segunda-feira, 17 de novembro de 2025

PODÉR, DISKURSU, NO VIOLÉNSIA IHA ENSINU SUPERIÓR IHA TIMOR-LESTE

 

PODÉR, DISKURSU, NO VIOLÉNSIA IHA ENSINU SUPERIÓR IHA TIMOR-LESTE


Cesar Ferreira Amaral


Fontes foto: https://ykp.or.id/datainfo/materi/category/sexviolance

Ensinu superiór iha mundu tomak, ne’e nu’udar espasu ba liberdade, diálogu, produsaun koñesimentu krítiku no libertasaun ignoránsia. Universidade sira iha knaar ontolójiku as liu ne’ebé hatuur ona iha magna charta universidade nian ne’ebé serve nu’udar fuan sosiedade nian (lee: magna charta universitatum). Maibé, iha imajen ideál ida-ne'e nia kotuk, infelizmente iha relasaun podér ida-ne'ebé kompleksu no subar. Kazu asédiu seksuál entre dosente no estudante sira iha kampus sira iha Timor-Leste, represaun ne’ebé jornalista sira hasoru foin daudaun iha Universidade Dili (UNDIL) ne’ebé atu halo kobertura ba kazu sira-ne’e, no violénsia sira seluk, ne’e la’ós kestaun pesoál (entre privadu feto ida no mane ida), maibé nu’udar fenómenu estruturál ne’ebé reflete oinsá podér funsiona iha instituisaun edukasionál nia laran. Aktu hirak-ne’e kontráriu ho esénsia kampus nian inklui traisaun ba dignidade umana.

Kazu sira kona-ba asédiu seksuál akontese beibeik iha espasu públiku iha Timor-Leste. Maioria ne’ebé sai vítima mak feto sira-ne’ebé vulneravel. Iha kazu ikus, ita foin akompaña (bele haree mídia sira), dosente ida iha Fakuldade Siénsia Sosiál no Polítika, Fakuldade Edukasaun Arte no Umanidade-UNTL no mós iha UNDIL ne’ebé diskonfia halo asédiu seksuál hasoru estudante sira. Antes ne’e, ita haree, lee no rona, kona-ba bimbing monografia iha kareta laran iha UNPAZ, kazu Fakuldade Medisina Siénsia Saúde UNTL nian, nst.

Atu hateten, hosi espasu diabu nian bá to’o Maromak nia ain-hun, kuaze akontese hotu. Hosi kazu hirak-ne’e hotu, vítima uito’an de’it mak ko’alia sai (speak up), barak mak dalaruma sei ta’uk no hili dalan silénsiu. Vítima ne’ebé fó sai dalaruma, hetan resposta negativa hosi sosiedade ne’ebé halo feto ida moris dilemátiku (entre livre no presaun). Dalawa’in, aktu sira-ne’e ema normaliza liuhosi hasai narrativa ka diskursu oi-oin; “tanba feto hatais saia badak bá kampus, evidénsia laiha, kaer de’it ne’e normál, i até ke dosente balun defende tan nia maluk sira, nst.”

Iha ensaiu ida-ne’e, ita buka atu hatene, tanba sá narrativa no diskursu hirak-ne’e mosu? Saida mak iha narrativa ida-ne’e nia kotuk (noumena)? Tanbá sá kampus sees hosi nia knaar ontolojia nian? Tanbá sá ema mak iha podér sempre asegura no proteje malu? Tanba sá sosiedade mout iha ejemonia podér nian hodi normaliza aktu ne’e? Tanba sá vítima barak hili dalan nonok iha trauma nia laran?

Utiliza perspetiva filozófiku hosi filózofu boot Michel Foucault nian, hamaluk ho roman teorétiku hosi filózofu boot seluk, ensaiu ida-ne'e sei esplora oinsá podér funsiona liuhosi diskursu, vijilánsia, no kontrolu ba “isin” no narrativa sira, hodi prodús forma violénsia ne'ebé subar-an no metin (lejitimadu) iha ensinu superiór nia laran. Komprensaun krítiku ida-ne'e krusiál atu loke espasu sira ba rezisténsia no reforma iha ambiente akademia nia laran, no ideál liu mak kria espasu ida-ne'ebé seguru no justu ba universitáriu sira hotu iha Timor-Leste.

Perspetiva filozófika ne’ebé Foucault propoin, hanoin katak relevante no urjente tebes atu rezolve kestaun sira kona-ba asédiu seksuál no represaun jornalista nian iha ensinu superiór, iha fulan hirak ikus ne’e. Foucault oferese komprensaun ida radikál kona-ba oinsá podér funsiona iha instituisaun públiku nia laran, no rejeita vizaun ka perspetiva sira kona-ba podér nu'udar monopóliu hosi indivíduu ka grupu ida nian de'it; envezde nu’udar rede relasaun nian ne'ebé maka inkorpora ona iha prátika sosiál oioin, inklui instituisaun edukasionál sira.

Espesífikamente, Foucault hatudu katak koñesimentu no podér iha ligasaun metin. Koñesimentu ne'ebé prodús hosi instituisaun ensinu superiór sira la'ós neutru ka objetivu, maibé forma hosi relasaun podér nian ne'ebé orienta hahalok sira, isin sira, no diskursu sira ne'ebé konsidera loos no lejítimu (rejime sira lia-loos nian, ka lia-loos iha rejime rasik). Diskursu sira iha kampus sira bele funsiona hanesan instrumentu sira atu regula, kontrola, no mós fó fatin ba hamosu violénsia simbóliku no fíziku, hanesan asédiu seksuál, ne'ebé dala barak subar ka asegura hosi norma no ema mak iha podér sira.

Podér no Koñesimentu

Michel Foucault nu’udar filózofu boot ida, ne’ebé moris iha loron-15, fulan-outubru, tinan-1926, iha kota Poitiers iha Fransa, no nia mate iha loron-25, fulan-juñu, tinan-1984 iha Paris. Nia sai famozu tanba halo krítika maka’as ba instituisaun sosiál sira, espesiál liu iha Psikiatra, medisina, nst. Ita hatene konseitu importante barak mak nia ko’alia, hanesan; Podér, Dispozitivu podér (vijilánsia no punisaun), arkitetura podér, hatene kona-ba isin (saber sobre o corpo), arqueolologia do saber, genelogia do saber no seluk tan. Bele lee iha referénsia sira seluk atu komprende konseitu hirak-ne’e.

Kona-ba podér, tuir Foucault nu’udar relasaun forsa entre ema no ema ka grupu sosial sira, no podér ne’e rasik abstratu (la eziste konkretamente) maibé realmente nia akontese iha fatin sira hotu. No atu define no fó podér, ema mak determina ba malu. Poder la’o tranzisaun hosi ema ba ema, tuir rede.(Foucault, 1988).  Podér no koñesimentu iha relasaun metin. Ema mak iha koñesimentu, nia iha podér. Ema mak iha podér, nia bele halo “vijilánsia” no “punisaun”.

Liuhosi Podér bele kontrola ema-nia asesu ba informasaun, ba soin sira, ba hahan, ba saúde, ba edukasaun no hirak seluk tan. Kazu ne’ebé akontese iha UNTL, UNPAZ, UNDIL, no fatin públiku sira seluk hatudu oinsá podér ne’e funsiona realmente. Foucault dehan, atu ema bele kontrola ema seluk mak, tenke iha vijilánsia no punisaun. Liuhosi vijilánsia no punisaun ema mak iha podér koko kontrola sosiedade. (Foucault, 1999).

Saida mak akontese iha kampus iha tinan hirak ikus, ema mak iha podér (dosente balun) hatudu oinsá uza podér halo kontrolu ba maneira hanoin (modo de pensar) estudante sira-nian. Nu’udar ezemplu, uza monografia nu’udar meius vijilánsia ida oinsá bele kontrola estudante sira (manorin idaidak uza nia mekanizmu rasik ba regula estudante ida). Ida-ne’e halo estudante sira tauk bainhira la halo tuir, bele hetan la pasa ka notas ladi’ak ka bele hetan punisaun.

Sorin seluk, saida mak hatudu iha kampus hirak-ne’e, hatudu oinsá mane nia hanoin kona-ba feto. Maske iha moris ita sékulu-21, maibé ita-nia maneira hanoin no hahalok sei iha hela sékulu-17 ba kotuk (sosiedade antiga nian) ne’ebé maskulinidade no misoginista. Ida-ne’e la diferente ho saida mak filózofu misoginista sira halo iha períodu antiga to’o moderna. Hanesan saida mak Beauvoir dehan “filosof klasik seperti Plato, Aristoteles, hingga Heidegger menenggelamkan keberadaan perempuan sebagai makhluk yang memikul beban seksual”. (Enggo & Firmanto, 2024).

Perspetiva hirak-ne’e la diferente ho istória sivilizasaun umana ne’ebé sempre konsidera feto nu’udar segunda klase ne’ebé laiha hanoin/rasio. Hanesan Aristóteles ne’ebé sempre dehan “wanita itu anak kecil yang bertubuh besar”. (Arivia, 2003; Gerung, 2022). No nia rasik konsidera feto nu’udar feen no nu’udar mákina produsaun (hodi bele prodús oan), ne’ebé nivel hanesan mós atan sira, ne’ebé hola pozisaun hodi serve nesesidade sira mane nian. (Arivia, 2003).

Maneira hanoin hirak-ne’e, kahur-malu ho podér ne’ebé dalaruma lakon kontrolu, nia konsekuénsia mak akontese iha kampus sira ikus ne’e. Kampus menus mekanizmu kontrolu, no fim, ema mak iha podér bele instala nia rede sira hodi oinsá hamosu aktu hirak-ne’e, inklui oinsá bele proteje malu. Kampus lakon nia identidade nu’udar espasu públiku ba diskuti asuntu interdisiplináriu sira ne’ebé afeta ba vida sosiál umanidade nian. Identidade públiku ne’ebé daudaun kampus iha sai de’it espasu ba grupu-ki’ik balun ne’ebé iha podér oinsá ezekuta sira-nia podér no halo kontrolu ba estudante sira; domina estudante sira-nia hanoin (ejemonia) hodi halo asaun hasoru estudante seluk, nune’e bele taka aktu sira-ne’ebé sira halo.

Kampus la’ós ona nu’udar espasu krítiku ba inteletuál sira tuur hamutuk hodi diskuti asuntu públiku sira ho rasionál tuir metodolojia ne’ebé iha ka iha Habermas nia konseitu dehan “public use of reason”.(Maurer et al., 2015).  Maibé sai de’it espasu ba haki’ak no proteje predatór sira. Kampus lakon esénsia morál no kontrolu sosiál.

Kona-ba baku jornalista, ida-ne’e hatudu de’it oinsá podér funsiona liuhosi nia rede sira. Taka dalan ba ema seluk halo vijilánsia. Tuir loos, kampus fó espasu ba kontrolu sosiál, tanba pilár ida hodi kampus mak kontrolu sosiál ne’e rasik. Timor-Leste, hatudu ona katak ita nia ranking liberdade imprensa as, maibé prátika iha terrenu, hatudu sei iha ameasa ba jornalista sira, aat liután ne’e mai hosi kampus sira iha Timor-Leste. Kampus lakon nia knaar no responsabilidade hodi asegura liberdade akadémika, ka tuir loos sai nu’udar espasu ba promove no proteje liberdade sira, la’ós sai fali fatin ba violénsia estruturál ka simbólika sira.

Ba oin, sosiedade hotu presiza halo kontrolu maka’as ba kampus sira. Atu rezolve violénsia seksuál no rezolve kestaun sira podér nian ne'ebé maka buras iha kampus, Foucault la oferese solusaun tradisionál sira hanesan ezekusaun lei represivu sira, maibé  enkoraja komprensaun no krítika ba mekanizmu oioin podér nian ne'ebé maka forma subjetividade no norma sira iha espasu públiku sira. Importánsia mós halo ezaminasaun ba oinsá podér funsiona iha nivel mikro iha ambiente sosiál sira, inklui kampus sira. Nesesidade atu loke diskursu no rezisténsia ba estrutura podér sira ne'ebé eziste, inklui reflete no reforma maneira oinsá instituisaun edukasionál sira jere no reprodús podér liuhosi polítika, kultura, no prátika sosiál sira durante ne’e.

Bele haree iha:

Arivia, G. (2003). Filsafat Berperspektif Feminis. Yayasan Jurnal Perempuan.

Enggo, E. E., & Firmanto, A. D. (2024). Epifani Wajah Liyan dalam Kekerasan Seksual Terhadap Perempuan (Telaah Menurut Konsep Wajah Emmanuel Levinas). Jurnal Filsafat Indonesia, 7(1), 110–116. https://doi.org/10.23887/jfi.v7i1.71454

Foucault, M. (1988). Microfísica do Poder.

Foucault, M. (1999). Vigiar e Punir- Nascimento da Prisão. In Editora Vozes (20a Edicão).

Gerung, R. (2022, December 15). Rocky Gerung Melucuti Perangkat Patriarki dalam Kelas KAFFE Desember. Jurnal Perempuan. https://www.jurnalperempuan.org/warta-feminis/rocky-gerung-melucuti-perangkat-patriarki-dalam-kelas-kaffe-desember

Luis Fuentes, R., & Charles, G.-U. E. (2015). Habermas, Ruang Publik, Dan Pembentukan Kontra-Ruang Publik Rasial. Sekolah Hukum Maurer: Universitas Indiana.

 

 

Nenhum comentário:

PODÉR, DISKURSU, NO VIOLÉNSIA IHA ENSINU SUPERIÓR IHA TIMOR-LESTE

  PODÉR, DISKURSU, NO VIOLÉNSIA IHA ENSINU SUPERIÓR IHA TIMOR-LESTE Cesar Ferreira Amaral Fontes foto: https://ykp.or.id/datainfo/materi/c...