terça-feira, 29 de março de 2022

REZEÑA LIVRU "SOFIA NIA MUNDU"

REZEÑA LIVRU "SOFIA NIA MUNDU"

R Ferreira


Dunia Sophie-Indonézia, Sophie’s World-Inglés ka Sofia nia mundu-tetun, nu’udar livru gold edition ho nivel best seller international, ne’ebé hakerek hosi Jostein Gaarder; Filózofu, Profesór no Eskritór ida hosi rai-Norwegia nian. Edisaun ne’e publika iha tinan-1991 no hakerek ho lian rai-norwegia nian ho títulu Sofie’s Verden, hafoin halo  tradusaun ba lian-oioin (besik lian-60) iha mundu, esetu lian-tetun.  Livru ida-ne’e rekomenda barak liu ba ema hirak ne’ebé hakarak aprende filozofia atu lee antes lee livru sira seluk, karik hakarak hatene esénsia no ezisténsia mundu filozofia nian. Livru ida-ne’e (kategoria novela) ne’ebé totalidade deskreve istória fiksionál, romanse ho natureza filozófika kona-ba Sofia nia Jornada ba aprende filozofia.

Sofia Amundsen, labarik feto ida ho idade-14, ne’ebé iha loron ida, fila hosi eskola hetan kedas surat-tahan misteriózu (anónima) ida-ne’ebé iha konteudu hakerek de’it  mahusuk ida; “Sé mak ita?”. Seidauk finaliza ninia admirasaun ba mahusuk refere, nia hetan tan surat-tahan ida ho mahusuk seluk; “Mundu ne’e mai hosi ne’ebé?”.  Mahusuk hirak ne’e influénsia modu hanoin Sofia nian, nune’e nia hahú kestiona nia an no buat hotu ne’ebé hale’u nia iha ninia realidade sira, ne’ebé antes ne’e nia nunka hanoin kona. Hosi ne’e nia hahú aprende filozofia.

Livru ida-ne’e fa’an iha mundu tomak kuaze milaun-ida ho varidades língua, inklui lian-indonézia ne’ebé tradusaun ba Dunia Sophie. Iha rezeña ida-ne’e ha’u uza versaun livru ne’ebé tradús ona ba lian-indonézia nian.

Rezumu no Análize

Dunia Sophie nu’udar livru ida-ne’ebé konta/haktuir istória labarik-feto ida nian, naran Sofia Amundsen, Helene Amundsen nia oan-feto. Nia aman kapitaun ro-ahi ida (naran la haktuir iha livru refere, tanba husik tempu kleur iha nia servisu-fatin duké iha uma). Nia iha nia animál barak hanesan busa, lenuk no sira seluk. Nia vida loroloron hanesan ho labarik sira seluk, han, halimar, durante ninia períodu. Simplesmente nia nunka hanoin seluk, esetu hanoin hanesan labarik seluk hanoin.

Iha loron ida, hanesan haktuir iha leten, bainhira nia halo nia aniversária natalísiu nian ba dala-15, nia hetan envelope ida iha korreiu ne’ebé diriji ba nia, hosi ema anónimu ida. Nia loke envelope refere, nia hetan  kestionamentu estrañu ida iha surat-tahan hateten nune’e; Sé mak ita?. Kestaun ida-ne’e, durante ninia períodu labarik, nunka hanoin hetan. Kestaun ne’e halo Sofia ulun-moras no mós “admira”, ida tanba nia lahatene atu resposta oinsá no seluk nia preokupa kona-ba sé mak oferese envelope misteriózu ne’e. Iha hela ambiente preokupadu no admirasaun nia laran, nia hetan tan envelope seluk ne’ebé hakerek mahusuk seluk hanesan; “Mundu ne’e mai hosi ne’ebé?”.

Mahusuk rua ne’e, nu’udar inisiasaun no mós konvite ida ba Sofia hodi aprende filozofia, ne’ebé depois ita bele hetan buat barak iha livru refere kona-ba Sofia nia jornada ba aprende filozofia, hosi mitu sira (mitos) to’o ezisténsia filozofia nian; Hosi tinan-tuan liu (idade antiga), tinan-médiu (idade medievál), tinan-modernu (idade modernu) to’o tinan-resente (idade kontemporánea).

Preokupasaun no admirasaun ba mahusuk rua ne’e, muda maneira de pensar (maneira hanoin)  Sofia nian. Hanesan haktuir iha livru ne’e katak, Sofia hanoin katak iha mahusuk importante barak ne’ebé durante ema barak nunka hanoin hetan, no presiza ema diskuti ida-ne’e iha eskola no espasu públiku sira, duké aprende de’it dekór verbu no gramátika sira iha eskola.

Iha ita-nia moris, ita sempre enfrenta kestaun/mahusuk barak hosi ema seluk, nune’e mós ita rasik kestiona buat barak kona-ba ita-nia an no mós realidade sira. Ita mós enfrenta espetákulu hosi realidade sira tantu sensivel no supra-sensivel ne’ebé halo ita “admira” no “enkantu”. Realidade barak oferese mistériu ne’ebé dalabarak ita laiha resposta, só ita bele de’it hatán tuir “mitos” ka saida mak ita “fiar” ba. Se Iha ita-nia vida diária mak ita enfrenta situasaun hanesan Sofia nian, ita inkonxientemente la’o hela iha dalan filozofia nian.

Sofia iha lian-grego nia arti “sabedoria”. Filozofia nia etimolojia hosi lian-grego (Philos & Sophos/Sophia) nia arti domin/hadomi sabedoria. Ne’e nu’udar razaun fundamentál Jostein hili ninia títulu ba romanse refere.  Filozofia hanorin ema atu paixaun ba sabedoria, buka no buka nafatin sabedoria. Konsidera sabedoria la ezisti, tan ne’e nafatin buka liuhosi maneira barak. Dalan importante ida mak hahú ho mahusuk filozófiku sira hanesan Sofia enfrenta. Dalan seluk mak hosi “admirasaun”, hanesan Gaarder hateten “ema konsidera mundu ne’e espetákulu, nune’e hosi admirasaun ba espetákulu mundu nian ne’e mak hamosu pergunta sira filozófiku”.

Iha parte daruak hosi livru refere ko’alia kona-ba kuriozidade (curiosity). Kuriozidade importante iha mundu filozofia. Iha novela ne’e, ita bele haree Sofia nia kuriozidade oinsá atu hatene esénsia hosi moris no ezisténsia hosi mundu (sé mak ema, saida mak mundu, oinsá mundu ne’e forma ? nst). Sofia haree katak iha nia eskola nia profesór/a sira la hanorin no preokupa kestaun hirak ne’e, maibé preokupa liu ho asuntu sira-ne’ebé laiha valór. Maibé tuir loloos, Sofia hanoin katak iha problema seluk ne’ebé importante liu ba moris. Nia iha “kuriozidade” atu hatene, tanba ne’e mak nia preokupa kona-ba sé mak bele rezolve kestaun hirak ne’e (haluha tiha nia atividade seluk hanesan halimar badminton nst), tanba iha nia realidade ema barak prefere liu aprende verbu sira duké rezolve kestaun moris hirak ne’e. 

Hosi deskrisaun hirak iha leten ita bele hatene katak kuriozidade hola papel importante iha filozofia. Filozofia mosu hosi kuriozidade ema nian, ema iha hakarak hatene kona-ba buat hotu, tanba domin ba matenek. Tanba ne’e mak Gaarder hatete “dalan ida-ne’ebé nesesáriu atu sai filózofu ne’ebé di’ak mak kuriozidade ”.

Hosi realidade barak ne’e Sofia enfrenta, iha envolope ida tan ne’ebé nia hetan hakerek nune’e; “Kuidadu, matéria filozofia !”. Hosi ne’e Sofia hahú aprende Filozofia.

Mitu sira (Mitos)

Sofia inisia nia aprendizajen dahuluk ho aprende mitu sira (mitos). Nia aprende kona-ba oinsá uluk liu iha idade antiga, sosiedade antiga sira moris ho mitu sira. Pergunta hotu kona-ba moris, mundu, kultura, relijiaun nst resposta de’it ho mitos.  Mitos signifika estória/kontu sira kona-ba zeus hodi esplika oinsá realidade la’o. Dezenvolve uluk liu iha Athena, fatin ne’ebé Filózofu boot sira barak hanesan Sokrátes no Platão moris ba. Sosiedade sira iha Athena fiar liu Zeus (vários deus). Hanesan ita rona “dewa matahari”, “Kuda Troya” nst, hirak ne’e mitos, no dezenvolve kedas antes Kristu. Pergunta Filozófika sira hanesan mensionadu, sosiedade resposta ho mitos. Iha Timor-Leste, realidade ne’e sei akontese hela, ezemplu ema hanoin katak fulan-mate (eklipse fulan) tanba asu mak tolan, nune’e dere kaleen atu asu bele muta sai fali fulan, no mitos seluk tan. Pergunta sira seluk tan kona-ba formasaun universu nian, sosiedade sira resposta tuir de’it mitolojia.

Filozofia

Iha aula tuir fali, Sofia nia profesór hanorin ba nia kona-ba panorama jerál maneira hanoin ema nian kona-ba filozofia, hosi grésia antiga to’o era resente/kontemporánea. Tanba Filózofu barak, mai hosi rai ne’ebé la hanesan ho hanoin mak diferente, profesór ne’e hanorin ba Sofia atu hatene parte por parte inklui projetu sira-ne’ebé mak kada Filózofu preokupa no hala’o iha sira-nia era ka períodu.

Sofia hahú aprende kona-ba oinsá sosiedade husik mitos tama ba “razaun/reason”. Nia hahú aprende uluk kona-ba filozofia naturalista. Filózofu sira iha era ida-ne’e konsidera nu’udar Filózofu naturalista tanba sira preokupa kona-ba orijen no prinsípiu universu (prinsípiu kona-ba buat hotu), sira hasees tiha mitos, no sentraliza ba “razaun”. Ita sempre kestiona ba an-rasik hanesan “buat hotu ne’e mai hosi ne’ebé ?”. Filózofu naturalista sira hanoin katak buat hotu ne’ebé ezisti imposivel mai hosi “laiha”, tanba ne’e mak sira preokupa.

Filózofu naturalista sira mak Talles, Anaximandro, Anaximenes. Sira na’in-tolu hosi rai-miletu. Talles hanoin katak prinsípiu hosi buat hotu mak “bee”, karik nia hanoin katak buat moris hotu-hotu mai hosi bee. Talles mós mak hanesan Filózofu ida-ne’ebé fó previzaun ho serteza katak akontese eklipse ba loromatan (585 a.K).  Anaximandro hanoin katak orijen hosi buat hotu ne’e mak “apeiron” (laiha limitasaun) no Anaximenes dehan la’ós bee, la’ós mós apeiron maibé “ár”.

La’ós de’it sira na’in-tolu, maibé iha mós filózofu seluk hanesan Parménides, Heraklitu no Demokritu. Parménides hanoin katak filózofu na’in-tolu uluk iha hela hela “problema mudansa”. Imposivel buat ki’ik ida de’it bele muda-an sai buat ruma seluk? Tanba ne’e mak nia hakarak preokupa kona-ba problema ida-ne’e. Parménides konxiente katak natureza sempre mudansa, ita-nia persesaun dalaruma diferente ho razaun/logos. Filózofu seluk ne’ebé preokupa kona-ba ida-ne’e mak Heraklitu.  Heraklitu hanoin katak buat hotu ne’e sulin, hanesan ita bele haree hanoin importante ne’ebé nia hateten “laiha ema ida hariis bee ne’ebé hanesan iha mota ida”. Diferente ho sira seluk Demokritu hanoin katak buat hotu ne’e forma hosi buat ki’ikoan/unidade sira, ne’ebé nia hanaran atom (a-tom nia arti labele tesi/fahe). Nia hanoin katak natureza ne’e kompostu hosi atomo ne’ebé oioin.

Hafoin aprende tiha filózofu naturalista sira, Sofia aprende hamutuk kona-ba filózofu sira Athena nian. Iha períodu ida-ne’e iha filozofia konsidera nu’udar idade klásika; Sokrátes, Platão no Aristóteles sira-nia períodu. Maibé, antes nia aprende sira-nia ideia, nia profesór fó-hatene ba nia kona-ba ideia sira Sofizmu nian. Ema sofista sira, sentraliza retórika iha sira-nia realidade, sira lori ida-ne’e manan lukru ka hetan osan. Hafoin, nia aprende Sokrátes nia hanoin sira, inklui Aristóteles no Platão. Filózofu tolu ne’e diferente ho filózofu naturalista sira. Sira la preokupa kona-ba mundu/natureza, maibé sira foku sira-nia estudu ba “ema”. Ema sai sujeitu prinsipál iha sira-nia estudu. Razaun ida tanba iha athena momentu ne’ebá komesa iha governasaun (demokrasia hahú instala), tenke iha ema atu bele sai governante, nune’e sira tenke preokupa. Sofista sira hanoin katak ema sé de’it mak atu kaer ukun tenke hatene arte ba ko’alia iha públiku nune’e mak sira hanorin retórika iha momentu ne’ebá.

Sira na’in-tolu nu’udar mestre-alunu, maibé ideia kontraditóriu. Ita bele aprende Sokrátes nia ideia sira hosi Platão nia livru sira, tanba Sokrátes nem hakerek livru ruma, só halo de’it diálogu uza nia métodu Maiéutika (métodu parteira) iha prasa públika ida iha Athena naran Ágora. Aristóteles ne’e realizmu (konsidera realidade loloos mak ida-ne’ebé ita-nia órgaun sensoriál sira kapta), Platão ne’e idealizmu (konsidera realidade loloos iha mundo das Ideias (cf. Mito da caverna Platão), ida-ne’ebé ezisti daudaun ne’e nu’udar kópia/imajén reprezentativu hosi realidade supra-sensivel nian). Sira na’in-tolu ko’alia asuntu hahú hosi ema, siénsia, polítika, étika, natureza nst, ida-ne’e influénsia no relevante to’o ohin loron. Iha sira-nia períodu mós, sira loke eskola sira hanesan Liceu (Aristóteles) no Academia (Platão). Ida Academia ne’e mak Aristóteles aprende Platão nia ideia sira durante tinan ruanulu nia laran.

Sofia mós aprende kona-ba saida mak akontese iha idade média, ne’ebé autoridade relijiozu/igreja iha podér boot liu ba kontrola aspetu hotu, inklui siénsia sira no filozofia. Ita bele haree hanesan eskola sira ba madre no padre sira loke iha momentu ne’ebá. Filózofu sira idade ne’e nian mak Santu Agustinho, São Tomas de Aquino, Santu Ancelmo nst. Siénsia la dezenvolve iha momentu ne’ebá, só relijiaun de’it.  Sira-nia influénsia mai to’o Timor-Leste (1512-1515).

Ikus liu, Sofia aprende kona-ba akontesimentu sira iha idade moderna, fahe ba períodu renasimentu no iluminizmu, ne’ebé ema la’ós sentraliza ba fé maibé razaun, siénsia sira hahú dezenvolve fila fali, feto sira komesa bá eskola, universidade sira espalla ba mundu, akontese revolusaun iha fatin-fatin nst. Bele haree filózofu sira hanesan Descartes, Spinoza, Locke, Hume, Berkeley, Kant, Marx to’o Freud nia kontribuisaun iha sékulu ida-ne’e. Sira-nia ideia prinsipál la konsege rezumu iha rezeña ida-ne’e, espera bele aprende iha fatin seluk.

Em suma, hateten de’it katak livru Dunia Sophie nu’udar livru ida-ne’ebé esplika filozofia ho maneira fiksionál ka romanse kona-ba istória filozofia; Era no períodu sira filozofia nian. Hanesan ita hatene iha istória filozofia nian fahe ba era haat; 1. Era antiga (períodu pre-sokrátiku no sokrátiku), 2. Idade média (Períodu Patrístika no eskolástika), 3. Idade modernu (Períodu renasimentu no iluminizmu), 4. Idade kontemporánia/resente. Gaarden tenta esplika era no períodu hirak ne’e ho modu ne’ebé fasil liu, liuhosi novela refere.

Ikus liu, hateten de’it ba hirak ne’ebé aprende filozofia, se difisil lee livru sira filozofia nian karik, bele lee uluk livru ida-ne’e, tanba livru ne’e hakerek konseitu sira filozofia nian ho maneira ne’ebé fasil liu, maibé ita bele aprende totalidade hosi filozofia nia esénsia no ezisténsia. 

 

“Ha’u hatene de’it katak, ha’u la hatene buat ida”

Sokrátes

Kona-ba ida-ne’e bele haree:

 

Gaarder, J. (cetakan-XV 2015). Dunia Sophie - Sebuah Novel Filsafat. Bandung: Penerbit Mizan.

 

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE                                                                                                               ...