terça-feira, 10 de agosto de 2021

ANÁLIZE POLÍTIKA ATIVA-HIKAS AULA PREZENSIÁL NIVEL ENSINU SUPERIÓR IHA TIMOR-LESTE

 ANÁLIZE POLÍTIKA ATIVA-HIKAS AULA PREZENSIÁL NIVEL ENSINU SUPERIÓR IHA TIMOR-LESTE

Cesar Ferreira Amaral[1]


Timor-Leste nia estadu emerjénsia kuaze tinan ida liu ona. Espasu ekonómiku, akadémiku, relijiozu, kulturál, ka kuaze espasu públiku no privadu hotu taka no loke tuir situasaun balun de’it. Sirkulasaun sira nasionál no internasionál limita. Ida-ne’e akontese tanba pandemia globál Covid-19 ne’ebé daudaun ne’e invade mundu tomak. Timor-Leste mós rejista ona transmisaun komunitária ba kazu variante Delta (outbreak munisípiu Ermera), nune’e halo munisípiu Ermera tama hela iha situasaun konfinamentu obrigatóriu (lockdown). Sees hosi munisípiu Ermera, munisípiu seluk bele hala’o atividade normál, espasu públiku no privadu sira hahú nakonu fali ho populasaun hodi hala’o atividade sosiál, ekonómika, kuturál no atividade pertinente seluk, no nafatin kumpri protokolu saúde.  

Durante tinan-1 resin mak atividade letiva hala’o ho maneira virtuál. Aula hirak ne’e laiha efetividade tanba kondisaun rede, telemovel, abilidade uza teknolojia, nu’udar kauza ba ida-ne’e. Hodi garante hikas efetividade ba atividade letiva maka governu hamosu despaxu ministeriál ho baze dekretu governu hodi re-ativa prosesu aprendizajen prezensiál.

Ministériu Ensinu Superiór Siénsia no Kultura (sigla portugés-MESCC) liuhosi despaxu ministeriál nú. 149/GM-MESCC/VIII/2021 kona-ba “retoma do processo de ensino e aprendizagem, em regime presencial, nas instituições de ensino superior públicas e privadas” ne’ebé hahún ba podér mak konfere iha artigu-19 nú.2 Dekretu Governu  nú.19/2021, 28 jullu deteremina katak; Eskola hotu sei komesa iha dia 09 fulan-agostu, 2021 no aula prezensiál ne’e prioridade liu ba estudante/universitáriu mak kompleta ona vasinasaun doze daruak [2o dose] ho intensaun mak garante seguransa sanitária ne’ebé instala iha universidade hodi nune’e andamentu aula prezensiál bele la’o ho di’ak[2].

Dekretu hirak ne’e vinkula prosesu ensinu aprendizajen ne’ebé mak sei hala’o. Dekretu ne’e implisitamente eziji universitáriu sira “tenke” vasina, laiha esepsaun. Lójika dekretu ne’e nian hateten sé mak la vasina no seidauk vasina kompletu doze daruak “labele” partisipa aula prezensiál! Polítika ida-ne’e kontraditóriu ho polítika anteriór. Iha polítika anteriór hateten ema mak hetan ona pozitivu covid-19, nia labele vasina banhira seidauk halo fulan-6[3] nia sai hosi kuarentena ka izolamentu. Polítika ida-ne’e mós taka dalan ba universitáriu sira mak ho idade-17 ne’ebé labele vasina, tanba vasina p-fizer seidauk to’o mai TL [deklarasaun Sra. Odete Viegas[4]] no mós sira ne’ebé iha moras seluk [tanba moras seluk labele vasina] inklui sira ne’ebé foin vasina dala-1 no ema balun ne’ebé hili atu lakoi vasina ho razaun seluk.

Hosi analiza ne’e atu hateten katak polítika no dekretu mensionadu la ideál, injustisa no eskluzivu tanba  esklui ema seluk nia direitu hodi partisipa aula prezensiál. Estudante hirak mak seidauk vasina tenke lakon totál aula sira no sira ne’ebé vasina dala-1 tenke lakon aula fulan ida bele to’o fulan rua ka tolu. Dosente sira mak la vasina sira sei la fó aula ba estudante sira, no estudante sira sei lakon matéria ne’ebé dosente refere hanorin. Seluk mak, universitáriu sira munisípiu Ermera nian ne’ebé daudaun ne’e iha hela munisípiu sira labele fila mai Dili tanba serka sanitária, nune’e sira tenke lakon aula prezensiál, maski sira balun vasina kompletu ona.

Fakuldade balun komesa husu ona estudante sira kópia kartaun vasinasaun hodi bele partisipa aula. Kartaun vasinasaun nu’udar rekezitu prinsipál liu sira seluk. Tanba sá la husu razaun seluk hodi ema ida lakoi halo vasinasaun. Tanba sá regra sira mak hakerek iha dokumentu ema mak pozitivu covid-19 la uza [hanesan ema ne’e, labele vasina banhira seidauk halo fulan-6 nia sai hosi karantina ka izolamentu]?, Tanba sá la uza atestadu médiku seluk ne’ebé hateten ema ne’e labele vasina tanba hetan moras komplikadu seluk, tanba sá tenki hein vasina kompletu? Pergunta hirak ne’e hanoin katak estrutura nivel reitoria no fakuldade sira inklui MESCC hanoin hodi buka solusaun ida justu ba universitáriu timoroan hotu. Pesoalmente sujere atu uza dokumentu hirak ne’e iha prosesu re-ativasaun aula prezensiál no mós vasinasaun la’ós “tenki” maibé “opsionál”. Só ho nune’e de’it mak bele garante justisa ba hotu-hotu, se lae mak ita liberta ida, sakrifika fali seluk.

Hanoin no analiza hirak ne’e la’ós signifika anti-vasinasaun, lae! Ida-ne’e nu’udar liberdade espresaun sidadaun ida nian kona-ba saida mak naksalak iha desizaun polítika sira ba bem-komum hodi tulun estadu bele hetan solusaun ida ne’ebé fó justisa ba timoroan hotu.

Ikus liu, agradese ba MESCC, no en-jerál ba VIII Governu Konstitusionál ne’ebé bele re-ativa aula prezensiál ba ensinu superiór sira. Husu ba hotu-hotu nafatin kumpri medida preventiva sira tuir protokolu saúde nian atu labele lori TL tama ba risku boot liu.



[1] Alumni Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas-UNTL

[2] Bele lee detallu dekretu MESCC nú 149/GM-MESCC/VIII/2021

[3] Cf dokumentu Pozitivu covid-19

[4] Asesu kompletu iha link Sosial Media GMNTV nian 16 jullu, 2021

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE                                                                                                               ...