sexta-feira, 7 de abril de 2023

DEMOKRASIA IHA TIMOR-LESTE: ENTRE PROSEDURÁL NO SUBSTANSIÁL Estudu Krítiku-Filozófiku

 

DEMOKRASIA IHA TIMOR-LESTE: ENTRE PROSEDURÁL NO SUBSTANSIÁL

Estudu Krítiku-Filozófiku

 


R Ferreira[1]

Timor-Leste (TL) nu’udar estadu ida-ne’ebé opta sistema demokrasia, nu’udar sistema ideál ukun nian. Ho hanoin katak, tau aas dignidade umana nu’udar valór no prinsípiu aas no kmook liu estadu ne’e nian. Haktuir Konstituisaun artigu 1o nú.1 katak, Repúblika Demokrátika Timór-Leste (RDTL) katak Estadu ida-ne’ebé demokrátiku, soberanu, ukun-an no ida-mesak, harii hosi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade ema moris idaidak nian. Tinan-20 ukun rasik-an, Timor-Leste la’o de’it iha demokrasia prosedurál, eleisaun ba prezidente no órgaun lejizlativa ne’ebé la’o kada períodu tuir regras konstitusionais, no seidauk hakonu demokrasia substansiál ho di’ak; Povu barak sei marjinalizadu, moris iha pobreza, injustisa, no kondisaun mizéria seluk.

Artigu ida-ne’e tenta aborda estudu krítiku-filozófiku ba demokrasia iha Timor-Leste: Entre prosedurál no substansiál. Objetivu mak konsiensiliza ema hotu hodi hanoin ho kle’an kona-ba demokrasia, no mós nu’udar reflesaun krítika ida ba ukun-na’in hodi hatuur desizaun públiku no polítiku sira, banati de’it ba valór no prinsípiu sira demokrasia nian. Halo análize ba dokumentu sira, observasaun no mós halo ligasaun entre teoria ho realidade sira, hodi hatene daudaun ne’e demokrasia Timor-Leste nian, entre substansiál no prosedurál, iha hela faze ida ne’ebé? Nune’e, rezultadu hatudu katak, demokrasia prosedurál la’o ho di’ak iha TL, indikadór mak eleisaun ne’ebé hala’o ho periozidade regulár (desde 2002-2023) no presiza servisu maka’as liután atu bele to’o iha demokrasia substansiál, tuir mehi konstituisaun nian. 

Demokrasia, nu’udar konseitu klásiku ida mosu kedas iha idade antiga iha era molok Kristu. Etimolojia hosi lian-grego; Demos no Cratos/Cratein, dahuluk signifika povu, daruak signifika ukun/poder. (Budiardjo, 2007, p. 105). Signifika, demokrasia nu’udar sistema ukun ida-ne’ebé nia podér sentralizadu iha povu, ka ukun ne’e povu nian. Istórikamente, uluk liu Iha nasaun ki’ik (populasaun uito’an) hanesan iha Átena (sidade antiga grésia nian) demokrasia bele realiza diretamente (laiha reprezentante povu). Povu diretamente partisipa iha mekanizmu ba diskusaun públiku sira, no sira rasik mak foti desizaun ba polítika[2] hotu ne’ebé benefisia ba sira-nia moris, ka benefisia bem comum/summum bonum. Diferente ho era moderna ne’ebé maioria estadu maka adota sistema demokrasia, inklui TL iha populasaun barak, nune’e povu labele desidi direta maibé hili nia reprezentante sira ba halo desizaun polítika públika. Iha kazu TL nian mak Parlamentu Nasionál.

Hodi ba atinji bem comum, demokrasia oferese polítika ba jere no distribuisaun ba rekursu ka bens sira tenke hanesan ba ema hotu; laiha diskriminasaun, ema hotu partisipa ba distribuisaun hirak ne’e, la haree rasa, seksu, ka nasionalidade. Tan ne’e, nia garante elementu prinsipál lubun ida hanesan; respeitu ba direitos humanos, igualdade entre feto no mane, ema hotu hotu hetan tratamentu ekuitavel, liberdade ba espresaun no opiniaun, direitu no liberdade espesífiku garante ba ema hotu-hotu iha rai-laran, liberdade ba asosiasaun nst. (Konstituisaun, 2002).

Aristóteles no Plataun nu’udar filózofu klásiku mak ko’alia kona-ba demokrasia. Tuir Aristóteles, iha polítika demokrasia estadu deve ser la’o ho prinsípiu igualdade entre ema hotu, ka ema hotu tenki moris hanesan (Wattimena, 2016, p. 25). Maski nune’e, argumentu ida-ne’e nu’udar falásia argumentu, tanba nia konsidera feto no atan-sira nu’udar segundu seksu ne’ebé hana’i no halo tuir de’it ba mane no liurai sira. Sira laiha direitu atu partisipa iha vida polítika. (Wattimena, 2016, p. 30). Plataun filózofu ida-ne’ebé la konkorda ho sistema ukun ida-ne’e. Tuir nia, la’ós ema hotu bele ukun, só filózofu de’it mak bele ukun, hodi lori ema hotu ba atinji bem comum ne’ebé ema hotu konkorda hamutuk.

Goenawan hateten, ida hosi demokrasia mak nu’udar ordenasaun polítika mak hahún ba maioria vontantes no konsensus. (Goenawan Mohamad, 2011, p. 13). Hosi ida-ne’e, ita haree katak, saida mak Goenawan dehan implisitamente ba demokrasia prosedurál. Maski “The winners take all” (Rocky Gerung) maioria labele uza nia podér absoluta hodi desidi substánsia polítika no ameasa direitu báziku liberdade individuál nian. (Goenawan Mohamad, 2011, p. 21).  Razaun ne’ebé Rocky dehan, ita presiza hatene hodi antisipa podér ne’ebé iha tendénsia ba korruptu (Lord Acton) no mós labele uza demokrasia nu’udar de’it kurtina, ne’ebé hafalun ho totalitarianizmu ka anarkizmu.

Iha Timor-Leste, entre demokrasia prosedurál no substansiál, ida-ne’ebé malorek/moos liu ne’ebé ema hotu hatene mak prosedurál (ne’ebé normalmente bolu festa demokrasia), maski demokrasia la’ós festa. Bele observa ida-ne’e liuhosi kampaña to’o eleisaun. Objetivu mak hili reprezentante povu nian ba ukun (tanba populasaun barak), nune’e povu labele desidi direta desizaun hotu-hotu. Promesa hotu ita rona liuhosi propaganda polítika. Lian ida-ne’e la’ós rona loroloron, maibé kada tinan-lima. Atu hateten, tinan-lima sira halo festa. Festa ba kasa votus ho promesa falsu lubuk; promesa ba dezenvolve edukasaun, saúde, bee-moos no saneamentu, ekonomia, agrikultura, turizmu, petróleu, kampu traballu nst. Maski, iha demokrasia ne’e ezisti metapolítiku-imperátivu ne’ebé garante sidadaun nia soberanía (dignidade umana aas liu ka lulik liu), maibé iha realidade ladún fó importánsia. Partidu Polítiku sira fó liu importánsia ba sira-nia partidu, ho lian seluk,  fó liu importánsia ba status quo. Fasil justifika ida-ne’e, bele haree atribuisaun subsidiu ba partidu polítíku, ho valór subvensaun $.4.00 dolár kada votu; legaliza sira-nia interese, liuhosi integra iha lejizlasaun nasionál sira.(Decreto Lei nú 05/2018 de 14 de Março).

Demokrasia substansiál ita seidauk to’o, liuliu “justisa ba umanidade”. Ema hanoin katak, demokrasia mak eleisaun de’it. Tan ne’e, sé mak tuir eleisaun nia sidadaun síviku no kontráriu hosi ida-ne’e, la síviku. Loos katak, eleisaun nu’udar parte importante ida hosi demokrasia. Hosi eleisaun mak bele akontese sirkulasaun elite (troka líder sira). Elite ne’ebé hala’o nia funsaun la tuir Konstituisaun, bele troka liuhosi eleisaun. Hanesan Magniz-Suseno dehan, eleisaun la’ós hili líder foun hodi troka ida tuan, maibé eleisaun nu’udar mekanizmu ida hodi asegura ka antisipa ema aat labele ukun. Maibé, atu hateten katak maski partidu polítiku laiha, polítika nafatin la’o. Polítika bele la’o sem prezensa partidu polítiku nian. Tan ne’e, tau aas moris di’ak umanidade nian nu’udar prinsípiu ontolójiku aas no kmook liu demokrasia nian, no ida-ne’e mak naran demokrasia substansiál.  Demokrasia prosedurál nu’udar de’it mekanizmu ida, la’ós finalidade/objetivu. Objetivu loloos mak moris di’ak umanidade nian. Eleisaun nia objetivu mak hetan líder foun ida hodi ba ukun, nune’e bele halo desizaun polítika ka públika sira ba interese ema hotu nian, ka interese bem-comum.  Atu hateten, labele uza mekanizmu prosedurál saida de’it atu kansela demokrasia substansiál.

Iha TL, Tribunál Rekursu nia desizaun balun kansela demokrasia substansiál. Bele haree Partidu Monarquia kompete mós iha eleisaun parlamentár tinan ida-ne’e. Ida-ne’e, nu’udar desizaun fatál ida-ne’ebé órgaun judisiál halo iha estadu direitu demokrátiku. Nu’udar krítika ida ba órgaun ida-ne’e katak, desizaun ne’ebé halo ne’e kontra kontituisaun-RDTL, artigu.1o. nú.1 dehan, estadu ida-ne’e nu’udar estadu “demokrátiku”. Tuir artigu ida-ne’e, prinsípiu demokrasia nu’udar baze fundamentál ba kualkér desizaun polítiku ka públiku iha estadu ida-ne’e. Desizaun saida de’it tenki tau-aas prinsípiu konstituisionál ida-ne’e. Labele kansela ka difikulta prinsípiu hirak ne’e, liuhosi desizaun sira hanesan saida mak Tribunál Rekursu halo.  Labele adora asuntu prosedurál aas liu duké substansiál. 

Tinan-20 TL nu’udar estadu soberanu ho de’it demokrasia prosedurál, substansiál seidauk. Ema barak sei moris ki’ak (41.8%). Rezultadu Estudu Parlamentu Foinsa’e Nian, (2022)[3] hatutu katak; Edukasaun sei hakdasak (uma-aat, sala de aula la sufisiente, mestre/a sira-nia saláriu la dignu, barak sei voluntáriu, biblioteka la sufisiente, kurrikúlu la adekuadu nst). Dezenvolvimentu saúde la favorese (ai-moruk menus, atendimentu la profisionál, balun sei iha sogok, ambulánsia menus, fatin ba pesoál saúde sira sei menus, sentru saúde barak sei dook hosi komunidade nst.) Agrikultura sei subsistente (laiha polítika ida di’ak ba agrikultura, nesesidade primáriu to’o tersiáriu importadu). Bee-moos laiha (maioria komunidade Dili 85% konsumu bee kontaminadu sintina), lixu kintu-kantu iha Dili, nst. Turizmu hakdasak (uma-adat Tasi-Tolu abandonadu, Kristu-Rei abandonadu, laiha polítika ba dezenvolvimentu turistíku nst.) Laiha kampu traballu (joven barak ba servisu ema-nia rain no ema aproveita sira-nia kreatividade no produtividade iha rai seluk, ita hela ho taxa ne’ebé sira hatama, maski osan refere mai sai fali ba rai-liur, atravez dominasaun xinés iha merkadu TL). Violasaun ba direitos humanos nafatin akontese (joven mate iha sela, ema ho nesesidade espesiál matan, tilun la asesu ba fasilidade públiku sira, labarik barak sei fa’an sasan iha dalan-ninin nst).  Menus liberdade ba espresaun (lei 100 metros no kaer ativista sira ne’ebé halo manifestasaun)  inklui problema estruturál seluk.

Kestaun hirak ne’e nu’udar asuntu substansiál ne’ebé presiza ita hotu hatene, la’ós de’it hatene kona-ba tinan-lima ba ezerse ita-nia direitu, hotu la importa. Se problema no kauza hirak mensionadu la solusiona mak, justisa ba umanidade ka moris di’ak povu nian nu’udar de’it slogan mamuk ne’ebé líder sira uza hodi hetan de’it votus iha kada tinan-lima. Tinan ba tinan TL hela de’it ho demokrasia prosedurál no la to’o iha substansiál. Ida-ne’e afeta tebes ba dezenvolvimentu TL nian iha futuru.

 

Bele haree:

Budiardjo, P. M. (2007). DASAR-DASAR ILMU POLITIK - Edisi Revisi. Jakarta: Penerbit PT Gramedia Pustaka Utama.

Goenawan Mohamad, R. W.-F. (2011). DEMOKRASI DAN KEKECEWAAN. Jakarta: Democracy Project.

Konstituisaun. (2002). Repúblika Demokrátika Timor-Leste.

Rezolusaun Plenária Parlamentu Foinsa'e Nian, Períodu-IV, 2022, Baukau, Timor-Leste.

Timor-Leste. (2018). Decreto Lei nú 05/2018 de 14 de Março.

Timor-Leste: Poverty | Asian Development Bank (adb.org) , asesu iha loron 18 Mar. 23.

Wattimena, R. A. (2016). DEMOKRASI Dasar Filosofis dan Tantangannya. Yogyakarta: PT Kanisius.

 



[1] Alumni Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas (FFCH), Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL)

[2] Polítika signifika esforsu lori ema hotu ba atinji moris di’ak/eudaimonia. (Budiardjo, 2007).

[3] Rezultadu ida-ne’e diskuti no aprova ona iha Plenária Parlamentu Foinsa’e Nian, 2022 iha munisípiu Baukau, no entrega ona ba instituisaun ka órgaun kompetente no relevante sira iha Timor-Leste. 

Um comentário:

Martinho Moniz disse...

Eudamonia ka Moris Diak ba ema Hori, ne'e depende ba planu/programa diak sira. Kestaun seluk mak, programa hotu mak Partidu Politiku sira lori ba Faan iha Kampanha, Apakah, nee garante satifasaun no/ka responde ONA nesesidades povu nebe nudar nain ba Ukun. Ironiu liutan mak, Ulun nain konsidera deit POVU nebe hosi sira nia parte, nee FATAL lotam..! Elit mak hosi Grupu podlitiku ida karuka sei wajar Hela, maibe benefisiariu ba Ulun nee mos parte ida deit, nee kontra bamdu hotu. Tansa tenke hili, tansa tenke POVU Mak hili no povu mak tenke terus... Nee funu/inimigu foun ba Povu no RDTL

BOM Pascoa

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE                                                                                                               ...