terça-feira, 9 de janeiro de 2018

RACIONALISMO RENÉ DESCARTES: KE’E TUIR FRAZE FAMOZU “COGITO ERGO, SUM”

RACIONALISMO RENÉ DESCARTES: KE’E TUIR FRAZE FAMOZU “COGITO ERGO, SUM”



Hakerek-na’in: Erri Ferreira (Finalista FFCH-UNTL)

Iha Filozofia, ita la koñese Rene Descartes no sira seluk, ne’e hanesan iha Timor-Leste ita la koñese Xanana Gusmão, Marí Alkatiri, Taur Matan Ruak no sira seluk (haktuir Prof. DR Alessandro Boarccaech[1]). Rene Descartes Filózofu famozu ida-ne’ebé hamosu korente pensamentu rasionalismu. Rasionalismu hamosu hosi nia iha idade moderna. Iha Filózofu seluk ne’ebé konsidera hanesan maktuir rasionalismu[2], hanesan Spinoza, Leibniz (Rasionalista),  nune’e mós Locke, Berkeley, Hume, Kant no Hegel (empirista) no sira ne’e hotu filozófu modernista. Maibé tuir Rusell, Descartes maka konsidera hanesan “aman” ba Filozofia moderna. Razaun, nia maka Filozófu dahuluk ne’ebé ko’alia filozofia hahún ba ema nia hanoin, ka uza rásio hodi ko’alia Filozofia[3]. Hanesan haktuir iha (Mondin,B. 1982) dehan; “Com Descartes a filosofia recebe uma colocação crítica e gnosiológica: o que se quer verificar em primeiro lugar é o valor do conhecimento humano[4]”. Signifika katak Filozofia Decartes nian diferente ho Filozofia iha idade antiga no medievál[5]. Iha nia tempu nia foco nia atensaun primeiru ba liu iha ema nia “rásio ka pensamentu”, ne’ebé antes ne’e la hala’o iha idade antiga no medievál. Antes ita hakat klean, dahuluk ita buka hatene uluk sé mak René Descartes ne’e?, hafoin ita hakat ba ke’e ou su’ut tuir nia hanoin sira.

I.                   Sé mak Rene Descartes?
René Descartes (iha lian latina bolu Renatus Cartesius), Filózofu modernista no Rasionalista ida-ne’ebé moris iha cidade La Haye iha Provínsia Turena (França) iha loron 31 fulan marsu, tinan 1596[6]. Moris hosi família ne’ebé di’ak, aman hanesan Prezidenti Parlamentu Bretaña. Péritu ka matenek-na’in iha área matemátika ne’ebé iha hakarak boot atu hetan koñesimentu hosi nia an rasik ka hosi livru boot sira[7]. Nia hala’o nia estudu dahuluk iha koléjiu Famozu colégios para nobres, iha La Fléche, ne’ebé diriji hosi Jezuita sira[8]. Iha nia perkursu inteletuál nian, nia produs nia obra lubun ida hanesan; Regulae ad directionem ingenii(1625), no Traité du monde. No nia mós produz ensaiu sira hanesan Discurso sobre o método(1636). Publika mós nia obra seluk hanesan; Meditações (1641),Princípios de filosofia (1644), no sira seluk. Nia termina nia vida ka mate iha sidade  Estocolmo (Suécia) iha loron 11 fulan fevereiru, tinan 1650. Bainhira nia mate nia discípulu ka alunu hakerek nune’e; No dia 11 de fevereiro perdemos Descartes. Entristeço-me ainda, ao escrever-vos, porque a sua doutrina e a sua mente superavam até mesmo a candura ea simplicidade, a bondade e a inocência da sua vida[9]”. Entre nia obra sira hotu ne’ebé haktuir, nia obra famozu liu maka Disrcurso sobre o método no Meditações. (Cf.Mondin,B. 1982,vol.2, p.73).

II.                Saida mak Konseitu “Cogito, Ergo Sum”?
Konseitu ida ne’e, iha sosiedade Timorense nia matan la foun ona, liu-liu estudante sira-ne’ebé estuda iha Universidade da Páz (UNPAZ), Díli. Tanba sá mak ha’u dehan nune’e? Banhira ita hakat ba kampaun UNPAZ nia oin, iha ne’ebá ita hetan kedas estátua boot ida tur hela iha ne’ebá, estátua “Hommo Sapiens[10]” ne’ebé iha nia okós hakerek konseitu “Cogito, Ergo Sum”. Fraze ka konseitu ida ne’e revela ka atu dehan saida ba ita?, ka ema tau atu sai de’it hanesan “hiasan” ka estatua monok hodi infeita Universidade ne’e sai furak liu? Ou Estátua ida ne’e, ema infeita atu fó mensajén ruma ba Universitáriu sira? Kestaun hirak ne’e hotu ha’u fiar dalabarak ita husu ba ita nia an ka ita halo auto-kestionamentu, maibé ita nunka su’ut ka ke’e tuir hodi resposta ba dúvida sira ne’e hotu. Ida ne’e mak ita nia frakeza inteletuál, sé ita nunka buka tuir maka tinan ba tinan ita nafatin ho dúvidas. Ne’wduni ha’u fiar, hafoin ita asesu artigu ne’e, bele lori uito’an ba entende netik sentidu loloos hosi fraze ida ne’e “Cogito, Ergo Sum”, maske labarak.
Descartes dala ida hateten nune’e, banhira ita hakarak atu iha konkluzaun ida loloos hodi hetan verdade ba buat ruma ka realidade sira, ka ita atu halo reflesaun Filozófika maka ita tenki hahú estabelese métodu ida, ka iha linguajén simples dehan ita tenki iha métodu ida hodi hala’o ita nia reflesaun filozófika. Tuir Descartes métodu ida ne’ebé di’ak liu maka “dúvida”. Hanesan Descartes nia hanoin ne’ebé Mondin, B. (1982) haktuir iha nia livru dehan nune’e: “[..] a dúvida é o método adequado para a descoberta da verdade”. Métodu ne’ebé Descartes uza ne’e hanaran “Dúvida metódica[11].
Hahún ba métodu ida ne’e, nia komesa observa realidade hotu liuhosi nia sentidu sira, no nia konsidera realidade hotu ne’ebé mak iha ne’e la’ós realidade loloos, maibé realidade bosok, banhira ita seidauk komprende didi’ak no loloos realidade ne’e. Ba nia realidade ne’ebé loloos maka realidade ida-ne’ebé ita bele komprende ho loloos. Nia dúvida ho realidade hotu ne’ebé ezisti, katak realidade hotu ne’e laiha no sala, maibé hosi dúvida ba realidade hirak  ne’e só úniku realidade ida ne’ebé nia labele halo dúvida maka “nia hanoin” rasik. Nia dehan “orang bisa menyangkal segala sesuatu, namun ia tidak bisa menyangkal keberadaan dirinya sendiri[12]”. Signifika katak ita ou ema bele nega ezisténsia ba realidade hotu, maibé ema rasik labele nega ninia ezisténsia.
Banhira ita hahú dúvida ba realidade sira, ita komesa “hanoin” atu solusiona ka buka solusaun ba dúvida sira ne’ebé ita iha. Tuir Descartes ita bele nega realidade hotu katak realidade ne’e laiha no sala, maibé ita labele nega katak ita nia “hanoin” ne’e laiha. Bainhira ita konxienti hodi hanoin katak realidade hotu ne’ebé ezisti ne’e sala, iha momentu ne’e maka ita konxienti ita nia ezisténsia katak, ita iha “hanoin”. Nune’e nia dehan “ha’u hanoin maka, ha’u iha” ka liafuan seluk “Cogito, ergo sum, ou iha lian Portugés dehan “eu penso, logo existo[13]”. Hosi ida ne’e ita bele konklui katak se ita la hanoin maka ita laiha. Perguntas mak ne’e; Oinsá ho animál sira ne’ebé laiha hanoin, sira nia ezisténsia iha ka la’e? Ka ita tenki nega katak karau, bibi, manu, fahi, busa nst, sira ne’e laiha? Se ita dehan laiha, entaun sira baibain ita haree ne’e saida fali?
Pergunta sira hanesan ne’e sempre mosu iha ema hotu ne’ebé “seidauk” hatene intensaun loloos hosi konseitu ne’ebé Descartes hatuur. Konseitu ne’ebé Descates haktuir la refere ba “animál irasionál”(konseitu Aristóteles), maibé nia refere ba “animál rasionál” (ema). Ha’u hanoin ita hotu komprende ida ne’e, tanba ne’e  ita tenki onestu katak loos duni animál sira hanesan haktuir iha leten sira laiha hanoin, só úniku animál “ema” maka iha hanoin, ita labele nega ida ne’e!Tan ne’e maka sira (katak karau, bibi, manu, fahi, busa nst) bolu animál irasionál no (ema) bolu animál rasionál (Definisaun Aristóteles nian). Maibé ita keta komprende sala mós katak konseitu ne’ebé  Descartes hatuur refere ba ema em gerál! Descartes la dehan nune’e! Mas nia konseitu ne’e,  nia hatu’ur refere ba ema “individual” katak (ha’u rasik), sé ita boot karik, “ita boot rasik”. La’ós uza konseitu ne’e hodi hatudu fali ba ema seluk, ne’e la’e! No Descartes la hanoin nune’e! Signifika katak sé ha’u karik, ha’u mak hanoin kona-ba ha’u nia an, nune’e mós ba ita boot. La’ós ha’u mak hanoin kona-ba ita-Boot, maibé ita-Boot rasik maka hanoin kona-ba ita-Boot nia an. Ne’e mak Descartes ninia intensaun loloos.
Ezisténsia hosi “hanoin”, ne’e loos duni no verdade. Tanba ne’e Descartes simu ida ne’e no nia konsidera  (hanoin) mak prinsípiu primeiru ba filozofia ne’ebé nia buka. Ne’eduni, tuir nia, “hanoin/rásio” no “sentimentu” ita labele haketak hosi “ema” ida. Esénsia ka natureza loloos ema nian mak “rásio” ka“hanoin” (res cogitans). No nia dehan, auto-konxiénsia (cogito) ne’ebé ita bele komprende ho di’ak no loloos ne’e maka baze ba dezenvolvimentu Filozofia nian.



[1]PhD iha Antropolojia no Psicólogo iha  Area Psicologia Clínica. Daudaun hanesan Docente iha Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas, Universidade Nacional Timor Lorosa’e (UNTL).
[2]Rasionalismo: Korente pensamentu ida ne’ebé konsidera orijen husi ema nia koñesimentu maka “Rasio” no la’os esperiénsia. Sinónimu husi liafuan ne’e maka “Empirismu”.
[4]Mondin, B, 1982. Curso de Filosofia, vol.2,p. 71
[5]Iha idade Antiga Filozófu sira sentraliza liu ba origem do Universo ka natureza no iha idade medievál filozofu sira foco sia nia atensaun ba liu Maromak, no autoridade igreja maka iha poder maximu.
[7]Tjahjadi L. Petrus, simon: Petualangan Intelektual; Konfrontasi dengan para filsuf dari Zaman Yunani Hingga Zaman modern, PT Kanisius, 2004, p. 206.
[8]Mondin,B. Curso de Filosofia,vol.2,p. 72.
[9]Mondin,B. Curso de Filosofia,vol.2,p. 73.
[10]Hommo Sapiens, ne’e iha lian tetun dehan : Ema no hanoin ou ema iha hanoin ka ema hanoin .
[11]Mondin, B. 1982;Curso de Filosofia,Vol.2, p. 79.
[12]Tjahjadi L. Petrus, simon: Petualangan Intelektual; Konfrontasi dengan para filsuf dari Zaman Yunani Hingga Zaman modern, PT Kanisius, 2004, p. 207
[13]Mondin,B. 1982,Curso de Filosofia, Vol.2, p. 79.

Nenhum comentário:

KONFLITU ENTRE ISRAEL NO PALESTINA: REVIZAUN BIBLIOGRÁFIKA

KONFLITU ENTRE ISRAEL NO PALESTINA: REVIZAUN BIBLIOGRÁFIKA R Ferreira Konflitu entre Israel no Palestina nu’udar konflitu ida-ne’ebé kle...