprezentante sira ba halo desizaun polítika públika. Iha kazu TL nian mak Parlamentu Nasionál.

Hodi ba atinji bem comum, demokrasia oferese polítika ba jere no distribuisaun ba rekursu ka bens sira tenke hanesan ba ema hotu; laiha diskriminasaun, ema hotu partisipa ba distribuisaun hirak ne’e, la haree rasa, seksu, ka nasionalidade. Tan ne’e, nia garante elementu prinsipál lubun ida hanesan; respeitu ba direitos humanos, igualdade entre feto no mane, ema hotu hotu hetan tratamentu ekuitavel, liberdade ba espresaun no opiniaun, direitu no liberdade espesífiku garante ba ema hotu-hotu iha rai-laran, liberdade ba asosiasaun nst. (Konstituisaun, 2002).

Aristóteles no Plataun nu’udar filózofu klásiku mak ko’alia kona-ba demokrasia. Tuir Aristóteles, iha polítika demokrasia estadu deve ser la’o ho prinsípiu igualdade entre ema hotu, ka ema hotu tenki moris hanesan (Wattimena, 2016, p. 25). Maski nune’e, argumentu ida-ne’e nu’udar falásia argumentu, tanba nia konsidera feto no atan-sira nu’udar segundu seksu ne’ebé hana’i no halo tuir de’it ba mane no liurai sira. Sira laiha direitu atu partisipa iha vida polítika. (Wattimena, 2016, p. 30). Plataun filózofu ida-ne’ebé la konkorda ho sistema ukun ida-ne’e. Tuir nia, la’ós ema hotu bele ukun, só filózofu de’it mak bele ukun, hodi lori ema hotu ba atinji bem comum ne’ebé ema hotu konkorda hamutuk.

Goenawan hateten, ida hosi demokrasia mak nu’udar ordenasaun polítika mak hahún ba maioria vontantes no konsensus. (Goenawan Mohamad, 2011, p. 13). Hosi ida-ne’e, ita haree katak, saida mak Goenawan dehan implisitamente ba demokrasia prosedurál. Maski “The winners take all” (Rocky Gerung) maioria labele uza nia podér absoluta hodi desidi substánsia polítika no ameasa direitu báziku liberdade individuál nian. (Goenawan Mohamad, 2011, p. 21).  Razaun ne’ebé Rocky dehan, ita presiza hatene hodi antisipa podér ne’ebé iha tendénsia ba korruptu (Lord Acton) no mós labele uza demokrasia nu’udar de’it kurtina, ne’ebé hafalun ho totalitarianizmu ka anarkizmu.

Iha Timor-Leste, entre demokrasia prosedurál no substansiál, ida-ne’ebé malorek/moos liu ne’ebé ema hotu hatene mak prosedurál (ne’ebé normalmente bolu festa demokrasia), maski demokrasia la’ós festa. Bele observa ida-ne’e liuhosi kampaña to’o eleisaun. Objetivu mak hili reprezentante povu nian ba ukun (tanba populasaun barak), nune’e povu labele desidi direta desizaun hotu-hotu. Promesa hotu ita rona liuhosi propaganda polítika. Lian ida-ne’e la’ós rona loroloron, maibé kada tinan-lima. Atu hateten, tinan-lima sira halo festa. Festa ba kasa votus ho promesa falsu lubuk; promesa ba dezenvolve edukasaun, saúde, bee-moos no saneamentu, ekonomia, agrikultura, turizmu, petróleu, kampu traballu nst. Maski, iha demokrasia ne’e ezisti metapolítiku-imperátivu ne’ebé garante sidadaun nia soberanía (dignidade umana aas liu ka lulik liu), maibé iha realidade ladún fó importánsia. Partidu Polítiku sira fó liu importánsia ba sira-nia partidu, ho lian seluk,  fó liu importánsia ba status quo. Fasil justifika ida-ne’e, bele haree atribuisaun subsidiu ba partidu polítíku, ho valór subvensaun $.4.00 dolár kada votu; legaliza sira-nia interese, liuhosi integra iha lejizlasaun nasionál sira.(Decreto Lei nú 05/2018 de 14 de Março).

Demokrasia substansiál ita seidauk to’o, liuliu “justisa ba umanidade”. Ema hanoin katak, demokrasia mak eleisaun de’it. Tan ne’e, sé mak tuir eleisaun nia sidadaun síviku no kontráriu hosi ida-ne’e, la síviku. Loos katak, eleisaun nu’udar parte importante ida hosi demokrasia. Hosi eleisaun mak bele akontese sirkulasaun elite (troka líder sira). Elite ne’ebé hala’o nia funsaun la tuir Konstituisaun, bele troka liuhosi eleisaun. Hanesan Magniz-Suseno dehan, eleisaun la’ós hili líder foun hodi troka ida tuan, maibé eleisaun nu’udar mekanizmu ida hodi asegura ka antisipa ema aat labele ukun. Maibé, atu hateten katak maski partidu polítiku laiha, polítika nafatin la’o. Polítika bele la’o sem prezensa partidu polítiku nian. Tan ne’e, tau aas moris di’ak umanidade nian nu’udar prinsípiu ontolójiku aas no kmook liu demokrasia nian, no ida-ne’e mak naran demokrasia substansiál.  Demokrasia prosedurál nu’udar de’it mekanizmu ida, la’ós finalidade/objetivu. Objetivu loloos mak moris di’ak umanidade nian. Eleisaun nia objetivu mak hetan líder foun ida hodi ba ukun, nune’e bele halo desizaun polítika ka públika sira ba interese ema hotu nian, ka interese bem-comum.  Atu hateten, labele uza mekanizmu prosedurál saida de’it atu kansela demokrasia substansiál.

Iha TL, Tribunál Rekursu nia desizaun balun kansela demokrasia substansiál. Bele haree Partidu Monarquia kompete mós iha eleisaun parlamentár tinan ida-ne’e. Ida-ne’e, nu’udar desizaun fatál ida-ne’ebé órgaun judisiál halo iha estadu direitu demokrátiku. Nu’udar krítika ida ba órgaun ida-ne’e katak, desizaun ne’ebé halo ne’e kontra kontituisaun-RDTL, artigu.1o. nú.1 dehan, estadu ida-ne’e nu’udar estadu “demokrátiku”. Tuir artigu ida-ne’e, prinsípiu demokrasia nu’udar baze fundamentál ba kualkér desizaun polítiku ka públiku iha estadu ida-ne’e. Desizaun saida de’it tenki tau-aas prinsípiu konstituisionál ida-ne’e. Labele kansela ka difikulta prinsípiu hirak ne’e, liuhosi desizaun sira hanesan saida mak Tribunál Rekursu halo.  Labele adora asuntu prosedurál aas liu duké substansiál. 

Tinan-20 TL nu’udar estadu soberanu ho de’it demokrasia prosedurál, substansiál seidauk. Ema barak sei moris ki’ak (41.8%). Rezultadu Estudu Parlamentu Foinsa’e Nian, (2022)[3] hatutu katak; Edukasaun sei hakdasak (uma-aat, sala de aula la sufisiente, mestre/a sira-nia saláriu la dignu, barak sei voluntáriu, biblioteka la sufisiente, kurrikúlu la adekuadu nst). Dezenvolvimentu saúde la favorese (ai-moruk menus, atendimentu la profisionál, balun sei iha sogok, ambulánsia menus, fatin ba pesoál saúde sira sei menus, sentru saúde barak sei dook hosi komunidade nst.) Agrikultura sei subsistente (laiha polítika ida di’ak ba agrikultura, nesesidade primáriu to’o tersiáriu importadu). Bee-moos laiha (maioria komunidade Dili 85% konsumu bee kontaminadu sintina), lixu kintu-kantu iha Dili, nst. Turizmu hakdasak (uma-adat Tasi-Tolu abandonadu, Kristu-Rei abandonadu, laiha polítika ba dezenvolvimentu turistíku nst.) Laiha kampu traballu (joven barak ba servisu ema-nia rain no ema aproveita sira-nia kreatividade no produtividade iha rai seluk, ita hela ho taxa ne’ebé sira hatama, maski osan refere mai sai fali ba rai-liur, atravez dominasaun xinés iha merkadu TL). Violasaun ba direitos humanos nafatin akontese (joven mate iha sela, ema ho nesesidade espesiál matan, tilun la asesu ba fasilidade públiku sira, labarik barak sei fa’an sasan iha dalan-ninin nst).  Menus liberdade ba espresaun (lei 100 metros no kaer ativista sira ne’ebé halo manifestasaun)  inklui problema estruturál seluk.

Kestaun hirak ne’e nu’udar asuntu substansiál ne’ebé presiza ita hotu hatene, la’ós de’it hatene kona-ba tinan-lima ba ezerse ita-nia direitu, hotu la importa. Se problema no kauza hirak mensionadu la solusiona mak, justisa ba umanidade ka moris di’ak povu nian nu’udar de’it slogan mamuk ne’ebé líder sira uza hodi hetan de’it votus iha kada tinan-lima. Tinan ba tinan TL hela de’it ho demokrasia prosedurál no la to’o iha substansiál. Ida-ne’e afeta tebes ba dezenvolvimentu TL nian iha futuru.

 

Bele haree:

Budiardjo, P. M. (2007). DASAR-DASAR ILMU POLITIK - Edisi Revisi. Jakarta: Penerbit PT Gramedia Pustaka Utama.

Goenawan Mohamad, R. W.-F. (2011). DEMOKRASI DAN KEKECEWAAN. Jakarta: Democracy Project.

Konstituisaun. (2002). Repúblika Demokrátika Timor-Leste.

Rezolusaun Plenária Parlamentu Foinsa'e Nian, Períodu-IV, 2022, Baukau, Timor-Leste.

Timor-Leste. (2018). Decreto Lei nú 05/2018 de 14 de Março.

Timor-Leste: Poverty | Asian Development Bank (adb.org) , asesu iha loron 18 Mar. 23.

Wattimena, R. A. (2016). DEMOKRASI Dasar Filosofis dan Tantangannya. Yogyakarta: PT Kanisius.

 



[1] Alumni Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas (FFCH), Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL)

[2] Polítika signifika esforsu lori ema hotu ba atinji moris di’ak/eudaimonia. (Budiardjo, 2007).

[3] Rezultadu ida-ne’e diskuti no aprova ona iha Plenária Parlamentu Foinsa’e Nian, 2022 iha munisípiu Baukau, no entrega ona ba instituisaun ka órgaun kompetente no relevante sira iha Timor-Leste. 

quarta-feira, 5 de abril de 2023

ANÁLIZE EZISTÉNSIA TRABALLADÓR INFANTIL IHA TIMOR-LESTE: DEZAFIU NO SOLUSAUN

 

ANÁLIZE EZISTÉNSIA TRABALLADÓR INFANTIL IHA TIMOR-LESTE:

 DEZAFIU NO SOLUSAUN[1]



Artigu ida-ne’e aprezenta rezultadu hosi diskusaun mensál ne’ebé hala’o hosi Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste (APFTL) kona-ba Traballadór Infantil iha Timor-Leste. Propózitu hosi ne’e mak hatene kona-ba dezafiu sira no mós aprezenta solusaun no rekomendasaun balun kona-ba ezisténsia traballadór infantil nune’e bele tulun Estadu no entidade relevante bele solusiona problema ida-ne’e. Métodu ne’ebé uza mak atraves diskusaun ba dadus sekundária sira ne’ebé aprezenta hosi aprezentadora sira konvidadu (iha kazu ida-ne’e, ekipa hosi mídia diligente) no mós observasaun, inklui dadus sekundáriu seluk hosi membru hirak mak partisipa iha diskusaun refere. Ikus, rezultadu diskusaun hatudu katak, iha Timor-Leste, maioria populasaun, desde ukun rasik-an to’o ohin loron sei moris iha kondisaun probreza ( dadus hosi banku dezenvolvimentu aziátiku[2] hatudu iha tinan-2014 to’o ohin loron, populasaun pursentu 41.8% mak moris iha liña ki’ak) ne’ebé fó impaktu ba labarik barak tenki halo servisu kmaan to’o todan, ne’ebé afeta direta no indireta ba sira-nia edukasaun, saúde, no dezenvolvimentu psikolójiku no sosiál.

Diskusaun kona-ba Direitu Labarik sira-nian desde kedas iha Sékulu-XVII. Ema barak hanoin katak, labarik sira-nia kondisaun hanesan ho ema-boot/ema adultu sira. Ema oferese servisu todan ba labarik  sira no uza sira hola parte iha funu-boot sira no servisu todan seluk, ne’ebé ema konsidera baibain/normál iha momentu ne’ebá. Hafoin iha tinan-1800, iha rejiaun Europeia hahú iha rekoñesimentu ba direitu labarik nian liuhosi introdús lei laborál no lei ensinu obrigatóriu hodi fó protesaun ba labarik[3]. Hafoin iha tinan-1990 mak Konvensaun internasionál ba direitu labarik  tama iha vigór.

Timor-Leste restaura tiha nia ukun rasik-an iha tinan-2002, introdús no rekoñese kedas direitu ba labarik sira-nian iha lejizlasaun nasionál Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (K-RDTL-2002), ne’ebé hatuur atensaun másimu ba direitu labarik sira-nian iha artigu 180 (Protesaun ba Labarik-oan sira), no mós ratifika lei internasionál Konvensaun ba Direitu Labarik (abril, 2003) inklui Protokolu opsionál rua kona-ba envolvimentu labarik iha konflitu armadu no mós fa’an-labarik, prostiuisaun labarik no pornografia ba labarik (abril,2003). Lejizlasaun hirak ne’e iha valór vinkulativu, ne’ebé bele orienta ema hotu hodi fó protesaun espesiál ba direitu labarik sira-nian.  

Sensus Populasaun Timor-Leste nian (2015) hatudu katak, populasaun na’in-421.655 mak idade labarik (hosi tinan-5 to’o 17). Hosi totál labarik sira mensionadu, tuir rezultadu estudu nasionál traballu (2016) hatudu katak maioria mak hala’o servisu sira kmaan to’o todan ne’ebé afeta ba sira-nia edukasaun, saúde, dezenvolvimentu sosiál no psikolójiku. Hosi totál ne’e, labarik na’in-67.688 (16,1%) mak envolve iha atividade ekonomia informál hodi tulun ba hasa’e rendimentu família nian[4].

Haree ba realidade hirak ne’e, APFTL halo diskusaun mensál relasiona ho temátiku mensionadu hodi hatene nia kauza loloos, inklui dezafiu sira no mós aprezenta solusaun no rekomendasaun adekuadu balun, hodi tulun entidade kompetente no relevante ba solusiona problema hirak ne’e, nune’e bele tau as direitu labarik sira-nian no labarik hotu bele moris iha vida ida-ne’ebé dignu, saudavel no protejidu.

Haktuir iha Timor-Leste nia Lei Traballu,  LEI N.º 4 /2012, 21 Fevereiru, Artigu 5, alinea z, hateten “traballadór maka ema ne’ebé halo servisu tuir autoridade no diresaun empregadór nian liuhosi remunerasaun;[5]. Iha dokumentu refere la introdús kona-ba definisaun ba traballadór infantil, maibé bele komprende katak traballadór infantil refere ba labarik ho tinan-18 mai kraik ne’ebé hala’o servisu iha fatin ida ka espasu determinadu balun.

Tuir Lei Internasionál Traballu no Lei Traballu Timor-Leste nian[6], idade-15 nu’udar idade mínimu ba servisu (permite adaptasaun tuir sirkunstánsia). Bele mós hasa’e ba idade-18 karik servisu todan liu (hanesan servisu iha ró-tasi ka indústria boot sira). Bele mós hatuun ba idade-14 karik servisu ne’e justifikavel ka servisu kmaan[7] , maibé labele interfere labarik nia edukasaun, saúde no dezenvolvimentu sosiál ka psikolójiku.

Iha ita-nia lei traballu konsidera mós Traballadór-Estudante (Artigu 76.º) fó protesaun ba traballadór-estudante no konsidera traballadór-estudante maka traballadór ne’ebé tuir nivel ensinu ofisiál sasá de’it ka ekivalente ho saida maka órgaun Governu kompetente rekoñese.

Haree ba definisaun hirak ne’e, kontestualiza ba situasaun Timor-Leste nian, iha prezume katak ezisti traballadór infantil iha ita-nia rain. Rezultadu peskiza/estudu lubuk ida hatudu katak, labarik barak mak hala’o servisu kmaan to’o todan iha ita-nia rain. Hanesan rezultadu balun ne’ebé jornalista diligente hetan atravéz entrevista ho responsavel Instituto para a Defesa dos Direitos da Criança (INDDICA) katak, hosi 2016 to’o 2022  labarik mais (+) de 52.000 mak submete ba traballu infantil[8]. Hosi dadus hirak ne’e la konsege klasifika tuir tipu servisu mak labarik sira halo. Dadus hirak ne’e ladún dook malu ho saida mak Komisaun Nasionál Traballu Infantil aprezenta iha tinan-2022.

Haree ba dadus hirak ne’e, ami konsidera nu’udar asuntu sériu ne’ebé presiza diskuti no eziji ema hotu servisu hamutuk hodi solusiona. Nune’e iha diskusaun, ami identifika mós kauza prinsipál no sekundária sira-ne’ebé afeta ba labarik ida halo servisu (ez. Hanesan fa’an-sasan iha dalan-ninin, ka servisu seluk hanesan iha to’os/natar, no seluk tan). Kauza prinisipál hosi traballadór infantil mak, família ki’ak/probreza ne’ebé afeta direta ba família nia rendimentu loroloron. Iha mós kauza sekundária sira mak hanesan, Inan-aman mak haruka atu halo servisu, rendimentu família la sufisiente, labarik balun laiha inan-aman, balun la eskola, para eskola, labarik-na’in hakarak (tanba ransu ho kolega seluk), maneira hanoin/modo de pensar inan-aman ne’ebé hanoin katak labarik servisu ne’e normál, inan-aman nia koñesimentu no nivel eskola mínimu ka la eskola nune’e ladún fó importánsia ba sira-nia oan, saláriu mínimu (ba família sira-ne’ebé mak kuantidade família-boot, saláriu refere labele sustenta moris) no mós supozisaun balun hateten katak, kauza ida seluk hosi ida-ne’e mak, grupu balun mak haruka labarik sira halo servisu, tanba bainhira sira fa’an hotu sira-nia sasan, sira fila bá uma iha ema ruma (la’ós sira-nia inan-aman) mak rekolla osan hosi sira.

Haree ba kauza hirak ne’e, tuir Konvensaun Internasionál Direitu labarik (1990), Estadu iha obrigasaun atu proteje no tau matan ba labarik sira-nia direitu, hanesan direitu ba sáude, edukasaun no dezenvolvimentu sosiál ka psikolójiku. Ho devér ida-ne’e, estadu iha responsabilidade boot hodi solusiona kauza hirak identifikadu no nafatin konsidera interese di’ak liu labarik sira-nian tuir direitos humanos.

Saida mak INDDICA no Instituisaun relevante balun halo liuhosi semináriu, desiminasaun informasaun, taka panfletu , baliho, inklui mekanizmu seluk ne’ebé halo ba konsiensializasaun, ami haree no hanoin katak la solusiona kauza hirak ne’e, tanba la konsidera saida direitos humanos dehan “interese di’ak liu ba labarik[9]”. Ezemplu konkretu ida mak, ideia ida kona-ba atu halakon labarik sira fa’an-sasan liuhosi labele sosa labarik sira-nia sasan. Ida-ne’e nu’udar solusaun ida-ne’ebé la solusiona kauza sira, maibé aumenta tan problema seluk. Labarik nia sasan la folin, fila bá uma nia inan-aman baku ka hirus, ne’ebé afeta ba labarik ida nia problema fíziku no psikolójiku. La’ós de’it ida-ne’e, ezemplu seluk maka output servisu INDDICA nian ida, ne’ebé to’o de’it iha konsiensializa inan-aman no ema hotu hatene kona-ba direitu labarik nian. Ida-ne’e mós la rezolve, tanba ami konsidera labarik sira hala’o atividade sira mensionadu la’ós  inan-aman no labarik sira laiha konxiénsia, maibé problema estuturál no sosiál seluk ne’ebé afeta ba ida-ne’e, hanesan ki’ak ne’ebé to’o oras ne’e estadu la rezolve, maski governasaun ida troka governasaun seluk (lee relatóriu Banku Aziátiku[10]). 

Razaun lubuk ida ne’ebé ami hetan hanesan saida mak Komisaun Nasionál Direitu Labarik (KNDL), oras ne’e bolu INDDICA dehan “rekoñese seidauk bele rezolve problema traballu apoiu família  tanba seidauk iha lei no mekanizmu própriu ne’ebé fó kompeténsia ba KNDL hodi atua situasaun sira-ne’e[11]. INDDICA mós rekoñese katak kauza prinsipál mak ki’ak ka rendimentu mínimu, maibé aprosimasaun ba solusiona kauza ne’e la aserta ka apropriadu ba hamenus ki’ak, mas buat seluk, hanesan bandu labarik labele viajen hosi Oekusi mai Dili, labele sosa labarik sira-nia sasan nst.

Haree ba situasaun hirak ne’e, ami hanoin katak Estadu iha devér boot liu ba solusiona problema estruturál no sosiál sira ne’ebé inan-aman no labarik sira hasoru. Rezolve ki’ak no mukit, hasa’e rendimentu familiár, edukasaun ba família, halo fiskalizasaun konkreta ba ezekusaun lei sira, aselera aprovasaun/promulgasaun ba lei protesaun labarik no foin-sa’e iha perigu, no mós ba INDDICA inklui instituisaun relevante sira (Komisaun Nasionál Traballu Infantil) no sira seluk, presiza hatuur Planu Estratéjiku no Planu Asaun Anuál ida kontestualizadu no apropriadu tuir kondisaun moris labarik sira-nian, no nafatin tau as no konsiderasaun ba interese di’ak liu labarik sira-nian. Atu nune’e labarik hotu bele halo servisu no atividade seluk iha protesaun nia laran no goza sira-nia direitu ho dignidade.

Ami mós apoiu servisu sira-ne’ebé tulun labarik ba sira-nia dezenvolvimentu pesoál, hanesan ajuda inan-aman hein kios/loja (iha tempu inan-aman la prezente,) no mós servisu kmaan seluk ne’ebé la interfere sira-nia edukasaun, saúde no dezenvolvimentu sosiál ka psikolójiku. Ida-ne’e nu’udar estimúlu di’ak ba dezenvolvimentu labarik nian (lee teoria Skinner). Importante mak labele lori labarik sira ba servisu ho forma piór, inklui sai atan (eskravatura), fa’an-ema (tráfiku umanu), seks komersiál, atan ba tusan (ekravidaun dívida) no atividade komersiál seluk. No konvensaun kona-ba servisu ho forma piór ba labarik bandu atividade hirak ne’e. 

Nafatin hanoin katak, Timor-Leste ratifika ona konvensaun direitu labarik ne’ebe estabelese prinsípiu importante haat (4); 1. Laiha Diskriminasaun, 2. Interese di’ak liu ba labarik, 3. Sobrevivénsia no dezenvolvimentu ba labarik no 4. Respeitu labarik sira-nia opiniaun no direitu partisipasaun. Konvensaun ne’e mós koloka direitu no devér (papél/responsabilidade) iha parte tolu (3): 1. Estadu iha obrigasaun/devér hodi tau matan ba direitu labarik sira-nian,  2. Labarik nu’udar na’in ba direitu, no 3. Inan-Aman, iha papél ba proteje oan sira no mós nu’udar na’in ba direitu (bele foti desizaun ba direitu labarik sira-nian).

Referénsia sira 

Dadus KNDL, Labarik 300 Envolve iha Traballu Apoia Família – Lais, Atuál & Konfiável – Hatutan.com asesu loron 17 Mar. 23.

Dadus Traballu Infantíl Hatudu 58,4%, Labarik Sira Halo Serbisu Hodi Hasae Rendimentu Uma Laran | Neon Metin Online asesu iha loron 17 Mar. 23.

Timor-Leste: Poverty | Asian Development Bank (adb.org) , asesu iha loron 18 Mar. 23.

Manuál Introdusaun Direitus Umanus iha Sudeste Aziátiku, AMI-NIA DIREITUS UMANUS, AMI-NIA FUTURU, (edisaun tetun) Global Campus Direitos Humanos, Venice Itália, 2022. 

Sensus Populasaun Timor-Leste nian (2015)

República Democrática de Timor-Leste, Konstituisaun RDTL, 2002,

República Democrática de Timor-Leste, Konvensaun Internasionál Direitu Labarik (1990), 2003.

República Democrática de Timor-Leste, Lei traballu, LEI N.º 4 /2012, 21 Fevereiru.

 

 



[1] Rezultadu Diskusaun Semanál Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste, realiza iha loron 17 fulan-Marsu, 2022.

[3] Modulu Introdusaun ba Direitus Umanus iha Sudeste Aziátiku (2022), edisaun tetun, p. 89.

[5] Kontrapartida ne’ebé maka traballadór iha direitu, tuir kontratu servisu hosi akordu koletivu ka uzu nian hodi halo servisu ne’ebé inklui mós saláriu baze no prestasaun hirak seluk ho karáter regulár no periódiku be halo iha osan ka espésie.

[6] Artigu 68.º Lei traballu TL Idade mínima hodi admite ba servisu, nú.1. Idade mínima ne’ebé admite hodi halo servisu maka tinan-15.

[7] Artigu 69 º lei traballu TL define Servisu kmaan maka atividade sira-ne’ebé konstitui hosi tarefa simples no definidu, ne’ebé presupoin koñesimentu elementár no la ezije esforsu fíziku no mentál be hamosu risku ba saúde no dezenvolvimentu menór nian no ida-ne’ebé la prejudika estudu no partisipasaun iha programa sira formasaun profisionál, ne’ebé Governu aprova tiha ona.

[8] Dadus hirak ne’e, Jornalista Diligente aprezenta durante diskusaun ho APFTL, loron 17 Mar. 23.

[9] Interese di’ak liu ba labarik nu’udar prinsípiu importante ida hosi Konvensaun Internasionál Direitu Labarik, junto Direitos Humanos, ne’ebé hateten “bainhira halo desizaun ba labarik, labarik nia interese di’ak liu tenki sai kritéria importante”.

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE                                                                                                               ...