sexta-feira, 28 de março de 2025

ÉTIKA NO MORÁL IHA KONTESTU AKADÉMIKU: PERSPETIVA FILOZÓFIKA

 

ÉTIKA NO MORÁL IHA KONTESTU AKADÉMIKU: PERSPETIVA FILOZÓFIKA

Cesar Ferreira Amaral

 

Universidade nu’udar fuan sosiedade nian, ida-ne’ebé funda ho baze étika no morál. Hosi universidade bele habelar siénsia hirak-ne’e ba sosiedade. Universidade iha nia pilár akadémika boot tolu mak, Ensinu no Aprendizajen, Peskiza no Serbí ba komunidade ka ho lian-seluk kontrolu sosiál. Atu implementa ho loloos hirak-ne’e mak sívitas akadémika sira tenke iha prinsípiu étiku ne’ebé natoon hodi bele sadere-an ba sai nu’udar étika deontolojia. Iha ambiente akadémiku sira, étika no morál hala'o papél krusiál ida hodi mantein integridade, onestidade no kredibilidade siénsia nian. Hanesan hato’o hosi Rahardjo, koñesimentu kona-ba hahalok loos-sala ka di’ak-aat hetan liuhosi esperiénsia, aprendizajen no edukasaun.

Universidade nu’udar espasu ida-ne’ebé hanorin ema kona-ba konseitu rua ne’e. Mundu akadémiku la'ós de'it eziji exelénsia inteletuál, maibé mós kompromisu ida ba valór étiku no morál sira-ne'ebé aas. La ho fundasaun étika ne'ebé metin, prátika sira hanesan plájiu, fabrika dadus ka la onestu inklui bias (prejuizu) sira iha peskiza bele estraga kredibilidade siénsia nian no prejudika sosiedade ein-jerál. Tanba ne'e, komprende no aplika prinsípiu étika no morál sira iha aspetu hotu-hotu akadémiku nian importante tebes; hosi hanorin, peskiza ba to’o serbí komunidade. Artigu ida-ne'e sei diskute liután prinsípiu sira étika akadémika nian, dezafiu sira-ne'ebé dala barak hasoru, no pasu sira-ne'ebé bele foti atu asegura katak ambiente akadémiku sai nafatin espasu ida-ne'ebé justu, transparente no dignu.

Ko’alia kona-ba étika no morál ne’e konseitu tuan liu ne’ebé sai diskusaun boot ba nia definisaun sira dezde idade antiga to’o miléniu rua ikus. Etikawan sira, sempre diferente perspetiva kona-ba definisaun ba konseitu ne’e rasik. Definisaun kona-ba étika bele komprende nu’udar siénsia ida-ne’ebé tulun ema ida atu responsabiliza ba asaun sá de’it mak nia halo, no tuir morál ka siénsia kona-ba morál. Morál refere ba konjuntu hosi norma sira mak orienta ema ida nia hahalok kona-ba di’ak no ladi’ak. Nu’udar siénsia ida, étika hafahe ba sanak barak hanesan, étika normativa (deontolojia no teleolojia), étika deskritivu, metaétika no étika aplikada. Baibain ita rona kona-ba étika privada no públika no mós morál privada no públika. Iha kontestu akadémika, rua ne’e ita ko’alia hotu. Maibé iha ne’e, hakerek-na’in sei ko’alia barak liu kona-ba étika públika no morál públika, tanba, konsidera ambiente kampus nu’udar espasu públiku ne'ebé envolve interasaun entre parte oioin (estudante, dosente, pesoál, no instituisaun sira) no iha regra, norma, no responsabilidade sira-ne'ebé aplika koletivamente.

Iha kontestu akadémiku, iha instituisaun akadémika sira iha padraun étiku no morál ne’ebé sai nu’udar konkordánsia komum (étika deontolojia). Étika públika iha kontestu akadémiku refere konkordánsia komum sira-ne’ebé sosiedade akadémika ka aas liu karik, komunidade sientífika konkorda hamutuk ne’ebé vale iha mundu akadémiku, hanesan prodús verdade no justisa alternativa, defende justisa umanidade, integridade akadémika, onestidade, respeita ema seluk nia direitu, responsabilidade, transparante, nst.

Integridade akadémika importante la halimar ba sívitas akadémika ida. Ida-ne’e inklui onestidade (la halo plajiarizmu, la manipula ka fabrika dadus iha hakerek no publikasaun sira), no la’o tuir baze metodolojia ne’ebé iha ho klaru. Nu’udar ita hatene katak, bainhira akadémiku ida publika peskiza ne’ebé la objetivu, bele fó impaktu negativu ba sosiedade (Zeydan, 2016). La’ós de’it hirak-ne’e, maibé prinsípiu sira hanesan autentisidade (lee: originalidade), inklui hanoin bazeia ba lia-loos, ho rasionál, objetivu no krítiku nu’udar prinsípiu étiku ne’ebé presiza konsidera.[1] Iha kestaun morál públiku nian iha kampus mak, n.e, respeita propriedade inteletuál ema seluk nian, respeita ema seluk (dosente, kolega estudante, ka ein-jerál sivitas akadémika sira) no nia karetér ne’e subjetivu no internál.

Iha tinan-hirak ikus, ho prezensa Artificial Inteligence halo sosiedade akadémiku lubuk ida lakon nia integridade akadémika. Copy paste ema-nia obra sem rekoñesimentu ba autór, lakon autentisidade hosi obra sira, laiha tranparénsia, no balun hosi akademista sira mak prodús obra hodi favorese de’it ba interese elite sira. Ka ho lian-seluk ita lakon obra alternativa hirak-ne’ebé tulun ba libertasaun umana.

Iha realidade no istória dezenvolvimentu polítiku nian, dalabarak liu ema lakoi hamosu verdade no justisa alternativa. Ita adora no hana’i verdade no justisa ne’ebé prodús hosi klase elite sira (ka grupu ditadura minoria) . Universidade sira barak sai fatin ba prodús koñesimentu versaun klase elite nian ou (kapitalizmu) nian, tanba hakarak nafatin mantein podér iha jerasaun tuir  mai. Tuir teoria, “universidade ka eskola sira nu’udar espasu emansipasaun” (cf. Bortolo Valle). La’ós espasu ba adora ka hana’i malu hodi prodús jerasaun esploradór[2]. Wiji Thukul dehan, “bila rakyat tidak berani mengeluh itu artinya sudah gawat, dan bila omongan penguasa tidak boleh dibantah kebenaran pasti terancam”. Ida-ne’e atu hateten katak, se universidade sira ka (inteletuál) sira nonok hodi simu de’it saida mak mahukun sira ko’alia sem halo verifikasaun krítiku ka halo anti-teze ruma maka lia-loos ne’e rasik ameasadu.

Confere ho Magna Charta Universitatum, hatuur prinsípiu, valór no responsabilidade sira klaru ba Universidade ka Instituisaun akadémika sira. Em summa, Charta ida-ne’e ko’alia pontu importante sira hanesan; Ida, Liberdade Akadémika (universidade deve ser livre hosi presaun polítika, ekonomia no ideolojia; dosente no estudante sira iha liberdade atu hanorin no aprende inklui espresa ideia sira ho livremente). Rua, Autonomia Institusionál (universidade iha autonomia tomak hodi desidi nia destinu, iha parte akadémika, administrasaun no finansas); Tolu, Integridade akadémika (Ensinu aprendizajen no peskiza sira deve ser hala’o ho onestu, transparénsia no responsabilidade); Haat, Responsabilidade sosiál (Universidade sira tenke kontribui ba moris-di'ak sosiedade nian no promove valór sira hanesan justisa no sustentabilidade.); Lima, kolaborasaun no diálogu (universidade sira tenke servisu hamutuk ho instituisaun relevante seluk hosi solusiona problema globál ne’ebé mundu enfrenta); Neen, Edukasaun ne’ebé olístiku (Universidade sira la'ós de'it dezenvolve matenek, maibé mós karatér morál estudante sira-nian.)[3]

Maski Magna Charta ida-ne’e la hatuur esplisítamente kona-ba étika no morál maibé implisítamente nia fó-hanoin ba universidade sira iha mundu tomak kona-ba prinsípiu, valór no responsabilidade sira-ne’ebé universidade hotu iha mundu presiza konsidera no adota iha nia étika deontolojia universidade nian.

Ita hatene katak, kampus sira iha mundu raik-laran, barak mak la’o tuir valór no prinsípiu étiku hirak iha leten, maski nune’e ita sei enfrenta dezafiu boot liu iha prodús verdade no justisa alternativa sira. Kampus barak seidauk autónomu iha nia desizaun sira tanba sei hetan intervensaun polítika hosi elite polítika no ekonomia sira. Produsaun ba obra ka peskiza sira dalaruma bele mosu presaun no halo frabrikasaun ba dadus sira, barak sei halo plajiarizmu no konsidera plajiarizmu nu’udar aktu normál ida. Injustisa sei buras iha kampus rasik, (n.e; atendementimentu ne’ebé haree de’it ba favoritizmu, sukuizmu, ras nst.) Kampus la livre no aprendizajen sira sei nakonu ho presaun.

Hodi evita atu tendénsia hirak iha leten labele akontese mak, edukasaun ba étika no morál nesesáriu tebes ba univesitáriu sira, inklui hatuur sansaun ne’ebé rigór ba hirak mak lakon integridade akadémika ka la kumpri prinsípiu étiku sira, no mós instituisaun idaidak tenke sériu iha promove ambiente ida-ne’ebé suporta no defende integridade akadémika no implementa ho loloos prinsípiu, valór no responsabildade étiku sira.



[1] Lee: Rahmia Rachman et al: EDUKASI TENTANG PENTINGN YA KESADARAN MAHASISWA DALAM ETIKA DI KEHIDUPAN KAMPUS, 2022.

[2] Lee Artigu UNIVERSIDADE IHA TIMOR-LESTE: PRODÚS VERDADE & JUSTISA ALTERNATIVA KA PRO-ELITE NO STATUS QUO? Estudu Krítiku Filozófiku- https://erryferreira.blogspot.com/2022/11/universidade-iha-timor-leste-produs.html

ÉTIKA NO MORÁL IHA KONTESTU AKADÉMIKU: PERSPETIVA FILOZÓFIKA

  ÉTIKA NO MORÁL IHA KONTESTU AKADÉMIKU: PERSPETIVA FILOZÓFIKA Cesar Ferreira Amaral   Universidade nu’udar fuan sosiedade nian, ida-n...