quinta-feira, 6 de setembro de 2018

REFLESAUN ISTÓRIKA “MASAKRE SETEMBRU NEGRO” SUAI

REFLESAUN ISTÓRIKA “MASAKRE SETEMBRU NEGRO” SUAI


Hakerek Na’in: Cesar. F. Amaral (Erri)[1]

Timor-Leste ne’ebé koñesidu iha komunidade internasionál ho nia identidade Repúblika Demokrátika Timor-Leste- RDTL, ne’ebé ba daudaun ne’e halo ona nia aniversáriu  ukun rasik-aan nian ba dala sanulu resin-neen, bainhira restaura hikas nia ukun rasik-aan iha loron 20 fulan maiu tinan 2002. Antes hakat mai faze ida ne’e, rai ki’ik ne’e hakat liu faze metan nian ne’ebé naruk, husi kedas dominasaun Olandés, okupasaun Japonés, Portugés to’o mai iha invazór indonézia nian.  Hanesan haktuir iha istória ukun rasik-aan nian, Portugal ukun durante tinan 450, indonézia durante tinan 24 no Japonéz antes Portugal ukun, maizomenus tinan 1942 i Olandés maizomenus tinan 1613[2].
Durante okupasaun ne’ebé naruk husi rai-seluk, Timor-Leste nunka hetan rekoñesimentu internasionalmente ba nia ezisténsia no nia sofrimentu sira. Maibé hafoin iha okupasaun husi invazór indonézia nian, mak nia hetan rekoñesimentu inernasionalmente ba nia luta, maibé la’ós Indónezia halo buat foun ka buat diak ruma iha rai ida ne’e, mas pelo contrario sira hamosu masakre oi-oin (torturasaun, violasaun, kastigu, estraga, oho nst) hasoru povu iha rai ida ne’e. Hahú kedas hus Masakre Santa Krus (ne’ebé loke komunidade internasionál nia matan, bainhira Jornalista Internasionál Max Stahl fó sai filmajem masakre Santa Kruz nian) to’o masakre Setembru Negro, ne’ebé akontese iha  Suai, Munisípiu Kovalima.
Masakre Setembru Negro Suai (06 de setembru 1999), ne’ebé dadaun ne’e povu hotu komemora nia ezisténsia lutu metan nian ba dala sanulu resin-sia, lori povu no sarani Timor-Leste, liu-liu suai nia oan sira hanoin hikas trajédia inesperadu ida ne’ebé hamate sarani ka povu suai oan no Timoroan sira seluk menus liu nain  ruanulu resin-hitu (27)[3]  ho Bibi-atan Uma Kreda Katólika nian nain tolu; Pe. Hilário Madeira, Pe. Francisco Soares no Pe. Tarcicios Dewanto. Povu no Na’i Lulik nain tolu ne’e hetan oho husi milisia pro-intregrasaun (milisi no tentara indonézia) iha Igreja Avê  Maria Suai. Masakre ida ne’e akontese bainhira rona tiha rezutadu konsulta populár nian iha loron 04 fulan setembru, 1999, ida ne’ebé maioria timoroan 78,5% desidi ba independénsia totál, no  21,5% desidi nafatin intrega ka hamutuk ho Indonézia.
Hahún ba relatóriu Chega, husi kedas invazaun indonézia iha  1975 to’o setembru 1999 ho prezensa Militár Dame nian husi ONU (INTERFET), membru-sira militár Indonézia nian hala’o kastigu ba timoroan sira (ema sivíl) rihun resin tuir sira-nia hakarak iha área hotu teritóriu Timor nian, hanesan prátika defeza ka seguransa nian ne’ebé rutina[4].
Hateke ba realidade metan ne’e, ita ida-idak koko halo reflesaun istórika husi realidade metan ne’ebé akontese ona iha tinan sanulu resin-sia liubá, iha Suai Kovalima. Ohin, ita hotu senti no hare’e rasik liberdade iha ita-nia rain. Kastigu, torturasaun, violasaun sexuál, oho, estraga, destroi, masakre fíziku no psikolójiku, hirak ne’e la akontese ona iha ita-nia rain rasik. Lifuan hirak ne’e hotu ita rai de’it hanesan realidade istórika metan, hodi ita konta no hatutan ba ita-nia jerasaun sira ne’ebé foin mai no sei mai. Ita hotu senti todan hodi konta realidade hirak ne’e, maibé ne’e mak realidade istórika! Realidade metan ne’e, ita hotu selebra iha tinan-tinan hodi fó ita-nia Onra, Glória no rekoñesimentu assua’in ba sira hotu ne’ebé sakrifika ona sira-nia vida ba rai ida ne’e, ita husu perdaun atu sira bele hetan fatin di’ak iha reinu lalehan nian. “Imi nia mate mak, ami nia moris”!, Imi nia istória luta nian ami sei hatutan husi jerasaun ba jerasaun durante ami-nia perkursu istórika nian. Ami hotu sei aprende husi ita-boot sira-nia luta, no imi-nia luta fó motivasaun no dezafia ami foinsa’e sira hodi aprende, banati no la’o tuir hodi serbí povu no rai doben ida ne’e. Ami sei rai realidade metan  ne’e iha ami nia memória, maske laran moras, mas sei laihá ódiu no vingansa husi ami ba hirak ne’ebé hamate imi. Ami konsienti katak, husi hirak ne’e hotu mak ohin ami hetan no goja independénsia totál. Ami hana’i no hakru’uk wa’in ba Martíres hotu ne’ebé mate iha tinan sanulu resin-sia liubá iha Masakre Setembru Negro, Suai. Ami agradese no fó onrá, hodi nafatin tane aas ita-boot sira-nia luta. Ami la soi atu selu ita-boot sira-nia luta ba ukun rasik-aan ida ne’e, maibé iha responsabilidade morál hodi nafatin selebra lutu metan nian, no nafatin konta ita-boot sira-nia istória. Deskansa ho hakmatek iha reinu lalehan.
Díli, 06 de Setembru, 2018.
Reflesaun ida ne’e, nu’udár timoroan, ha’u hakerek  hodi fó ha’u nia omenajen no kondolénsia klean ba família matebian, no ba martíres Setembru Negro nian, hodi komemora ezisténsia Masakre setembru Negro nian ba dala sanulu resin-sia (06 de Setembro, 1999 à 06 de Setembro, 2018).




[1] Alumni Departamentu Filozofia, Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas-UNTL, Membru Divizaun Formasaun Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste (APFTL), Reprezenta Juventude Postu Administrativu Fohorem Iha Parlamentu Foinsa’e (PFN), Periódu dahuluk- 2010-2012.
[2] Introdusaun ne’e, ha’u kópia husi ha’u artigu uluk ne’ebé ha’u publika ona iha tinan 2017 (06-09-2017) liubá, ho tema “Hanoin Hikas Masakre Setembru Negro Suai”. Bele Asesu mós iha artigu refere. Iha artigu ne’e ha’u halo de’it reflesaun istórika. No la hamate esénsia husi artigu uluk.
[3] Chega, Laporan komisi Penerimaan, Kebenaran, da Rekonsiliasi Timor-Leste, Buku Panduan, p. 33.
[4] Ibidem, p. 34.

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE                                                                                                               ...