PRADO BA
DEPUTADU SIRA: INTERESE FISKALIZASAUN KA
KANTEENIZMU ?
Cesar
Ferreira Amaral
Iha loron hirak
liubá, Timor-Leste (T-L) selebra hikas aniversáriu ba konsulta populár ba
da-26. Loron ida-ne’ebé timoroan tomak (78.5%)[1]
deside Timor-Leste nia destinu hodi sai nasaun ida soberanu no independente,
ne’ebé ohin-loron ita hotu goja. Rezultadu ida-ne’e hatudu katak timoroan sira
lakoi tan ona terus no atan waiwa’in no mós refleta timoroan sira la hakruuk ba
ajenda imperializmu, kolonializadór no invazór sira-nian.
Tinan-24 nu’udar nasaun soberanu (?), T-L dependénsia de’it ba fundu mina-rai,
ne’ebé sai fonte úniku ba Orsamentu Jerál Estatu (OJE). Setór estratéjiku oioin
frajil tebes; Turizmu, Agrikultura, Pekuária, Akikultura, Hortikultura, Mariña
no seluk tan la dezenvolve. Tinan-tinan, ita gastu orsamentu sai ba rai-liur
liuhosi importasaun sira, hosi nesesidade primária to tersiária importadu. Ranking
ki’ak multidimensionál 48.3% (lee: Relatóriu UNDP)[2].
Povu barak tebes sei moris iha kondisaun mizéria; sei susar atu hetan ai-han ne’ebé saudavel, hela-fatin
ne’ebé dignu, bee-moos no saneamentu ne’ebé disponivel no asesivel, edukasaun
ne’ebé kualidade, saúde ne’ebé kualidade no integradu, infra-estrutura ne’ebé
disponivel to’o áreas remotas, empregu ne’ebé disponivel no seluk tan.
Hirak-ne’e hotu durante ne’e povu sei halerik.
Iha área edukasaun,
timoroan barak seidauk asesu ba edukasaun ida kualidade; disponivel, asesivel,
aseitavel no apropriadu. Iha saúde hatudu ita sei haksadak hela; menus
ai-moruk, profisionál saúde, ambulánsia, mal-nutrisaun, povu iha áreas remotas
seidauk asesu ba saúde ne’ebé kualidade[3],
etc. Setór agrikultura tinan-tinan ita só prodús ai-han oan ruma hodi atende
de’it ba nesesidade uma-laran. Lalika ko’alia soberania alimentár. Seguransa
alimentár de’it mós ita seidauk atinji (indikadór ida maka, to’o oras ne’e
ita-sei importa ai-han sira). Em summa, kuaze setór esensiál sira iha T-L sei dook hosi dezenvolvidu.
Iha situasaun ida povu
enfrenta dezafiu no krize oioin, hela iha liña probreza, deputadu sira ne’ebé
hamahan-an iha uma-lulik Parlamentu Nasionál ho laran-malirin no konxiente
hanoin tan ona atu troka karreta. Razaun ida de’it, “fiskalizasaun” ba programa
ezekutivu nian. Tinan-tinan deputadu sira dehan fiskalizasaun, maibé rezultadu
laiha. Kuaze territóriu nasionál ita nafatin enfrenta kondisaun hirak mensiona iha
leten. Ita lahatene fiskaliza saida no oinsá rezultadu fiskalizasaun? Se imi (deputadu)
halo fiskalizasaun, dalahira ona mak imi levanta problema povu nian?
Pesoalmente la haree ita-boot sira (deputadu)
diskuti problema povu nian ho sériu ho baze argumentativu, maibé infelizmente
gasta de’it tempu ba tolok no trata malu ka defende de’it interese partidu
nian.
La’ós de’it sosa
karreta, maibé PN mós halo lei hodi benefisia ba sira-nia interese (lee:
korrupsaun legál); lei pensaun mensál vitalísia, subsídiu no abonu, regalia
oioin no lei predatór seluk. Lei hirak-ne’e prodús iha povu nia terus no susar
nia leten. Uma-fukun lulik Parlamentu Nasionál, la’ós ona nu’udar espasu ba
diskuti asuntu komum (summum bonum); relasaun ho moris-di’ak povu nian,
maibé sai de’it espasu ba grupu ki’ik-oan ida diskuti sira-nia interese. Reprezentante
povu nakfilak sai reprezentante pesoál, família no elite partidu polítiku.
Hanoin fali katak,
ho situasaun ida-ne’e halo ita refleta hikas ukun ne’ebé daudaun ne’e
Timor-Leste opta. Reprezentante povu ne’ebé ita eleje ba tuur iha PN mai hosi
desizaun líder Partidu polítiku sira-nian. Depende sé mak prezidente partidu
fihir (lee: close legislative system). “Faktu
polítiku sira close legislative system ne’e parte ki’ik-oan ida hosi
sistema polítika sabraut seluk ne’ebé tendénsia korruptu. Sei iha tan prátika
polítika nasionál ne’ebé taka metin odamatan partisipasaun ba públiku mak
hanesan deside desizaun públiku ho lian-portugéz, lian ne’ebé povu maioria la
komprende”. (lee: Podér ne’e Korruptu, Labele Adora![4]). Tanba ne’e,
sira sei deside de’it tuir orientasaun líder boot Partidu nian. Lalika hateke
dook, atu komprova ida-ne’e rona no lee de’it deklarasaun líder boot Partidu
Polítiku sira iha fulan hirak ikus, hosi opozisaun to’o governu hotu-hotu
konkorda atu sosa karreta, até ke to’o Prezidente Repúblika mós aseita.
Tanba sá
osan hirak ne’e la aloka ba setór hirak ne’ebé sei frajil? Ka ita hanoin atu
lori Timor-Leste sai estadu falladu? Xamada hosi Banku Mundiál katak, T-L nia
fundu mina-rai sei hotu iha tinan hirak mai tan (2030 ka 2035?). Deklarasaun
ida-ne’e fundamenta mós hosi Primeiru Ministru Governu da-9. Ida-ne’e hatudu no
fó hanoin ba ita atu tenke hanoin ona oinsá salva ita-nia ekonomia, dezenvolve
ona setór estratéjiku no esensiál sira. Hahú hanoin ona oinsá hadi’ak ita-nia
sistema ekonomia no polítika (maski tarde). La’ós tinan-tinan mak Prado.
Loos duni,
saida mak Prof. Armada Rianto dehan; “Politik memiliki dimensi violatif. Artinya
politik rentan kekerasan, manipulasi, intrik-intrik, strategi kotor,
ketidakadilan sistematis, kerancuan dan kekacauan”[5]. Ita haree, hirak-ne’e mak durante akontese
iha ita-nia rain, ne’ebé elite polítiku sira hatudu. No Polítiku sira, inklui
sosiedade balun konsidera hirak-ne’e nu’udar atividade polítika. Manipulativu, injustisa sistemátiku,
violasaun, hirak-ne’e mak durante ne’e deputadu sira hatudu iha PN. Bele
observa hosi oinsá sira trata no hatuun malu, baku-malu, diskrimina malu tanba
rasa, sobu-meza PN, hariku-an liuhosi halo lei predatór sira no seluk tan. PN
lakon esénsia nu’udar uma povu nian.
Saida mak
ita bele halo, mak halo kontrolu másimu ba podér hirak-ne’ebé tendénsia ba
korruptu, atu labele kontinua no tenke para. Apresia ba universidade hirak
ne’ebé foti ona posizaun ba kontra sosa karreta ba deputadu sira. Universidade
iha pilár akadémika boot no iha responsabilidade morál atu halo kontrolu
sosiál, ne’e mak fuan universidade nian.
No Universidade nu’udar fuan sosiedade nian. Sosiedade iha esperansa ba
universidade hodi sai nafatin espasu ba lian-laek sira; vox populi vox dei”!
Igreja mós tenke hola papel estra-ornádinariu hodi halo kontrolu ba desizaun
públiku sira, hanesan saida mak Habermas dehan, ne’ebé sita hosi Magnis-Suseno:
“agama-agama harus berpartisipasi dalam diskursus publik tentang ke mana
kita mau bergerak”[6]. Ita iha konfiansa
ba Uma-kreda atu sai nafatin espasu ba hatutan lian-laek sira-nian, no nu’udar
mahon esperansa povu nian.
Esforsu
koletivu mak tenke lori fila esénsia PN ba nia baze ontolójika, nu’udar fatin
ba hanoin, diskuti no deside respublica ba interese summum bonum. Inklui hatuur
fali esénsia polítika ba nia sentidu orijináriu, nu’udar esforsu ida hodi lori
sosiedade ba atinji moris-di’ak.
[1] Relatóriu CHEGA! Volume V: Timor-Leste 1999: Crimes
Contra a Humanidade.
[2] https://hdr.undp.org/sites/default/files/Country-Profiles/MPI/TLS.pdf,
asesu iha loron-2. Sep.2025.
[3]
Rezolusaun Plenária Parlamentu Foin-sa’e Nian, Períodu, 2025, MSSI, Dili,
Timor-Leste.
[4] Moniz Amaral , Armindo, 2024. DIRETU,
KORRUPSAUN NO LAW ENFORCEMENT IHA KONTROVÉRSIA ISU, Genta Publising,
Yogyakarta.
[5] Rianto,
Armada. 2014. BERFILSAFAT
POLITIK, Penerbit Kanisius, Yogyakarta.
[6] A.B. Menoh, Gusti. 2015. AGAMA DALAM RUANG PUBLIK: Hubungan antara Agama dan Negara dalam Masyarakat Post Sekuler Menurut Jürgen Habermas, Penerbit Kanisius, Yogyakarta