terça-feira, 28 de março de 2017

KANTINA DIALÉTIKA



KANTINA DIALÉTIKA

Hakerek Na’in : Erri Ferreira

Bin Maria Jacinta dos santos (naran bolu bin MARTI), ami nia feton, ami nia inan, ami nia kolega, ami nia prima ne’ebé dadaun nu’udar estudante Finalista ida  husi Fakuldade Edukasaun Arte no Umanidades (FEAH), Departamentu Kímika ne’ebé mak dadaun ne’e hanesan mós feto emprezariál ida mak fa’an sasan ki’ikoan sira hanesan, kafé, sigaru, ABC Mocca , dose no sasan ki’ik seluk ne’ebé fa’an iha karosa/gerobak roda rua, ho objetivu prinsipál atu responde nesesidade isin (hamlaha) estudante sira nian, liu-liu ba estudante sira ne’ebé meudia la fila ba uma.
Kafé no sigaru sai produtu ida ne’ebé dada ou atrai estudante no konsumidór barak atu hatuur-an metin iha fatin ka kantina ida ne’e. Estudante barak liu ne’ebé konsumu maka’as produtu rua ne’e maka, Arcanjo Mosil, Salvador da Silva, Andrade Palacio, Amancio, Bobo, Silveiro dos Santos no sira seluk Community Gerobak, i inklui ha’u rasik.
Interesante uito’an, kafé no sigaru la’ós liu leet de’it, maibé iha prosesu fuma no hemu, dialétika ne’ebé mai ho nia ritmu oi-oin maka hamaluk buat rua ne’e hodi labele husik leet deit biban hirak ne’ebé habiban husi sigaru no kafé rasik. Dialétika sai ona kultura ba nain hirak ne’ebé naran haktemik iha parágrafu anteriór, nune’e ba sira Kafé no Sigaru hetan poder previlejiu ka iha valór boot liu iha sira nia matan. Tan ne’e iha fatin hirak seluk sasan rua ne’e nafatin hamaluk sira iha passu dahuluk hafoin sira nia doben.
Dialétika ne’ebé la’o ho nia natureza teze,anti-teze no sinteze hamaluk ho diskusaun no debate ne’ebé mai ho variedade ritmu nakonu ho kontradisau, hamanas no hafurak kantina ida ne’e, hodi kantina ida ne’e nakonu ho nia natureza emprezariál ida úniku no diferente tanba iha fatin refere la’ós de’it prosesu fa’an no sosa sasan maibé mós estudante sira halo interkambiu ideias ka hanoin.
Asuntu no issu tomak ne’ebé trata iha kantina dialétika ne’e, mai ho variabilidade no diferentes asuntu hanesan; Polítika, Ekonomia,Sósio-Kulturál, Siénsia, Filozofia, Teolojia, Antropolojia, Teoria Krítika Sosiedade no asuntu seluk ne’ebé sai asuntu sekundáriu. Isu hirak sei la sai furak no entanto la hamaluk ho sasan rua ne’ebé idéntiku ho naran kafé no sigaru. Kafé no sigaru nu’udar motór importante hodi movimenta estudante sira hahú ka aranka ba espasu dialétiku.
Perguntas mosu; Tanba sá estudante hirak ne’e tur no halo diskusaun to’o lahatene oras? Sira ne’e bulak ka la’ós? Tanba sá sira iha departamentu no fakuldade diferente maibé sempre tur hamutuk hodi hala’o dialétika? Ka sira buka oin? Tanba sá dialétika sai importante iha sira nia hanoin no matan? Se sira la hala’o dialétika saida mak sei akontese?
Kestaun hirak ne’e sempre mosu husi ema seluk nune’e mós sira ka ami rasik psikolojikamente, no dalaruma ezistensialmente. Realidade ita observa hirak ne’ebé tur iha fatin refere ko’alia, hamnasa hahaek, sériu, balun menikmati kafé no sigaru, balun hateke ema(feto oan sira) nst ne’ebé hafalun ho sigaru nia suar no kafé. Ema barak konsidera ami hanesan ema la eskola,beikten, bulak, geger, eror, matan feto nst. Husi ema seluk nia matan no hanoin ami bulak. No husi ne’ebá ami dehan loos duni ami bulak. Tan ami konsidera bulak hanesan matenek ida ne’ebé ema normál sira la simu. Ami geger no eror, tan ami iha hanoin diferente, ami lakoi la’o tuir de’it sasan sira ne’ebé programadu, no lakoi sai de’it sujeitu konsumidór no exploradór, no sai objetu ba ema nia sistema. Ema dehan ami beikten, ami simu ida ne’e, tan ami konsidera ema ne’ebé matenek maka ema ne’ebé konsege hatene ho konxiente nia an- rasik katak nia beikten, ema dehan ami nakarten, ami simu no dehan ami nakarten maibé la’ós munafik no malkriadu. Husi observasaun hirak ne’e hotu ami simu ho liman rua, tan se laiha ema seluk mak  ami laiha. Hanesan ema nia jogu Lianguajén ne’ebé dehan “Ha’u sai ha’u tan iha ó, no ha’u bolu mai hodi sai ha’u bodik ba ó”.
Kondisaun no espasu la sai sasukat hodi limita ami nia hanoin. Iha fatin ne’ebé ami tur ne’e ami nia eskola no ema sé de’it mak ho ami ko’alia ne’e ami nia profesór. Nune’e dialétika sempre mosu iha kualker fatin no tempu. Husi kantina dialétika sosialmente ami koñese malu. Husi ne’ebá ami konsegue iha hanoin foun ba asuntu hirak iha leten. Husi dialétika hasa’i ami husi neon nakukun. Husi dialétika halo ami rekoñese ami nia an, ami nia frakeza, ami nia limitasaun no rekoñese ema seluk. Husi dialétika ami hasa’i maluk seluk husi hanoin sira ne’ebé durante ne’e hakarak de’it “kompete” ka iha linguajén seluk dehan kakutak kompetetivu. Husi dialétika ami hatudu ami nia maturidade ne’ebé ho nia forma personalidade auténtika. Husi dialétika ami kore-an husi esplorasaun no dominasaun. Tan ne’e se la hó dialétika mak ba ami konsidera moris laiha nia estétika no ritmu moris nian.
Atu dezeña moris ida ne’e sai moris ida ne’ebé nakonu ho beleza estétika mak tenki iha kores sira hanesan kafé, sigaru, no nakonu ho dialétika ka dialógu. Husi dialétika ne’e ita bele hetan pontu de partida no aranka husi ita rasik ka belun seluk nia hanoin no hakarak. Husi dialétika ita bele koñese moris husi ne’ebé, atu ba ne’ebé no halo saida? Husi dialétika ita bele hatene kondisaun no situasaun ohin iha ita nia uma laran no sosiedade oinsá. Husi dialétika ita bele hatene tanba sá ita la’o tuir regras no valores morais sira hanesan ne’e no hanesan ne’ebá. Husi dialétika mak ita konsege hatene ita nia personalidade nu’udar individu no nu’udar ser sosiál. Husi dialétika ita konsege hatene problema sosiál saida mak dadaun ne’e ita nia komunidade enfrenta,no seluk tan. Dialétika sai diak ka aat, loos ka sala maibé iha ami nia matan nia dalan úniku lori ami la’o sai hasoru realidade.
Moris iha sosiedade ka mundu dialétiku maka la’ós moris no la’o tuir de’it realidade tomak, nune’e mós la’ós sai de’it sujeitu konsumidór no exploradór husi dominasaun, maibé oinsá fihir realidade ne’e no koko husu, ke’e no tetak realidade ne’e husi lidun ida ba lidun seluk ka husi parte ida ba parte seluk.
Tan ne’e, hakarak husik hela mensajén ida liuhusi artigu simples  ne’e hodi loke de’it ita nia hanoin balun ne’ebé dadaun ne’e toman hateke ema husi lidun ida de’it atu bele ba oin tenki muda, no koko hateke ema no realidade sira husi lidun diferente nune’e labele hamosu dezentendimentu no pre-konseitu ba ita, nune’e ita bele moris iha realidade ida ne’ebé loos ho ita nia personalidade loloos.
Ikus liu agradese espesial ba bin MARTI, ne’ebé iha inisiativa hodi loke ona espasu ida ne’ebé bele atende ami nia nesesidades, la’ós de’it oinsá ami nesesita ami nia gostu isin nian maibé mós oinsá ami bele hasa’i-an husi nakukun liu husi métodu dialétiku ne’ebé la’o liu husi diskusaun no kontradisaun sira bainhira ami koko hemu no fuma kafé no sigaru. Agradese ba sira hotu ne’ebé tulun bin Marti. Hako’ak boot ba ha’u nia belun sira hotu. Maske ita diferente, maibé ita idéntiku iha hanoin no hakarak ba di’ak Povu Timor-Leste.

segunda-feira, 6 de março de 2017

KORENTE PENSAMENTU "IDEALISMU"


Korente Pensamentu “IDEALISMU”

Hakerek Nain: Cesar F. Amaral, 4 ano FFCH-UNTL

Iha Realidade ne’ebé hatuur no haktuir iha Istória sira Filozofia nian, iha Idade haat maka dadaun ne’e Filozofia ultrapasa no lao hamutuk hela, Filozofia Antiga, Filozofia Medievál, Filozofia Moderna, Filozofia Kontemporánea. Iha idade hirak ne’e iha nia Periódu lubuk ida maka falun an iha idade haat ne’e nia laran.
Idade antiga ho nia periódu hanesan; Pre-Socrático(antes Sokrátes), Periódu Socrático (Baibain iha Filozofia bolu Periódu Osan Mean ka “Masa Keemasan”), Periódu Pos-Socrático (Hafoin Socrátes) no Periódu Helenéstiku.
Iha Idade medievál ho nia periódu sira hanesan; Periódu patrística, periódu filozofia eskolástika islamismu, periódu escolástika kristaun, no periódu eskolástiku São Tomas de Aquino.  Nune’e mós Idade Moderna nia periódu maka; Periódu renasimentu no periódu iluminismu. Iha periódu ida ne’e maka mosu transformasaun ka revolusaun sientífika no industriál. La’ós de’it mudansa iha aspetu rua ne’e, maibé mós iha periódu ida ne’e  lori fali ema hotu, liuliu filózofu sira nia rásio serbisu fila-fali hodi sentraliza sira-nia pensamentu hanesan saida maka uluk filózofu naturalista no klásika sira hanoin ho halo. Hanesan saida mak haktuir iha istoria filozofia nian katak idade média ne’e “idade das trevas”(idade nakukun), no iha idade média ne’e la’ós “rásio” mak sai sentru, maibé “fé”.
Husi ne’ebá filózofu sira nia rásio komesa serbisu fila-fali. Tan ne’e maka iha sekulu XVII to’o ohin loron mosu korente pensamentu oi-oin hanesan idealismu, empirismu, rasionalismu, kritisismu, positivismu, pragmatismu, fenomenolojia, existensialismu, polítiku, antropolojia, étika no valór sira no seluk tan.
 Husi korente pensamentu hirak ne’ebé haktuir ha’u sei la halo esplikasaun ida ba ida, maibé ha’u só de’it halo esplikasaun ba korente pensamentu ida husi korente pensamentu hirak ne’e mak IDEALISMU.
Termu “Idealismu” rasik mosu iha sékulu XVIII bainhira ema hotu hahú tau importánsia fila-fali ba ema nia rásio ka hanoin.  Razaun fundamentál husi korente pensamentu ne’e nian mak halo anti-teze ba termu “realismu”  ka korente pensamentu pragmátiku sira. No husi ne’ebá  “idealismu” hahú hetan fatin hodi buras no hetan importánsia husi filózofu sira. Mas antes ne’e korente pensamentu ida ne’e ko’alia tiha ona husi filozófu klásiku nian ho naran Plataun/ Plato iha sékulu III-II molok Kristu.
Iha Plataun nia livru República, nia ko’alia maka’as kona-ba realidade loloos no orijen ba buat hotu, ne’ebé nia dehan “realidade loloos maka realidade supra-sensível” ka “mundo das ideias” ou “Idea do bem”. Hahún ba Plataun nia ideia ne’e maka filozófu modernista sira haforsa no dezenvolve pensamentu ida ne’e. Filózofu dahuluk ne’ebé uza termu “idea” sai korente pensamentu “Idealismu” maka Leibniz iha sekúlu XVIII. Sira hamosu no la’o tuir korente pensamentu ida ne’e hodi fo anti-teze ba korente pensamentu pragmátiku sira hanesan; Realismu, empirismu, ezistensialismu, materialismu no seluk tan ne’ebé dehan “realidade loloos ka reál maka realidade fízika ka realidade ne’ebé ita nia orgaun sensoriais sira kapta no senti”.
Ikus maka idade contemporânea ka idade “daudaun” ne’e nian, no iha idade ida ne’e iha mudansa lubuk ne’ebé ita hotu hatene ho konxiente hanesan; teknolojia, siénsia, ekonomia, kultura no seluk tan. Iha idade ne’e mós mosu korente pensamentu sira hanesan; Marxisme no Neo-Marxisme, Positivisme, Fenomenologia, Pragmatismu, ezistensialismu, Neotomismu, Neohegelianu no seluk tan.
Hanesan ita hatene, no esplikasaun prelimináriu ne’ebé introdus ona iha leten katak korente pensamentu idealismu mai husi ideia, tan ne’e dahuluk ita presiza entende kona-ba saida maka “Ideia”. Hafoin ita tama ba konteudu jerál artigu ida ne’e.

1.       IDEIA

Liafuan ka termu “ideia” nia termu orijinál mai husi“eidos”(grego) no“Ideia”(tétun), Termu Ideia iha ne’e nia signifikadu la hanesan ho termu ideia ne’ebé baibain ita rona no ko’alia hanesan “gagasan”(Indonézia), ka“conceito”(Portugês), maibé nia revela nia signifikadu oin seluk uito’an ne’ebé dehan katak “vizaun ou kontemplasaun”(tétun), ka “Visi atau kontemplasi”(Indonézia). (Cf. Kamus Filsafat Lorens Bagus, p.297.)
Liafuan ka konseitu Ideia dala uluk liu uza husi Filózofu klásika ida naran PLATAUN iha (Secúlo III-II m.K). No nia dehan Ideia mak orijen ba buat hotu (ideia é a origem de todas as coisas). Nune’e mós nia dehan realidade loloos no reál ne’e iha mundu ideia nian no la’ós mundu fíziku ka materiál ne’ebé dadaun ne’e ita haree no kaer. Ideia ne’ebé Plataun ko’alia ne’e, hermenêuticamente hakerek letra Primeiru “i” ho letra boot ka maiúscula; Ideia no la’ós ideia.
Tanba sá Plataun dehan katak Ideia mak orijen ba buat hotu? Tanba sá mak realidade reál, la’ós realidade dadaun ne’e, maibé iha Ideia ka metafísika?
Iha istória sira filozofia nian, Plataun defini no fahe mundu ba parte rua; 1. Mundu sensível no 2. Mundu Inteligível ka mundo das Ideias ou supra sensível. Ida dahuluk signifika mundu ne’ebé ita bele kapta uza ita nia orgaun sensoriál sira ka kapta uza ita nia matan, tilun, isin lolon nst. No daruak ita labele kapta uza ita nia orgaun sentidu sira, maibé ita só bele to’o bainhira ita konsege manan ka liberta ita-nia an ka ita-nia koñesimentu ka kapta liu husi ita nia imajinasaun, reflesaun no rásio. (Cf. Texto Alegoria da Caverna). No ida daruak ne’e maka Plataun konsidera realidade loloos no nia mak esénsia husi realidade fízika ka materiál, ka linguajen Plataun nian dehan “Ideia do Bem”. Realidade Fízika ka materiál ne’e kópia ka bayangan ou reprezentasaun husi realidade metafízika nian ou mundo das ideias.
Tebes duni ka, nune’e ?
            Tuir korente pensamentu Idealismu, Sim ! Mas tuir realismu, Lae. Tan ne’e hodi komprova saida mak fó sai husi filózofu ida ne’e, ita koko análiza hodi tetu lisuk ezemplu simples balun iha ne’e.
            “ita koko kaer surat tahan ho lapiz ka lapizeira hodi dezeña figura balun, exemplu ita dezeña kona-ba triângulo ka ai-funan, com certeza pimeira vez molok ita dezeña ita hahú hanoin no mosu iha ita nia “rásio”atu dezeña modelu triângulo no ai-funan ne’e rasik oinsá? Nune’e ita koko no konsegue dezeña duni tuir saida mak ita -nia ideia ka “rásio” fornese. Dezeña hotu tiha, hafoin ita hamoos ka fó ba ema seluk surat tahan ne’ebé ita dezeña. Ka ita estraga ou lees tiha surat tahan ne’e. Signifika laiha ona ita nia liman surat no dezeñu ne’e rasik.Perguntas mosu, tebes ka ita labele dezeña fali dezeñu kona-ba triângulo no ai-funan ne’e? Com Certeza bele! Por razaun,esénsia dezeña ne’e nian nafatin iha ita-nia Ideia. No ita la lakon ida ne’e”.
            Husi ezemplu simples ne’e ita bele dehan ho serteza katak ita lakon ka laiha ona dezeña ne’ebé ita dezeña. Ontolojikamente ita lakon ona “ezisténsia” husi dezeña ne’e rasik, maibé ita la lakon “esénsia” husi memória dezeña ne’e nian. Maske laiha ona ita nia liman dezeña kona-ba figura triângulo  no ai-funan  ezistensialmente, mas esensialmente ka ontolojikamente ita la lakon “ideia” kona-ba triângulu no ai-funan ne’e rasik. Tan ne’e Filózofu Idealista sira konkorda no defende katak “só ideia de’it mak verdade loloos”, no saida maka ita dezeña iha surat tahan nia laran, ne’e hanesan de’it “kópia ka reprezentasaun ideia nian” ka iha linguajen seluk dehan imajén ne’ebé dezeña iha surat tahan ne’e hanesan de’it “reprezentasaun imperfeita” husi imajén “perfeita” ne’ebé hela metin iha ideia.
Karik ne’e hanesan ezemplu simples ne’ebé ha’u koko revela mai ita tuir ha’u nia komprensaun no entendementu kona-ba tanba sá mak filózofu idealista sira dehan hanoin sira hanesan haktuir iha leten. Sei iha ezemplu seluk tan. Neduni ezemplu ne’ebé mais fasil atu ita komprende kona-ba ideia ida ne’e ita bele asesu iha textu diálogu Plataun nian iha nia Livru República kona-ba “Alegoria ka Mito de Caverna”. Husi textu ne’e rasik hermenêuticamente Plataun fahe no define  dimensaun haat hanesan dimensaun;1. Ontólijiku, 2. Epistemolójiku ou gnoseolójiku, 3. Místiku-Teolójiku, no 4. Polítika. Neduni husi textu ne’ebá ita bele aprofunda di’ak liutan kona-ba saida maka “Ideia” ne’ebé Plataun dehan no ko’alia.

2.       IDEALISMU

Idealismu nia abut mai husi “Ideia”, maibé nia signifkadu nakfilan-an, ka mudansa uito’an. Ideia signifika vizaun ou kontemplasaun, ka Plataun dehan ideia maka orijen ba sasan ka buat hotu. Mas idealismu signifika korente pensamentu ka aliran/faham(indonézia) ida ne’ebé defende no tuir hanoin ka pensamentu ne’ebé dehan katak Ideia de’it mak realidade loos liu hotu. La’ós de’it hirak ne’e, maibé korente pensamentu ida ne’e (idealismu) hanorin katak natureza fíziku só de’it komprende relasaun ho espíritu ka roh/jiwa, ka simplesmente dehan katak realidade ne’e rasik kompostu husi espíritu ou Ideia.
Hanesan haktuir husi matenek-na’in Indonézia nian ida naran Prof. Dr. Sutardjo A. Wiramihardja, Psi. Iha nia livru Pengantar Filsafat (2009) hateten katak “idealisme memandang roh sebagai kenyataan sejati”. Nune’e mós nia dehan idealisme hanesan “spiritualisme”.
Korente pensamentu ida ne’e importante tebes iha dezenvolvimentu ba pensamentu umanu. Hanesan saida mak haktuir husi matenek-na’in Dr.Adelbert Sneijders, OFM Cap. Iha nia Livru ( Antropologi Filsafat MANUSIA PARADOKS DAN SERUAN  2004, p.32) ne’ebé dehan“tidak ada suatu kenyataan yang berdiri sendiri selain subjek yang berpikir”.Tanba ne’e “rásio” ka “pensamentu umanu” hetan fatin previléjiu iha korente pensamentu ida ne’e.
Istórikamente,  korente pensamentu idealismu dahuluk liu uza husi filozófu Plataun (427-374 a.C), Sokrátes nia disiplu. Hafoin dezenvolve husi Leibniz iha sekulu XVIII. Sira dezenvolve termu ka korente pensamentu ida ne’e tan konsidera “idealisme merupakan kunci masuk ke hakikat realitas”.(Cf. Livro KAPITA FILSAFAT, p. 98). La’ós de’it ida ne’e, maibé korente pensamentu (aliran) ida ne’e haree no konsidera realidade mak “Ideia”. Ideia ne’e rasik laiha mudansa, ka book-an (movimentu). Neduni hirak ne’ebé mak “mudansa” ka “movimentu” la kategoria ba Ideia. Signifika katak ideia ne’e rasik “absolutu” no “perfeitu”. Com certeza realidade fízika idealista sira konsidera hanesan kópia ka reprezentasaun imajén imperfeita husi imajén perfeita ne’ebé hela metin iha ideia absolutu.
Iha signfikadu idealismu balun ne’ebé ha’u konsege interpreta tuir ha’u nia kompreensaun hanesan haktuir :
1.       Teoria ida ne’ebé dehan katak natureza (alam semesta) no saida mak falun-an iha nia laran ne’e rezultadu husi Ideia.
2.       Ezisténsia ba realidade sadere-an ba rásio no atividade-atividade ideia ka rásio nian.
3.       Esplikasaun ba realidade nakait ho fénomenu sira hanesan Psyke(psikis), rásio sira, espíritu, Ideia absolutu, no seluk tan ne’ebé la’ós materia.
4.       Realidade hotu-hotu nia karater mentál ka sprituál/psyke/psikis, materia ho nia forma fizíka la ezisti.
Husi definisaun hirak ne’e la’ós ne’e mak definisaun serteza hodi filózofu hotu-hotu lao tuir, maibé filozófu ida-idak hatuur no  fo naran ba idealismu no sira uza sira-nia konseitu rasik hanesan; (Schelling =idealismu objetivu, Fitche=idealismu subjetivu, Hegel=idealismu absolutu, Immanuel Kant= idealismu transendentál, Howison no Bowne= idelismu personál, Paulse=idealismu monistik, Messe=idealismu etis), no Idealisme Alemã ne’ebé Kant ho nia membrus sira dezenvolve no seluk tan.
Kontráriu husi idealismu mak ‘realismu’, ne’ebé dehan katak realidade loloos maka realidade “sensível” ka realidade ida ne’ebé ita nia orgaun sentidu sira bele kapta, no relidade ne’e rasik fora husi sujeitu. Signifika katak realidade ne’e, hamri’ik mesak hanesan ‘objetu’ ida. Maski ita la dehan realidade ida ne’e ‘iha’ maibé existensialmente nia “existe” no sira dehan katak objetu maka reprodusaun ba realidade ka “objek adalah reproduksi kenyataan”. Signifika iha buat ruma mak tama husi liur mai ita . Mas se ita fila ba ‘idealismu’, nia dehan katak realidade loloos maka realidade ida ne’ebé subar ka haksumik-an iha sujeitu nia laran, no buat hotu forma husi ita nia laran. Korente pensamentu idealismu ne’ebé simu ideia ida dehan katak buat hotu forma husi ita nia laran ne’e maka “idelismu objetivu”. Mas “idealismu subjetivu” nafatin simu objetu fora husi ita.
Dadaun ne’e idealismu la hola papél importante hanesan iha sekulu XIX, maibé nia hafalun-an hodi nafatin moris no dezenvolve-an liu husi korente pensamentu post-modernizasaun nian hanesan; Neokantianismu no Neohegelianismu.
To’o ba ne’e esplikasaun ba korente Pensamentu Idealismu, no ha’u la halo esplikasaun ba sanak idealismu nian ida ba ida, razaun limitasaun ba tópiku ne’ebé ha’u eskolla. Komprometidu katak ha’u sei halo espiklasaun iha artigu tuir mai, bazeia ba hau nia tempu atu hakarek. Ne’eduni aproveita okaziaun ida ne’e nu’udar hakerek na’in fó permisaun tomak ba hirak ne’ebé asesu artigu simples ne’e atu bele fo hanoin, krítika, sujestaun, rekomendasaun ba naksalak hotu ne’ebé la’o sala iha artigu ida ne’e, nune’e bele mellora liutan artigu ida ne’e.
Saudasoens Filozófikas !!!

    Referências Bibliográficas 
 
Bagus, Lorens. Kamus Filsafat. Jakarta: Gamedia, 2005.
Maksum, Ali. Pengantar Filsafat; Dari Masa Klasik Hingga Postmodernisme Yogyakarta: Ar-RuzzMedia, 2009. 
Rhaman, Arif  Masykur.  Buku Pintar Sejarah Filsafat  Yogyakarta, 2013.
Snijders, Adelbert. AntropologiFilsafat MANUSIA PARADOKS DAN SERUAN: Kanisius, 2004.
SofyanAyi. KapitaSelektaFilsafatCet. I , Bandung: Pustaka Setia, 2010.
Wiramihardja A. Sutardjo.Pengantar Filsafat: Sistematika dan sejarah Filsafat, Logika da Filsafat Ilmu(Epistemologi), Metafisika dan Filsafat Manusia, Aksiologi Cet. ke III(Revisi), Bandung: Refika Aditama, 2009.
Sites Consultados


EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE                                                                                                               ...