terça-feira, 28 de fevereiro de 2017

IDENTIDADE NE'E ILUZAUN


IDENTIDADE NE’E ILUZAUN


Hakerek-na’in: Cesar Ferreira Amaral, 40 Ano FFCH-UNTL

Iha Fulan hirak liuba [tinan-2017] nian, ha’u hakat ba fatin ne’ebé bele asesu internet (interconnection network) iha fatin balun iha Díli, Sidade sentrál Kapitál Nasaun Timor-Leste nian. Iha ne’ebá la imajina no hanoin tun sa’e, direitamente ha’u asesu artigu balun hosi matenek-na’in indonézia nian ida naran Reza A.A Wattimena (Dosente Filosofia ihaFakuldade Filsofia Unika Widya Mandala Surabaya) ho nia tema Identitas itu Ilusi. Hafoin lee tiha artigu ne’e, ha’u hanoin, tetu no análiza artigu ida ne’e katak interesante tebes liga mai klima ka ambiente Timor-Leste nian. Nune’e ha’u hahú hanoin hodi hakerek no halo interpretasaun ba artigu ida ne’e tuir ka liga ba kontextu Timor-Leste nian iha aspetu polítika, sosio-kulturál, ekonomia no seluk tan.
Timor-Leste ba dadaun ne’e hakat ba faze festa Demokrasia nian (Kampaña no Eleisaun Jerál Prezidente Repúblika no Parlamentu Nasionál). Ekipa susesu sira komesa tama sai uma, aldeia, suku, postu administrativu no Munisípiu sira atu husu povu sira nia apoiu ba kandidatu ida ne’e ka Partidu Polítiku ida ne’ebá nst. Ekipa susesu sira komesa halo diskusaun no halo defeza de onra ka auto-defeza ba idak-idak nia Kandidatu no Partidu Polítiku, no komesa hatún malu liuhosi Média sosiál sira kona-ba kandidatura no partidu polítiku tuir partidu no kandidatura ne’ebé ekipa idaidak sadere-an ba.
Universitáriu sira iha Universidade hotu no sosiedade tomak komesa halo diskusaun ka debate kona-ba asuntu hirak ne’e relasiona ho festa demokrasia. La’ós deit diskusaun kona-ba asuntu ida ne’e, maibé dala wa’in ona maka ita rona no haree ema hotu halo diskusaun hanesan diskusaun kona-ba área desportu nian, muito menos Real Madrid no Bercelona. Diskusaun kona-ba rasa, etnias ka lian sira, diskusaun kona-ba distritu ida ne’e ida ne’ebá, komparasaun kona-ba Universidade sira iha T-L, diskusaun kona-ba problema sosiál, etc. (Ezemplu maka balun dehan ekipa ida ne’e maka di’ak liu ida-ne’ebá, lian ida ne’e maka di’ak liu ida ne’ebá, kandidatura ida ne’e mak di’ak liu ida ne’ebá, Partidu ida ne’e maka sei manan no di’ak liu, universidade ida ne’e maka di’ak liu ida-ne’ebá no seluk tan ne’ebé ema idaidak defende ho argumentu oioin tuir sira nia idola). Hosi diskusaun hirak ne’e, laiha ida mak manan ka lakon, razaun idaidak nafatin defende idaidak nia parte.
Konsekuénsia boot hosi diskusaun hirak ne’e dalaruma lori efeitu pozitivu i dalaruma lae. Ita hateke ba retrovizór moris nian ka babain bolu termu “Istória” ka tempu pasadu nian, liuliu iha aspetu polítika no sosio-kulturál ita-nia beiala sira nian, ita-nia bei-ala sira uluk funu hasoru malu tan lakoi simu malu no konsidera malu katak parte ne’e liurai ne’e nian, no parte ne’ebá liurai ne’ebá nian. Ita hosi ki’ik dalaruma observa no hetan ema barak diskrima malu tan haree ba ema ne’e nia rasa, lian, orijen, ideolojia, grupu etc.
Ita hakat sai uito’an hosi kontextu Timor-Leste no loke matan ba kontextu Globál ka liga ba médiu oriente ne’ebé dadaun ne’e sofre konflitu boot hanesan funu entre musulmanu no kristaun (funu entre fiar/fé), ISIS(Nasaun Islamismu Iraque no Suria) ne’ebé hamate ema barak, liuliu ema sira ne’ebé la hola parte iha sira nia grupu, no oho ema tomak ne’ebé konsidera la’ós parte sira nian.

Perguntas mosu, Tanba sá hirak ne’e akontese?

Situasaun hotu ne’ebé akontese hanesan haktuir iha leten mosu tan de’it diferensa “identidade”. Diferensa rasa, suku, lian, grupu, ideolojia nst. Konflitu no diskriminasaun barak mosu tan de’it ema nia identidade la hanesan. Ran barak fakar tan de’it ema kesi-an ba identidade hodi lakoi simu ema seluk hanesan ho sira maibé diskrima. Ema hakesi-an ho identidade, no ema lakoi simu no mosu emosaun ka laran la simu bainhira ema ruma hatún ka kontra sira nia grupu ka kontra sira nia ideolojia ou sira nia ekipa. Ema nunka mais aprende hosi ran fakar hirak ne’e! No ida ne’e nafatin akontese no akontese to’o daudaun ne’e!
Timor-Leste mosu problema no konflitu oioin tan de’it diferensa identidade. Istória metan nian ne’ebé nunka lakon iha ema timoroan sira nia hanoin maka krize 2006 ne’ebé mosu funu maun no alin entre lorosa’e no loromonu. Tan de’it diferensa identidade, maun alin rasik haketak malu katak ne’e hosi lorosa’e no ne’e hosi loromonu, hodi hamosu ran fakar no ruin naklekar. Estudante hotu hamosu tensaun oioin bele to’o konflitu (Fíziku no psikolójiku) tan deit defende idak-idak nia ideolojia no identidade. Fen ho laen ne’ebé hadomi malu termina ka fahe malu tan de’it diferensa identidade. Ema barak labele hetan profisaun iha instituisaun boot tanba sira nia identidade la hanesan ho ema sira mak kaer ukun iha instituisaun refere. Ema barak sadere-an ba malu tan de’it konsidera malu família, ideolojia hanesan, no grupu ka partidu hanesan. Ne’eduni bainhira ita kontra ema ruma mak halo sala ka buat ruma laloos, ema seluk defende malu no lakoi simu realidade ne’e tan de’it sira nia identidade hanesan. Diskriminasaun no desigualdade mosu tan de’it ema seida’uk entende di’ak kona-ba identidade, no durante ema nia persepsaun sala kona-ba identidade.

Tanba sá diferensa de’it identidade bele mosu konflitu boot no oioin? Saida maka identidade loloos? Tanba sá ita tenki kesi ita-nia an ho identidade?

Identidade hanesan markasaun sosiál ida-ne’ebé ema mak fó mai ita. Hahú hosi ita moris mai ita-nia inan no aman komesa marka naran ida mai ita, tan ita hola parte hosi família ka grupu ida ne’e. Ita hanaran an tuir naran ne’ebé inan no aman marka mai ita. Ita moris iha sosiedade ne’ebé nakonu ho rasa, lian, grupu, etc. Ita simu ita nia identidade hosi parte ka grupu sira-ne’ebé ita hola parte ba. Identidade ne’e  muda ka dezenvolve-an tuir ita-nia relasaun ho evolusaun sosiedade.
Iha markasaun ka naran ne’ebé barak tebes ema marka ba ita. Ita kesi-an ba markasaun ka naran hirak ne’e. bainhira mosu ema ruma  mak ko’alia aat naran ne’e, ita la simu. Naran hirak ne’e mosu problema ruma, ita laran moras ka stres. Konflitu entre ema mosu tan de’it ema hanaran-an tuir markasaun ka naran ne’ebé iha nia identidade. Ka iha lian seluk dehan ema hakesi-an ba identidade.

“ESÉNSIA IDENTIDADE” nian mak ida-ne’ebé no saida? Tebes ka identidade ne’ebé ita hakesi-an ba ne’e realidade ezisti? Ka hanesan de’it markasaun ka naran ida-ne’ebé provizóriu ne’ebé ema tau mai ita hahú hosi ki’ik, no ita nunka mais hili/eskolla kona-ba ida ne’e?

Problema no konflitu oioin iha mundu, espesifíkamente Timor-Leste nunka mais remata se no entanto ema nafatin hakesi-an ho identidade. Ema nafatin tabele-an ba makerek naran ne’ebé nia simu hosi ema seluk. Akademista sira nunka mais rezolve problema sosiál no nunka sai kontrolu sosiál, se akademista sira nafatin hakesi-an ho identidade. Ezemplu konkretu maka rezolve problema Pensaun Mensál Vitalísia. Ema krítika kona-ba kestaun refere, ema ne’ebé tiun, tian, família deputadu la simu bainhira ema krítika. Sira nafatin defende malu tan sira mai hosi partidu ka família ida de’it. Simples liu dehan sira mai hosi identidade ne’ebé hanesan. Pergunta mak ne’e, se nune’e beibeik bainhira ita bele mudansa?
Ita fila ba kestaun ka interogasaun iha leten kona-ba esénsia identidade nian. Ita bele hateke no fihir identidade liuhosi lidun rua. Dahuluk, identidade ne’e “Provizoriu/sementara” no daruak identidade ne’e “Frajíl/rapuh”. Identidade ne’e provizoriu tan sei “mudansa”. Ema ne’ebé hakesi-an ho identidade maka ema ne’ebé hakesi-an ba sasan provizóriu no frajíl. Konseitu sira identidade nian hanesan rasa, suku, lian, ideolojia, grupu A no B nst ne’e mosu ka kria hosi ema nia rásio, ka simplesmente ema mak kria. Ema bele hola parte hosi identidade hirak ne’e, maibé ema bele husik identidade hirak ne’e karik nia rasik hakarak. Nune’e mós ema bele muda totalidade ninia identidade se no entanto nia interasaun ho sosiedade luan liu.
Identidade ne’e “Frajíl/rapuh”, tan nia lalais liu atu muda an. No nia provizóriu. Fenómena oioin bele dudu ema atu muda ninia identidade, ou bele husik totál ninia identidade. Ezemplu maka ema nia interasaun sosiál ho ema seluk ne’ebé boot no luan.
Ema hakesi-an ho identidade hafasil loos ema atu hirus, no mosu provokasaun. Hafalsu relasaun entre ema ho ema, hodi hamosu diferensiasaun. Diferensiasaun hirak ne’e bele hamosu konflitu fíziku no psikolójiku, ez (ema sente-an mesak, ema sente-an moris la hakmatek) hodi hamosu diskriminasaun entre ser humano. Maibé tuir loloos identidade ne’e iluzaun, tan nia karater “provizóriu” no “frajíl/rapuh”. Mundu, liuliu Timor-Leste sei hakat ba oin ho mudansa signifikativu iha aspetu hotu, se enquanto ema la hakesi-an no la tabele ba identidade ne’ebé iluzaun. No konflitu ooin sei la akontese, tan ema nia persepsaun ba identidade tuir ona nia dalan rasik.

Metafízika identidade

Ita iha ona komprensaun katak identidade ne’e iluzaun, maka hahú dadaun ne’e koko no labele hakesi-an ho identidade. Ita bele uza identidade hodi ajuda ka tulun maluk seluk, maibé labele tama no kesi ita-nia an ho nia. Ema wa’in mak to’o dadaun ne’e ta’uk atu la hakesi-an ba nia identidade. Razaun maka se nia la hakesi-an ba nia tradisaun, ideolojia, lian, rasa mak nia moris sei mohu no naben. Ida ne’e maka pensamentu ka hanoin ne’ebé sala durante ne’e regula ita-nia sosiedade.
Imajina no tetu tok, se no entanto ema hakesi-an ho identidade maka, mais fasil mosu provokasaun no konflitu. Se ema la hakesi-an ho identidade maka susar no la fasil atu mosu provokasaun, no ema iha liberdade. Se ema ko’alia no krítika markasaun balun hosi ita-nia identidade, ita la fasil atu nervus, la fasil atu mosu provokasaun, tan konsidera markasaun ne’ebé krítika la’ós belit iha ha’u nia isin.
Se ita konsidera no komprende katak identidade ne’e iluzaun, maka ita bele hadook-an hosi nia. Ita la monu no mosu stres ka laran moras, bainhira hetan krítika ruma ba grupu, partidu, ideolojia sira nst. Ita La monu ba provokasaun oioin. No ita ho rilex ka neon di’ak simu dezafiu no obstákulu oioin moris nian. Ha’u deseja ita tomak la fasil hakesi-an ho identidade, maibé oinsá uza nia hanesan meius ida atu justifika ita nia objetivu ruma, la’ós nia maka objetu determinante.
Ikus antes hakotu, husik hela mahusuk refletivu balun ba ita tomak, liuliu timoroan sira. To’o bainhira ita sai ema ka sujeitu sensitivu ne’ebé fasil loos atu hirus, provokasaun, bainhira markasaun identidade nian ida hetan krítika? To’o bainhira ita mosu stres, hirus, laran la simu, bainhira ita-nia markasaun identidade nian balun la susesu? To’o bainhira ita monu ba manobras no bosok sira hosi identidade ne’ebé provizóriu no frajíl? To’o bainhira...?
Koko hateke ó nia dalan ho ó nia matan rasik, koko dezeña ó nia moris ho ó nia kores rasik, koko la’o no hakat ba oin ho ó nia ain rasik. No koko hanoin buat hotu ho ó nia kakutak rasik. Nune’e ó labele monu ba manobras no lasu  falsu sira ne’ebé hakanek no halo terus ó! Lalika hatais ó nia an ho hatais ne’ebé kloot, maibé luan, se lae ó nia isin bele kanek. Labele monu no hakesi ó nia an ba sasan sira ne’ebé provizóriu no frajíl.  Na’in responsabilidade ba an-rasik, no simu nia konsekuénsia, tanto pozitivu ka negativu. Koko halo buat ne’ebé di’ak liuhosi ó nia hanoin no asaun, maibé nia konsekuénsia no impaktu hosi di’ak ida ne’e ema hotu sente.

Jean Paul Sartre dehan “as minhas escolhas particulares podem determinar o desenvolvimento futuro da humanidade em geral – o que é bom para mim também é deve ser bom para os outros”.

Referénsia


Power Point, Jean Paul Sartre, FF-UNTL, 2016


EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE                                                                                                               ...