domingo, 1 de novembro de 2020

FOIN-SA’E ATUALIDADE; DEZAFIU & OPORTUNIDADE

 

FOIN-SA’E ATUALIDADE; DEZAFIU & OPORTUNIDADE


R Ferreira[1] 


Iha sekulu-XXI konsidera foin-sa’e nu’udar sujeitu ida-ne’ebé pertense iha faze/períodu dezenvolvimentu juventude nian. Iha definisaun Polítika Nasionál Juventude Timor-Leste nian [PNJ[2]], konsidera foin-sa’e mak ema ida-ne’ebé ho tinan-15 to’o 24, ne’ebé kaben ona no ladauk/seidauk kaben. Politika ida-ne’e la taka dalan ba lei eleitorál ne’ebé konsidera foin-sa’e mak ema ho tinan-17 ba leten inklui rezolusaun Parlamentu Foin-sa’e Nian ne’e konsidera reprezentante foin-sa’e mak ema ho tinan-12 to’o 17.

Sekulu-XXI nu’udar era ida-ne’ebé globalizadu liu. País hotu halo interasaun ba malu uza teknolojia ne’ebé sem limitasaun jeográfika. Globalizasaun termu ida mai hosi lian Inglés “Globalization”, ne’ebé nakfahe ba vokábulu rua “Global” no “lization”. Dahuluk signifika “mundu” no daruak “prosesu”. Signifikadu termu rua ne’e, ita su’ut hosi lidun lingístika nian maka dehan “Prosesu haluan (halo luan) ka espalla elementu foun sira hotu hanesan, estilu moris no pensamentu ba teknolojia no informasaun ne’ebé laiha limitasaun ba nasaun ida ho nasaun seluk”.

Timor-Leste restaura nia independénsia, moris no tama kedas iha era foun, ne’ebé hanaran “Globalizasaun”. Nasaun joven ne’e, labele hasees-an hosi era foun ida-ne’e. Era ne’e, mai lori ho kultura no estilu moris lubuk ida, ne’ebé besik hanesan ho kultura no estilu moris ema timoroan sira-nian. Hanesan defini iha leten, era ida-ne’e nia prezensa haluan liutan ligasaun sira hosi nasaun ida ho nasaun seluk iha apestu hotu; Sosiál, kulturál, teknolojia no informasaun, ekonomia nst, no hamenus liutan prosedimentu sira iha nasaun ida nian. Signifika, saida mak iha, iha nasaun ida, iha mós iha nasaun seluk.

Era ida-ne’e lori dezafiu no oportunidade lubun wa’in ba foin-sa’e timoroan sira inklui foin-sa’e hotu iha mundu. Era ida-ne’ebé iha konesimentu sensu komum koñesidu nu’udar era informátika ka teknolójiku.

Iha “oportunidade” barak ba asesu asuntu saida de’it, ita bele asesu; [Di’ak, aat, loos no laloos] iha komputadór ka simplesmente bele asesu atraves rede internet iha era teknolójiku ida-ne’e. Iha nivel koñesimentu nian, iha informasaun sira ne’ebé hosi opiniaun di’ak no ladi’ak no sientífiku ka filozófiku ita asesu hotu. “Dezafiu” boot liu ba foin-sa’e ohin loron mak foin-sa’e balun la konsege halo “disernimentu” ba informasaun ida-ne’ebé di’ak liu no ladi’ak, loos no laloos, sientífiku no la sientífiku maibé konsumu/uza de’it, la konsege separa ida-ne’ebé informasaun no ida-ne’ebé mak koñesimentu.

Koñesimentu signifika informasaun sira-ne’ebé signifikativa, kontextualizada, interpretada no aplikada.

Joven atuál [sek-XXI], liuliu iha estadu ida-ne’e ita prefere foin-sa’e sira sai ema ne’ebé profisionál, hanesan;

1.      Iha kompeténsia aas iha leitura no eskrita [hakerek],

2.      Iha kompeténsia aas iha rezolve problema sira;

3.      Kapasidade Rasiosíniu,

4.      Kriatividade no Inisiativa;

5.      Kapasidade uza ekipamentu teknolójiku;

6.      Kapasidade deskreve, analiza/análize no krítika ambiente sosiál ho krítiku;

7.      Iha vontade permanente hodi  aprende;

8.      Autonomia, auto-kontrolu & auto-krítiku;

9.      Kapasidade foti desizaun ba problema reál no rezolve problema hirak ne’ebé komunidade enfrenta, 

10.  Étika;

11.  Kapasidade hodi partisipa pozitivamente ekipa servisu.

Se ita iha kapasidade hirak ne’e mak ita iha mentalidade forte liu hodi dezenvolve moris ka rezisti iha dinámika sosiál iha realidade atuál.

Situsaun hirak ne’e, joven balun halo ona ida-ne’e no balun seida’uk. Tanba sá? Iha razaun rua; 1.] Sistema edukasaun atuál la orienta ita-nia kapasidade psiko-sosiál, emosionál no kognitivu ba hasoru realidade hirak mensionadu 2]. Vontade pesoál [fatór internál] no sosiál [fatór esternál] [ambiente la suporta atu hala’o ida-ne’e].

Solusaun oinsá? Iha dalan rua hodi rezolve dezafiu hirak ne’e [perspetiva hakerek-na’in nian];

1] Estadu presiza halo esforsu estra-ordináriu hodi hadi’ak ou posivel reforma Sistema edukasionál hosi sistema sira ne’ebé sei tradisionál ba sistema edukasionál ida-ne’ebé progresivu.

2].  Foin-sa’e nia an-rasik [Iha foin-sa’e idaidak nia an] no mós suporte sosiál [ambiente ne’ebé hale’u nia].

Hanesan Jhon dewey dehan “edukasaun ida-ne’ebé ideiál mak edukasaun ida-ne’ebe prodús ema sai sujeitu ne’ebé iha liberdade, la’os prodús ema sai objetu hodi fa’an iha merkadu servisu nian”.

Joven ne’ebe di’ak, la’os joven ne’ebé aproveita de’it oportunidade [sai oportunista] maibé ida-ne’ebé bele transforma oportunidade ba asaun, no asaun ne’ebé nia halo vale iha sosiedade.

 

Referénsia sira :

Regina Raitz, Tânia; Carmem Figueredo Petters, Luciane, 2008,  Novos desafios dos jovens na atualidade: trabalho, educação e família”, Brasil.

Wattimena, A.A, Reza; DEMOKRASI “Dasar Filosofis dan Tantangannya” 2016, PT Kanisius, Yogyakarta.

 



[1] Alumni Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas [2018]

[2] Politika Nasionál Juventude, 2016.

TALES DE MILETO: PRINSÍPIU & ORIJEN HOSI BUAT HOTU

 

TALES DE MILETO: PRINSÍPIU & ORIJEN HOSI BUAT HOTU


Hakerek-na’in: R Ferreira

A coisa mais difícil do mundo é conhecer a nós mesmos e a mais fácil, falar mal dos outros.

Tales de Mileto

Iha artigu ida-ne’e, hakerek-na’in tenta aborda pensamentu esensiál hosi Filózofu Boot Pre-Sokrátiku nian ida naran Tales hosi rai-Mileto. Nu’udar haktuir iha istória sira filozofia nian, matenek-na’in boot sira dahuluk ne’ebé fó espresaun filozófika maka’as tebes ba problema ezisténsia ba kauza suprema hosi buat hotu ne’e mak Filózofu sira hosi Jônio; Tales, Anaximandro no Anaximenes, hirak ne’e mai hosi rai-Mileto, iha Ázia Menór [besik tinan-624, m.K]. Ema barak konsidera Tales nu’udar “Aman ba Filozofia Grega” no “Filozofia Osidentál”. Nia mós dekobre buat barak iha área matemátika no austronomia.

Tales nu’udar pensadór/hanoin-na’in ka filózofu dahuluk ne’ebé kestiona kona-ba “mitisizmu” uza razaun / lójika. Nia moris iha rai-Mileto sidade Jônia [atuál Turquia], iha Ázia Menór, iha tinan-624 m.k ka Sékulu VII-VI m.K.  Tuir tradisaun filozofia osidentál nian, Tales nu’udar filózofu dahuluk ne’ebé formula baze sistemátiku ba hanoin ho baze rasionál. Konsideradu mós nu’udar matemátiku, astronomu no negosiante.

Nu’udar ita hatene, Tales nu’udar pensadór dahuluk ne’ebé kestiona ho sistemátiku kona-ba saida mak sai kauza ikus ka prinsípiu supremo hosi buat hotu [Princípio Supremo de todas as coisas]? Pergunta justifika ho faktu sira hanesan, iha sasan ka buat barak ne’ebé diversidade mak ita bele experimenta ka observa ita bele hetan “bee, rai, ar no ahi”. Hosi hirak ne’e, “bee, rai, ar no ahi”, Filózofu ida-ne’e hateten ida-ne’ebé primordiál no ezisti iha buat ka “coisa” hotu mak “bee”. Nia konklui “bee” nu’udar fonte primordiál ka orijen hosi buat hotu.

Hosi ida-ne’e ema barak konsidera Tales nu’udar filózofu Unitarista. Ida-ne’ebé tenta buka esplikasaun ba úniku prinsípiu hosi buat hotu [ida-ne’ebé iha ninia kazu mak “bee”, ne’ebé konsidera nu’udar prinsípiu hosi buat hotu]. Tales mós iha méritu boot, la’ós tanba nia konsege esplika realidade úniku ida-ne’e, maibé nia nu’udar filózofu dahuluk ne’ebé kestiona sistemátikamente realidade uza lójika no razaun no hasees tiha mitos no deuzes.

Tales, Anaximandro no Anaximenes nu’udar Trio Mileto ne’ebé hanaran Escola de Mileto ne’ebé koñesidu liu ho naran physiologoi (estudiosos da physis). Hosi sira mak konsideradu nu’udar inísiu ba umanidade hodi komprende espetákulu ezisténsia uza rasionalidade.

Referénsia sira

Mondin, Battista. Curso De Filosofia; Vol. 1, Paulus, 1982.

https://brasilescola.uol.com.br/filosofia/tales-mileto.htm Asesu iha internet iha loron 09 de setembro, 2020.

https://www.todamateria.com.br/tales-de-mileto/ Asesu iha internet iha loron 09 de setembro, 2020.

 

 

 

 

 

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE                                                                                                               ...