quarta-feira, 17 de abril de 2024

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE

EVIKSAUN NO DIREITU BA SIDADE


                                                                                                                          Cesar F. Amaral[1]


 

Dili nu’udar kapitál ka sidade sentrál Timor-Leste nian. Ekonomia, edukasaun, saúde, kampu servisu no dezenvolvimentu setór ki’ik-oan sira, maioria sentralizadu iha Dili. Dekada rua liu ona, ita asisti distribuisaun polítika no rekursu sira la balansu entre Dili no munisípiu sira seluk.

Indikadór ida-ne’e bele haree hosi urbanizasaun (hosi munisípiu mai Dili) kada tinan, aumenta ba bebeik. Dili sai sidade masin-midar, halo nehek hotu mai hobur iha Dili.   Urbanizasaun hirak ne’e afeta ba hela-fatin la to’o; balun tenki hela iha mota-ninin, foho-lolon, trotoar-leten nst. La’ós de’it hirak ne’e, maibé afeta mós ba problema sosiál seluk.(Fundasaun Mahein, 2013; Murray et al., 2010).

Iha tinan no fulan hirak ikus, ita haree iha Dili, mosu eviksaun hosi makaer-ukun sira ba vendedór dalan-ninin sira, inklui eskola balun, povu nia hela-fatin, merkadu nst. Eviksaun nu’udar direitu represivu ne’ebé ukun-na’in uza hodi dudu sees povu kbi’it-laek hosi nia hela-fatin, hodi bele fó espasu ne’e ba osan-na’in sira hala’o sira-nia negósiu, ka ho lian-seluk ba dezenvolvimentu sidade Dili. Atu hateten, Dili la’ós povu kbi’it-laek nia hela-fatin ka “direitu ba sidade” hosi povu kbi’it-laek, laiha.(Harvey, 2012).

Direitu ba Sidade

Ita Timor-Leste, ita nunka rona ukun-na’in sira-ne’ebé halo eviksaun ko’alia kona-ba direitu ba sidade. Sira hatene de’it ezekuta lei (lei ijiene no ordén públika), atu sidade moos, organizadu no saudavel tuir lei haruka. Atu to’o ba ida-ne’e mak, dalan úniku halo eviksaun. Razaun eviksaun ne’e simples, ba dezenvolvimentu sidade Dili! Bainhira mosu lamentasaun hosi povu kbi’it-laek sira, ukun-na’in sira hateten sira avizu ona. (lee. Diligente, (Martins, 2024). Atu hateten, “avizu” no “eviksaun” nu’udar solusaun ba Dili moos, saudavel no organizadu.

Sosiólogu no Filózofu boot Fransés, Henri Lefebvre nia teoria ne’ebé David Harvey dezenvolve relasiona ho Direitu ba sidade (The right to the city) importante atu ita aprosima iha situasaun atuál Timor-Leste nian, ligadu ho eviksaun ne’ebé másivu iha tinan no fulan hirak ikus ne’e. Hahú ho kestaun dahuluk, saida mak Direitu ba sidade ne’e rasik?

Tuir Henry, Direitu ba sidade labele komprende to’o de’it iha livre hosi poluisaun, sidade moos, livre engarrafamentu, laiha uma-andar boot to’o lalehan, lalehan-moos nst. Maibé tuir nia, Direitu ida-ne’e refere ba buat ruma ne’ebé reál, ezisti ho nia kompleksidade atuál tomak, ne’ebé ikus mai transforma no renova sidade tuir kontestu ekonomia-polítika atuál. Harvey fundamenta ideia ne’e, dehan, direitu ba sidade la’ós inisiativa ka servisu individuál ka grupu ida nian, maibé inisiativa no servisu koletivu nian. (Pontoh, 2013).  Ida-ne’e atu hateten, partisipasaun povu nian iha desizaun sira importante tebes ba dezenvolvimentu rai ida nian. Direitu ba sidade, portantu, hakat liu direitu ba asesu individuál ka grupu ida nian ba rekursu sira iha sidade laran: nia nu’udar direitu ida oinsá muda no re-inventa sidade tuir dezeju ita-nia fuan nian.(Harvey, 2012).

Harvey mós dehan luta ba Direitu ba sidade nu’udar parte ida hosi kontra podér kapitál. (Dickydwiananta, 2016). Komponente sira ne’ebé importante iha direitu ba sidade mak kobre, direitu ba abitasaun ne’ebé garante relasaun sosiál, direitu ba moris ne’ebé dignu, direitu moris hamutuk ho armonia, direitu ba tratamentu ne’ebé iguál, direitu ba asesu públiku sira ne’ebé asesivel, disponivel, aseitavel no adaptavel nst.

Iha situasaun Timor-Leste, saida mak akontese, ne’e eviksaun ka direitu represivu. Atu hateten, saida mak Henry ho Harvey ko’alia la akontese iha Timor-Leste. Hasa’i komunidade hosi sira-nia  hela-fatin la dignu, muda hanesan sidade ne’e la’ós povu nia nian, maibé ukun-na’in no osan-na’in sira-nian. Maski Timor-Leste ratifika Tratadu Internasionál oioin kona-ba diretos humanos, maibé ukun-na’in sira la respeita tratadu hirak ne’e. Dalaruma, lahatene kona-ba Direitu ba sidade ne’e nu’udar direitu fundamentál ida hosi Direitos humanos rasik. Ho razaun dezenvolvimentu, ijiene no ordén públika iha trai esénsia demokrasia, liuliu demokrasia substansiál (moris di’ak no direitu povu nian). Tuir loos, iha estadu demokrasia, halulik justisa no umanidade nu’udar mehi aas liu estadu nian, maibé ida-ne’e la akontese iha Timor-Leste.

Dalaruma mosu krítika hosi ativista sira kona-ba eviksaun. Ema barak hanoin katak, ne’e anti dezenvolvimentu. Pergunta mak ne’e, dezenvolvimentu ba sé? ba povu? ka ba osan-na’in? Se ba povu, tanba  sá mak povu la hola parte iha desizaun sira relasiona ho sira-nia bem komum? Ka simples liu, tanba sá mahukun sira la diskuti no desidi hamutuk ho povu kona-ba muda sira-nia hela-fatin?

Dalabarak mós estadu (governu) no ema balun sempre fó-kulpa ba komunidade sira mak hela iha dalan-nian, mota-ninin, rai-lolon, nst, katak komunidade hirak ne’e laiha konxiénsia, hodi haluha katak, ne’e falla hosi desizaun polítika ligadu ho ordenamentu territóriu nian, ne’ebé tinan-22 ona ukun rasik-an nunka rezolve. Tinan ba tinan, governasaun ida troka ida seluk, hatene de’it mak hasa’i ema (eviksaun) hosi hela-fatin. Tuir Harvey, polítika klásika sira hanesan governu Timór halo, ne’e ba de’it interese osan-na’in (kapitalista) nian, la’ós ba povu.

Harvey hateten, interese kapitalista nian mak akumula riku no soin (akumulasaun profit); atu to’o ba ida-ne’e, sira presiza espasu (fatin) ne’ebé bele fó befinísiu/lukru ba sira.  Hosi argumentu ida-ne’e, atu hateten, substánsia hosi dezenvolvimentu sidade nu’udar espansaun jeográfika no re-organizasaun ba espasu hodi halo investimentu infra-estrutura no sosiál hodi responde ba nesesidade akumulasaun kapitál ka (acumulation ad infinitum) no problema akumulasaun ne’ebé esesiva/berlebihan.

To’o iha ne’e, bele konklui katak, dezenvolvimentu sidade Dili, la’ós ba interese povu kbi’it-laek no marjinalizadu nian, maibé interese osan-na’in/kapitalista sira-nian. Nune’e, presiza tebes advokasia maka’as direitu ba sidade ho povu kbi’it-laek no marjinalizadu sira kona-ba sira-nia direitu ba sidade. Realizasaun direitu ba sidade nu’udar parte importante ida hodi la aseita projetu neo-liberalizmu. Importante tebes rekoñese povu iha desizaun hotu; halo sira hola parte direta ba desidi sira-nia direitu ba sidade, inklui direitu sá de’it. Direitu ba sidade konsidera povu la’ós sujeitu pasiva, maibé sujeitu ativa iha prosesu dezenvolvimentu nasionál. Para ona ho avizu, avizu, avizu no eviksaun! Dezenã planu ideál ba dezenvolvimentu sidade urbana hamutuk ho povu; husik povu ko’alia no diskuti saida mak sira hakarak kona-ba sira-nia sidade. Ho nune’e de’it mak ita halulik justisa no umanidade tuir Konstituisaun dehan. Povu merese moris dignu iha sidade no goja sira-nia liberdade tomak. Sidade ne’e Povu nian!



[1] Alumnu Faculdade de Filosofia e Ciências Humanas- UNTL, 2018.

Nenhum comentário:

KONFLITU ENTRE ISRAEL NO PALESTINA: REVIZAUN BIBLIOGRÁFIKA

KONFLITU ENTRE ISRAEL NO PALESTINA: REVIZAUN BIBLIOGRÁFIKA R Ferreira Konflitu entre Israel no Palestina nu’udar konflitu ida-ne’ebé kle...